Solarna elektrana u Prekograničnom rezervatu Mura-Drava-Dunav puštena u pogon

Solarna energija, čist i zelen izvor energije

Suradnjom WWF-a, Svjetske organizacije za zaštitu prirode i tvrtke Fronius, jedne od vodećih u proizvodnji solarnih pretvarača, donirana je solarna elektrana Javnoj ustanovi za zaštitu prirode «Međimurska priroda».

Solarna elektrana od 9. prosinca proizvodi struju, pretežito za vlastite potrebe. Elektranu je 19. prosinca svečano otvorio župan Međimurske Županije, gosp. Posavec. Otvorenju su, između ostalih, prisustvovali predstavnica WWF-a, gđa. Ivana Korn Varga te gradonačelnik Murskog Središća g. Srpak.

Na dan otvorenja elektrane sunce je sjalo u punoj snazi te je 50-ak ljudi imalo priliku vidjeti kako raste broj proizvedenih W struje.

Javna ustanova pod vodstvom ravnatelja g. Goluba upravlja i prvim hrvatskim Regionalnim parkom Mura Drava. Park je uspostavljen 2011. godine. Iste godine potpisana je i UNESCO deklaracija te je Prekogranični rezervat biosfere osnovan između Hrvatske i Mađarske. Do 2016. godine pridružiti će im se Austrija, Srbija te Slovenija i time će se uspostaviti prvi svjetski pentalateralni Prekogranični rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav.


WWF je donirao pet solarnih elektrana u Europi te se odlučio za doniranje elektrane unutar Prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav upravo kako bi potaknuo održivost tog jedinstvenog područja. Prekrasna netaknuta priroda spomenutog rezervata prepoznata je na međunardnoj razini i želja WWF-a je da se lokalno stanovništvo potakne i educira o održivim izvorima energije. U samo jedan sat, Sunce može osigurati dovoljno energije za opskrbu čovječanstva tijekom čitave godine. WWF ističe kako je krajnje vrijeme da se okrenemo obnovljivim izvorima energije i smanjimo upotrebu fosilnih goriva.

Ušteda koju će javna ustanova Međimurska priroda i državni proračun imati kreće se oko 7000 HRK na godišnjoj razini. U Europi održivi izvori energije zapošljavaju 1,2 milijuna ljudi. WWF svakako savjetuje korištenje sunca kao izvor energije s obzirom da je to održiv i zelen izvor energije.

Ivana Korn Varga, WWF

Five parks in the region received the European Charter for Sustainable Tourism

Representative of Gornje Podunavlje SNR with deserved certificate 

The directors of Una National Park (Bosnia and Herzegovina), Lonjsko Polje and Medvednica Nature Parks (Croatia), Fruška Gora National Park and Gornje Podunavlje Special Nature Reserve (Serbia) received an important acknowledgement in the European Parliament in Brussels on December 11, 2014. They will enter the New Year 2015 as the first parks in the region with the prestigious acknowledgement – the European Charter for Sustainable Tourism.

The process of preparation of the parks for this acknowledgement started two years ago when they entered the Europarc Federation via the WWF Dinaric Arc Parks project. The parks established forums of the stakeholders which had a couple of meetings and created their strategies on sustainable tourism – promotion and communication strategies are among them. After they delivered their nominations in February this year, their strategies were reviewed by a team of verificators that later visited the parks and talked with the stakeholders and got familiar with management, business and offer of the parks.

The main goal of the Ceritficate is to improve the quality of services in the parks with an aim of nature protection. Sustainable tourism complies the needs of the present-day tourists and hosts, but it also protects and improves future opportunities. It is the way of management of all the resources in the way that it satisfies economic, social and aesthetic needs of tourists and at the same time keeps cultural identity, important environmental processes and biodiversity.

WWF will try to support these parks in the future to conduct all the activities planned through their strategies on sustainable tourism and to encourage them to get better than they are. They have received the Cerificate in the five-year period and the verification process will be conducted again after that.

Among the parks that are members of the association 'Parks Dinarides – network of the protected areas of Dinarides' there are a couple of parks that want to give over the nominations for this certificate. They are headed by Kornati National Park from Croatia and Biogradska Gora National Park from Montenegro.

Petra Boić Petrač, WWF

Projekat obnove vlaznih staništa duž Dunava dobitnik Svetske nagrade za inovacije u industriji napitaka

Dodela nagrada u Nunbergu 

Coca-Cola sistem je dobitnik Svetske nagrade za inovacije u industriji napitaka (World Beverage Innovation Award) za projekat obnove vlažnih staništa duž Dunava koji obuhvata i Specijalni rezervat prirode Gornje Podunavlje. Ovu nagradu dodeljuje FoodBev Media Ltd., a ovogodišnja ceremonija dodele nagrada održana je tokom međunarodnog sajma Brau Beviale, u Nemačkoj. Ovo priznanje došlo je kao kruna trogodišnjih zajedničkih napora Coca-Cola sistema i WWF-Svetskog fonda za prirodu na očuvanju vodenih resursa Srbije.

“Očuvanje vode, kao ograničenog resursa, iz godine u godinu postaje sve važnija globalna tema. Kako je voda ujedno i glavni sastojak naših proizvoda, zalažemo se za njeno efikasnije korišćenje kroz održivo poslovanje i partnerstvo sa WWF-om. Konkurencija na ovom prestižnom takmičenju je bila zaista velika, a samo u kategoriji Najbolja incijativa u oblasti održive zaštite životne sredine bilo je preko 15 sjajnih projekta. Ponosi smo što su naši napori prepoznati, ali naš posao je tek započet. Kroz ovaj projekat Coca-Cola sistem nastoji da ispuni svoj globalni cilj – da do 2020. godine prirodi vratimo svu vodu koju koristimo za proizvodnju širom sveta“, izjavila je Milica Stefanović, predstavnica Coca-Cola sistema u Srbiji.

Specijalni rezervat prirode Gornje Podunavlje deo je budućeg UNESCO Prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav, poznatijeg i kao Evropski Amazon.
Rad na očuvanju vodenih resursa nastaviće se kroz novo sedmogodišnje partnerstvo sa WWF- Svetskim fondom za prirodu za obnovu vlažnih i plavnih područja duž Dunava, u šest zemalja Evrope, među kojima je i Srbija.

Svetske nagrade za inovacije u industriji napitaka (World Beverage Innovation Award) dodeljuju se na globalnom nivou kompanijama za proizvodnju napitaka koje kroz svoje poslovanje pokazuju izuzetne inovacije na polju održivog razvoja, proizvodnje, pakovanja, marketinga, dizajna i komunikacija.

Aleksandra Stamenković, WWF

Sajam torti, kolača i poljoprivrednih proizvoda

Poštovani,

pozivamo Vas da svojim prisustvom uveličate treći po redu Sajam torti, kolača i poljoprivrednih poizvoda, koji će biti održan u Bačkom Monoštoru (Dom kulture), u subotu, 08. novembra 2014. godine, sa početkom u 12h.

Manifestacija je osmišljena kao idealan način za promociju domaće radinosti kroz poljoprivredne poizvode, prerađevine, torte i kolače, s ciljem unapređenja i razvoja sela, akcentovanja poljoprivrede kao osnovne delatnosti na selu, afirmisanja žena i njihovog stvaralaštva, te razvoja agro i eko turizma, kao dodatne aktivnosti na gazdinstvu.

Izlagči na ovom sajmu su prvenstveno žene, kako individualno, tako i predstavnice ženskih udruženja sa teritorije Grada Sombora, poljoprivredni proizvođači, seoska domaćinstva, porodične firme, preduzetnici… Žene i svi izlagači predstaviće svoje proizvode: torte, kolače, med i proizvode od meda, rakije, vina, domaće sokove, začinsku papriku, suhomesnate proizvode, sireve, zimnicu – pekmeze, džemove, kompote, salate…

Program manifestacije:

12h – otvaranje sajma sa nastupom dečije grupe KUDH-a “Bodrog”

14h – predavanje za poljoprivredne proizvođače u saradnji sa Poljoprivrednom stručnom službom Sombor

15h – tombola

15:45h – proglašenje najistaknutijih izlagača

16h – predstava “Ženski razgovori”

Vidimo se!

Dečija nedelja u “Evropskom Amazonu”

Dečija nedelja 

Obeležavanje Dečije nedelje u svetu i kod nas tradicionalno se održava u prvoj nedelji oktobra i tada se deci posvećuje mnogo pažnje. Tim povodom je JP “Vojvodinašume“, kao upravljač SRP Gornje Podunavlje, organizovalo promotivnu šetnju Rezervatom za đake osnovne škole 22. oktobar iz Bačkog Monoštora u saradnji sa monoštorskim Udruženjem građana Podunav.

Kroz 15 km dugu šetnju šetnom stazom Štrbac osnovci su tokom posete uz puno interesovanja upoznali sa zaštićenim i ugroženim vrstama flore i faune prisutnim u rezervatu, te barskim, šumskim i livadskim ekosistemima i ostalim bogatstvima koja nam priroda svakodnevno pruža.

Osim toga, učenici su dosta naučili i o zajedničkim aktivnostima WWF-a i JP Vojvodinašume na održavanju biodiverziteta i različitih ekosistema, kao i o njihovom vraćanju u prvobitno stanje. Tom prilikom su obišli i jedan od projektnih lokaliteta – baru Semenjaču. Ovaj lokalitet je inače deo regionalne inicijative WWF-a i Coca-Cola sistema za obnovu vlažnih područja duž Dunava.

Aleksandra Stamenković,

WWF

Hrvatska troši prirodne resurse gotovo dvaju planeta

Zagreb – Populacije divljih životinja u samo 40 godina smanjile su se za više od polovice, otkriva novi WWF-ov Izvještaj o stanju planeta 2014. Prema novom izdanju vodeće studije o stanju planeta, istraživanja koje se provodi svake dvije godine, kontinuiran pad populacija biljnog i životinjskog svijeta traži hitna zajednička i održiva rješenja kako bi spasili planet kakav znamo.

Izvještaj o stanju planeta 2014 objavljen je danas u cijelome svijetu, a i Hrvatska je među zemljama koje pretjerano iscrpljuju Zemljine resurse. Izvještaj pokazuje da naš ekološki otisak, kojim mjerimo potrošnju prirodnih resursa čovječanstva, nastavlja rasti i da bi nam bio potreban jedan i pol planet kako bi se obnovili svi neophodni resursi.

„Biološka raznolikost ključni je dio sustava koji održavaju život na Zemlji i barometar za ono što radimo na ovom planetu, našem jedinom domu. Hitno trebamo hrabru globalnu akciju u svim segmentima društva kako bi izgradili održivu budućnost“, ističe Petra Remeta iz hrvatskog ureda WWF- ova Mediteranskog programa. „Izvještaj otkriva da i Hrvatska troši više prirodnih resursa negoli joj je dostupno. Naš način života iziskuje gotovo dvije planete, što je dugoročno gledano neodrživo. Promjene se moraju dogoditi na svim razinama društva, a posebno u energetici i proizvodnji, gdje svoje djelatnosti moraju temeljiti na obnovljivim izvorima energije i učinkovitom iskorištavanju sirovina. Održivo poslovanje u ovim gospodarskim sektorima preduvjet je ukupnom smanjenju ekološkog otiska“, nastavlja Remeta.

U usporedbi s Hrvatskom , koja troši resurse 1,86 planeta, Bosna i Hercegovina i Srbija imaju niži ekološki otisak, iako i dalje prevelik za Zemljinu održivost. Stil života u BiH iziskuje prirodne resurse 1,46 planeta, dok u Srbiji zahtjeva 1,43, što je istovjetno globalnom prosjeku ekološkog otiska. Slovenija troši čak 2,64 planeta.

Ekološki otisak pokazuje da svih 27 država članica EU živi iznad mogućnosti jednoga planeta. Kada bi svatko na planetu živio život prosječnog stanovnika Europske unije, čovječanstvo bi trebalo 2,6 planeta da bi održalo naše potrebe za prirodom. S tim u svezi Remeta naglašava: „Zabrinjava spoznaja da se i u Europskoj uniji, koja je godinama prednjačila u ovim pitanjima, sve manje pažnje posvećuje zaštiti okoliša i održivom razvoju. Štoviše, prvi put u 25 godina nema povjerenika za okoliš, što predstavlja značajno nazadovanje za okolišnu problematiku. Dodatni korak unatrag je i planirana deregulacija direktiva o pticama i staništima, inače okosnica zaštite prirode u EU“.

Opadanje populacija najznačajnijih vrsta

Populacije riba, ptica, sisavaca, vodozemaca i gmazova smanjile su se za 52% od 1970. Slatkovodne vrste pretrpjele su pad od 76% što je dvostruko veći gubitak nego kod kopnenih ili morskih vrsta. Većina nestalih vrsta dolazi iz tropskih područja, dok je Latinska Amerika doživjela najdramatičniji gubitak vrsta. Najveća prijetnja biološkoj raznolikosti dolazi od kombiniranih učinaka uništavanja i gubitka staništa. Lov i ribolov su također značajne prijetnje dok klimatske promjene postaju sve više zabrinjavajuće i odgovorne za moguće izumiranje vrsta.

Dok je gubitak biološke raznolikosti u svijetu na kritičnim razinama, Izvještaj o stanju planeta 2014 ističe kako učinkovito upravljanje zaštićenim područjima može podržati biljni i životinjski svijet. Nepal je zbog povećanja svoje populacije tigrova u posljednjih nekoliko godina zabilježen kao dobar primjer.

Ekološki otisak raste

Potražnja čovječanstva je više od 50% veća od onoga što priroda može obnoviti. To znači da šume krčimo brže nego što stabla uspiju ponovno narasti, slatkovodne izvore crpimo brže nego što se obnavljaju podzemne zalihe vode, ugljični dioksid (CO2) ispuštamo brže od prirodnih procesa njegova uskladištavanja u biomasu ili more.

„Ekološki dug“ glavni je izazov 21. stoljeća jer gotovo tri četvrtine svjetskog stanovništva živi u zemljama koje se bore i s ekološkim deficitom i s niskim primanjima. Ograničenje resursa zahtjeva da se moramo usredotočiti na to kako poboljšati ljudsko blagostanje preko drugih načina, ne isključivo preko gospodarskog rasta.

Odvajanje odnosa između ekološkog otiska i razvoja ključni je globalni prioritet naveden u izvještaju. Dok je ekološki otisak per capita u zemljama s visokim dohotkom pet puta veći od zemalja s niskim dohotkom, istraživanje pokazuje da je moguće postići povećanje životnog standarda i s održivom potrošnjom resursa.

10 zemalja s najvećim ekološkim otiskom per capita su: Kuvajt, Katar, Ujedinjeni Arapski Emirati, Danska, Belgija, Trinidad i Tobago, Singapur, Sjedinjene Američke Države, Bahrein i Švedska.

Poveznica s klimatskim promjenama

Globalne emisije ugljičnog dioksida (CO₂) – glavni uzrok globalnog zagrijavanja – već utječu na biološku raznolikost i biokapacitet planeta, zajedno s ljudskom dobrobiti, naročito u odnosu na opskrbljenost hranom i vodom.

Izvještaj dolazi nekoliko mjeseci nakon studije Ujedinjenih naroda, koja je upozorila na povećanje utjecaja klimatskih promjena te daje dokaze da klimatske promjene već utječu na zdravlje našeg planeta. Preko 200 svjetskih riječnih slivova, koji pružaju dom za više od 2,5 milijarde ljudi, doživljava tešku nestašicu vode najmanje mjesec dana svake godine. Kako već blizu jedne milijarde ljudi pati od gladi, izvještaj pokazuje da klimatske promjene, u kombinaciji s promjenama u namjeni zemljišta, ugrožavaju biološku raznolikost i mogu dovesti do daljnjih nestašica hrane.

Konstruktivni pregovori o međunarodnom klimatskom sporazumu su jedna od mogućnosti koje postoje za kontrolu tih negativnih trendova. Globalni sporazum otvorio bi put za uspostavu nisko-ugljičnog gospodarstva s obzirom da je korištenje fosilnih goriva trenutno dominantan faktor u ekološkom otisku.

Kako možemo izliječiti planet?

WWF-ov dokument „Perspektiva jednog planeta“ pokazuje kako svaki kutak svijeta može doprinijeti održavanju otiska kojim ne bismo premašili resurse našeg planeta te Zemlji tako omogućili obnovu. Prateći taj WWF-ov program, društvo bi moglo započeti promjenu smjera trendova navedenih u Izvještaju o stanju Zemlje 2014.

„Bez prirode nema opstanka, ona je odskočna daska za prosperitet. Svi trebamo hranu, svježu vodu i čist zrak, gdje god u svijetu živjeli. U vrijeme kada toliko ljudi živi u siromaštvu, bitno je da radimo zajedno kako bi stvorili rješenja koja će biti najbolja za sve,“ zaključuje Remeta.

Cijeli izvještaj, sažetak i popratni materijal možete pronaći na našim stranicama 

WWF: Samo se priroda može valjano obraniti od ekstremnih poplava s kojima se Hrvatska suočava

ZAGREB/BEOGRAD – U vidu sve češćih poplava velikih razmjera koje su ove godine zadesile Hrvatsku, Srbiju i susjedne zemlje, svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF ističe kako je upravo priroda u svom netaknutom obliku najbolja obrana od poplava. Snažna regulacija tokova rijeka kao i sužavanje poplavnih područja pojačali su poplave nizvodno, jer se vodni val nema kamo polako razlijevati, već brzo dođe do nizvodnih dijelova te tamo uzrokuje veće štete nego što bi inače. Tako je sa svim nizinskim rijekama, a planirani sustav obrane od poplava u obliku akumulacija (za hidroenergiju) i nasipa ne funkcionira u takvim ekstremnim uvjetima, jer nemaju dovoljan kapacitet.

Samo prirodni sustav retencija odnosno poplavnih područja može takve vodne valove ublažiti i smanjiti utjecaj nizvodno. Zato moramo biti ponosni i svjesni područja poput Kopačkog rita i Lonjskog polja, kao prirodnih sustava obrane od poplava kakvih bi trebalo biti puno više.
«Uzaludno se nadati da će nas sustav obrane od poplava, kakav današnje upravljanje vodama nudi, obraniti od ekstremnih poplava, kao ni dolazak suša, kojih će biti sve više zbog klimatskih promjena koje su već sada očigledne», izjavila je Ivana Korna Varga iz Mediteranskog programa WWF-a. «Vodne građevine bi se trebale uklanjati iz vodotokova, riječne nizine što više otvarati, kako bi rijeke dobile više prostora za svoju prirodnu dinamiku koja najbolje zna regulirati velike vodne valove, kao i sušna razdoblja», istaknula je.
Nažalost, danas se još uvijek najviše financiraju klasične metode regulacije vodotokova.

Trenutni sustav obrane od poplava uključuje velike vodoregulacijske zahvate poput kombinacija brana, produbljivanja korita i kanaliziranja, obaloutvrda i obalnih nasipa te uklanjanje vodene vegetacije. Ekstremne padaline kakve su zabilježene ovih dana, tlo zasićeno vodom od prijašnih padalina koje su posljednjih mjeseci izuzetno učestale, te riječna korita prepuna vode, dovela su do snažnih poplava. „Rečne doline treba što više otvarati, kako bi reke dobile više prostora za svoju prirodnu dinamiku koja najbolje reguliše velike plavne talase“, istakla je Duška Dimović iz WWF Dunavsko Karpatskog programa.

Gornje Podunavlje

Prirodna plavna područja mogu ovakve plavne talase ublažiti i smanjiti njihov uticaj nizvodno. U našoj regiji dobri primjeri kako ova područja mogu smanjiti posljedice poplava su specijalni rezervati prirode Gornje Podunavlje, Obedska bara, Karađorđevo i Zasavica, kao i Park prirode Lonjsko polje u Hrvatskoj, velika retenzija koji štiti kako Beograd, tako i Zagreb od poplava. Ovakvih prirodnih sistema odbrane od poplava bi trebalo biti znatno više.

WWF Adria traži direktora

Ako ste zainteresirani, ili znate nekoga koga vidite kao idealnu osobu na čelu WWF Adria, regionalnog ureda WWF-a za našu regiju, prijave su u tijeku...

http://croatia.panda.org/?228851/Director-WWF-Adria

WWF na jubilarnom desetom Bodrog festu u Bačkom Monoštoru

Štand WWF-a

 Bački Monoštor, 9. avgust 2014 – Kao i prethodnih godina, u „selu na sedam Dunava“, nadomak „Evropskog Amazona“, WWF-Sveski fond za prirodu u Srbiji uključio se u jubilarni deseti Bodrog fest interaktivnim edukativnim programom.

Bački Monoštor se nalazi nadomak Specijalnog rezervata prirode „Gornje Podunavlje” koji predstavlja deo budućeg UNESCO Prekograničnog rezervata biosfere „Mura-Drava-Dunav”(poznatijeg i kao Evropski Amazon). Ovaj predeo je od izuzetnog značaja za rad WWF-a koji duže od jedne decenije sa mnogobrojnim lokalnim partnerima ulaže napore kako bi se zaštitila plavna područja kao biološki najproduktivnija staništa.

S tim u vezi, jedan od bitnih segmenata učešća WWF-a bila je i prezentacija inicijative za očuvanje “Evropskog Amazona” koja teži da osigura zaštitu i dobro upravljanje prekograničnim rečnim ekosistemom Mure, Drave i Dunava u cilju očuvanja jedinstvenih prirodnih i kulturnih vrednosti, te samim tim i bolje životne uslove za stanovnike ovog područja.

Predstavljena je i regionalna WWF inicijativa „Parkovi dinarskog luka” čiji je cilj stvaranje mreže i povezivanje 80 zaštićenih područja sa područja Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Kosova*, Makedonije, Slovenije i Srbije. Aktivnosti ove inicjative doprineće stvaranju i osnaživanju saradnje između zaštićenih područja, stvaranju saradnje sa privatnim sektorom i unapređenju svakodnevnog poslovanja kroz razmenu iskustva i primere dobre prakse.

Mnogobrojni gosti Bodrog festa su tokom dva dana uživali u degustaciji lokalnih gurmanluka, a svoje rukotvorine predstavili su im čuveni monoštorski korpari, čamdžije, rogozari, metlari, klompari, koritari. Ove godine manifestaciju su uveličale različite ekološke organizacije iz Srbije, Evrope i čitavog sveta. Pored WWF-Svetskog fonda za prirodu prisutni su bili i IUCN – Međunarodna unija za zaštitu prirode, Euronatur, predstavnci 17 zaštićenih prirodnih područja iz celog Podunavlja, volonteri međunarodnog radnog kampa pod nazivom „Otvorena kapija Gornjeg Podunavlja“ iz Holandije, Španije, Poljske, Rusije, Austrije i Kine. 

Radionice za decu

Jubilarni deseti Bodrog fest ugostio je predstavnike 17 zaštićenih područja Podunavlja koja su članovi međunarodne DanubeParksmreže zaštićenih područja. DanubeParks mreža osnovana je 2009. godine u cilju poboljšanja očuvanja prirode i mudrog upravljanja prirodnim i kulturnim nasleđem, unutar i izvan granica zaštićenih područja uz Dunav.

O Bodrog festu

Od 2005. godine, drugog vikenda avgusta u Bačkom Monoštoru se održava festival kulture i tradicije Bodrog fest. Značaj ove manifestacije ogleda se u očuvanju tradicije i kulture, kao i prirodnih bogatstava sela. Osnovna ideja je da se kroz stare zanate, domaće proizvode, tradicionalna jela, piće, običaje, nošnje, igre i pesme, kao i prirodna bogatstva, ovo selo gostima predstavi kao turistička destinacija.

Jedna od dimenzija festivala je i promovisanje i razvoj ekološke svesti, sa posebnim akcentom na očuvanje prirode u Specijalnom rezervatu prirode „Gornje podunavlje“ i budućem UNESCO Prekograničnom rezervatu biosfere „Mura-Drava-Dunav“, tako da se svake godine na festivalu organizuju brojne aktivnosti kao što su radionice, prezentacije, diskusije, u kojima učestvuju predstavnici različitih ekoloških organizacija kako iz Srbije, tako i čitavog sveta.

Novim biciklima po Gornjem Podunavlju

18 bicikala i 8 dvogleda za posmatranje ptica i životinja dobro će doći 

Bački Monoštor, 19. avgust 2014 – Predstavnici organizacije AWP (Association for Wildlife Protection) Yorick Niess i Kumel Mario Caspar posetili su danas Gornje Podunavlje. Ova organizacija je po preporuci WWF-a donirala sredstva koja su utrošena na kupovinu 18 bicikala sa kompletnom opremom i 8 dvogleda za posmatranje ptica i životinja. 

Oprema je poklonjena Udruženju građana Podunav Bački Monoštor i JP Vojvodinašume za potrebe gostiju koji posećuju rezervat i selo, što će u velikoj meri doprineti eko turizmu koji uzima maha na ovom prostoru.

„Ova donacija je samo mali doprinos koji AWP može da pruži, ali verujem da će lokalnom stanoviništvu značiti mnogo pri realizaciji ciljeva očuvanja prirode i kulture“, izjavio je Yorick Niess.

Yorick Niess i Kumel Mario Caspar su tokom svog boravka posetili Bački Monoštor i Apatin, kako bi upoznali područje Specijalnog rezervata prirode Gornje Podunavlje, zajedno sa ugroženim vrstama koje ga naseljavaju. Budući da je eko-turizam prepoznat kao pravi način za očuvanje prirode i biodiverziteta, kao i kulturnog nasleđa ovog kraja, jasna je veza između ovih organizacija.

WWF – Svetski fond za prirodu već dugo sarađuje sa partnerima sa teritorije SRP Gornje Podunavlje, sa ciljem očuvanja prirode, edukacije lokalnog stanovništva i omogućavanja održivog razvoja.

Ovaj predeo je od izuzetnog značaja za rad WWF-a koji duže od jedne decenije sa mnogobrojnim lokalnim partnerima ulaže napore kako bi se zaštitila plavna područja kao biološki najproduktivnija staništa u okviru „Evropskog Amazona“ (budućeg UNESCO Prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav).

Zajedno sa lokalnim partnerima realizovano je mnoštvo aktivnosti, od edukacija, promotivnih tura, radionica, do manifestacija i obeležavanja značajnih datuma. Tako su i ove godine obeleženi Sat za Planetu, Međunarodni Dan reke Dunav, Dan Evropskog Amazona, realizovan je Karavan za živi Dunav, prezentacije na Bodrog festu itd.

O AWP-u
Organizacija Association for Wildlife Protection osnovana je 2011. godine, kada su se ljubitelji i zaštitari životinja organizovali sa zajedničkim ciljem da koliko god mogu doprinesu očuvanju ugroženih vrsta. AWP ima višegodišnju saradnju sa WWF Nemačka, a prve aktivnosti bile su vezane za zaštitu gorila u Africi. Nakon toga, AWP je realizovala projekte u Kamerunu, Armeniji, Indoneziji i Sudanu. Interes AWP-a je trenutno i za projekte koji se tiču područja koja su bliže njihovom sedištu, a samim tim Dunav, Srbija i Gornje Podunavlje.

Komuniciraj jasno, glasno i efektno

Praksa,praksa i samo praksa! 

Održana radionica na temu uloge i značaja komunikacije za predstavnike zainteresovanih strana u Gornjem Podunavlju

Sombor, 28. avgust 2014 – Kao deo nove regionalne inicijative WWF-a i Coca-Cola sistema za obnovu vlažnih staništa duž Dunava, održana je dvodnevna radionica za predstavnike zainteresovanih strana iz SRP Gornje Podunavlje pod nazivom Komuniciraj jasno glasno i efetkno.

Preko 15 “stanovnika” Evropskog Amazona (budućeg Prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav) u Srbiji moglo je naučiti dosta o značaju jasne, glasne i efektne komunikacije u cilju promocije Gornjeg Podunavlja kao predela jedinstvenih prirodnih, kulturnih i geografskih odlika. Neki od alata koje su učesnici radionice mogli da steknu su javni nastup pred kamerama, pisanje saopštenja za medije, korišćenje društvenih mreža, ali i o opštem značaju jasne svakodnevne komunikacije.

Radionica je bila namenjena različitim interesnim stranama (upravljačima zaštićenih područja, lokalnoj samoupravi, udruženjima građana, zanatlijama, zaposlenima u turizmu, privatnim preduzetnicima...) sa ciljem sticanja veština i alata za promovisanje kako prirodnih, tako i ekonomskih vrednosti, a samim tim i unapređenja sopstvenog poslovanja.

Zadovoljni učesnici radionice

Kao kruna uspeha ove radionice, “usvojena” je i takozvana “Somborska deklaracija” koja predstavlja zajedničku viziju Gornjeg Podunavlja, ali i obećanje svih učesnika radionice da će dalje raditi na unapređenju ovog područja. 

Ovo je samo jedna od aktivnosti WWF-a u okviru projekta "Obnova vlažnih staništa na području Mure, Drave i Dunava" i usko je vezana za inicijativu stvaranja UNESCO Prekograničnog rezervata biosfere "Mura-Drava-Dunav" poznatog i kao Evropski Amazon.

Aleksandra Stamenković, WWF 

Avantura? Ne, Dravantura!

Na Dravi vrijedni pravilo- uradi sam!

 Proteklog vikenda od petka do nedjelje (05.09. – 07.09.2014) održala se šesta po redu Dravantura 2014. Dvadesetak članova rafting kluba Matis White Water, udruge mladih Kreek Jalkovec i Bushcraft vukovi s Drave ugostili su preko sedamdesetak zaljubljenika u prirodu iz cijele Hrvatske. Tijekom tri dana, održale su se različite radionice i predavanja na temu preživljavanja i snalaženja u prirodi. 

Slow food :-)

Tako su se svi sudionici mogli upoznati s korištenjem sigurnosne opreme u prirodi, naučiti osnove rukovanja nožem za preživljavanje, provjeriti svoje znanje o ljekovitom bilju, sudjelovati u noćnom raftingu rijekom Dravom, okušati se u streličarstvu i još mnogim drugim aktivnostima. Radionicama su se osobito razveselili oni najmlađi koji su vješto odgovarali na sva pitanja i zadatke predavača i instruktora. Osim toga, održala se i eko akcija sakupljanja smeća iz rijeke Drave i obližnjih šuma. Iako nam vrijeme nije išlo na ruku, to nije spriječilo sudionike Dravanture da postave svoje šatore i vreće za spavanje te provedu tri dana uz odličnu ekipu, zabavu, druženje s gitarom oko logorske vatrice i najbolji domaći grah. Puni dobrih emocija i znanja, s veseljem očekujemo i pozivamo na sljedeće druženje i Dravanturu.

WWF proslavio drugi rođendan Europske Amazone istovremenim skokom u rijeke diljem Hrvatske, Austrije, Mađarske, Slovenije i Srbije

Volimo naše rijeke! 

Uz pregršt kulturnog i edukativnog programa te poznati „Veliki skok” koji se u nedjelju u 15 sati održao u cijeloj Europi, WWF obilježio drugu godišnjica proglašenja UNESCO-vog Prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav između Hrvatske i Mađarske

Organizirana je i promotivna vožnja brodom

KRIŽNICA – WWF u partnerstvu s EuroNaturom i mnogim lokalnim nevladinim udrugama, ove je nedjelje proslavio drugi Dan Europske Amazone. Događaj se obilježio raznovrsnim događanjima i proslavama na prirodnim obalama rijeka Mure, Drave i Dunava. Tisuće ljudi diljem cijele Europe istovremeno su skočili u rijeke kako bi odaslali važnu poruku: žive rijeke i vlažna područja imaju veliku ekološku vrijednost, za razliku od beživotnih kanala koji služe samo kao plovni putevi ili za proizvodnju električne energije.

Fiš i gulaš bili su dio ponude

U Hrvatskoj, WWF je s Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Virovitičko-podravske županije, općinom Pitomača i Virovitičko-podravskom županijom u nedjelju, 13. srpnja, drugu godinu za redom organizirao Dan Europske Amazone, kojim se slavi prirodno bogatstvo i ljepota nevjerojatnog krajolika Prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav. Kako se rijeke Mura, Drava i Dunav protežu kroz pet zemalja - Hrvatsku, Austriju, Mađarsku, Sloveniju i Srbiju – i proslave Dana Europske Amazone bile su organizirane u više zemalja. U Hrvatskoj se proslava održala na rijeci Dravi, u Križnici.

Više od 300 ljudi na zabavi uz Dravu

“Prvi Dan Europske Amazone bio je održan prošle godine u Legradu, dok smo drugi proslavili u Križnici. Ovim putem pozivam i ostale općine, lokalne zajednice i nevladine organizacije da se pridruže WWF-u u očuvanju ovog izuzetnog kulturnog i prirodnog područja Prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav”, izjavila je Irma Popović Dujmović iz Mediteranskog programa WWF-a.

Bogat kulturno zabavni program sastojao se od nastupa kulturno umjetničkih društva KUD „Marijan Pavleković Pajo“ Otrovanec, KUD „Podravka“ Starogradački Marof, Kud „Podravina“ Barč i Kud „Drava“ Lukovišće, zatim Udruga Žena Kladare, Čuvarice Kulturne Baštine te Udruga Žena „Gračanke“ Stari Gradac. Uz rijeku se moglo pronaći i nekoliko štandova s lokalno proizvedenim suvenirima i ribolovnim alatima, štandova lokalnih pčelara s domaćim medom, mogao se kušati fini gulaš netom spravljen od lovačkih društava, a za ljubitelje ribe, na meniju se našao i fiš paprikaš kojim su počastili ribolovna društva. Domaći kolači i voće, bili su itekako tražena okrepa nakon turnira odbojke na pijesku, vožnje čamcima i kanuima te mnogih zabavnih ali i edukativnih radionica!

Uz bogat kulturno-umjetnički program, mnogi su uživali i u jahanju

Zabavno edukativni kamion „Vodene turneje”, koji već nekoliko tjedana putuje regijom, zaustavio se ovom prilikom na Križnici. Uz kamion su bile postavljene brojne igre i kvizovi znanja za djecu i odrasle, kroz koje su posjetitelji mogli naučiti više o važnosti očuvanja rijeka, te se pritom i dobro zabaviti.

Radionice za djecu 

Deveti po redu „Veliki skok” održao se u 15:00 sati, kada je više od stotinu sudionika događaja istovremeno skočio u rijeku Dravu pridruživši se tako tisućama ljudi diljem Europe koji ovim simboličnim činom pokazuju da im je stalo do živućih rijeka!
Proslava se u Austriji i Sloveniji održala na rijeci Muri, dok se u Mađarskoj slavilo prigodnim natjecanjem u vožnji kanuima po Dunavu a u Srbiji se skakalo u Dunav.

Martina Šubašić, WWF
Fotografije: Petra Boić Petrač i Božidar Kovač

U službenom su dijelu govorili načelnik Općine Pitomača Željko Grgačić, Petra Boić Petrač iz WWF-a i ravnateljica Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Virovitičko-podravske županije Tatjana Arnold Sabo

KUD-ovi su uz pjesmu i ples predstavili i svoje proizvode

Predstavnice WWF-a provodile su djecu i odrasle kroz kviz znanja o važnosti rijeka

Otok ljubavi i tragovi divljih svinja

Na pravom putu...

Krajem svibnja održali smo edukativnu šetnju na Otok ljubavi na Dravi i u šumu Donje polje koje se nalazi uz dravski dio Donje Dubrave. Vježbali smo snalaženje u prirodi, prepoznavanje tragova divljih životinja i ovladavanje strahom od njih, a htjeli smo se spraksirati i u prepoznavanju dijelova šume i Drave i u stvarnom prostoru, ne samo na kartama. Bio je to već drugi izlet u skorije vrijeme. 

Žablja kamuflaža 

Za prijašnjeg smo u jednom dijelu naišli na bezbroj tragova divljih svinja pa smo se ovaj put taj dio šume trudili zaobilaziti. Šuma i otok kod Donje Dubrave koji smo posjetili, prošaran je inače raznim stazicama pa je pogodan za tumaranje. Probali smo off-road iskustvo, no većini se ono nije dopalo. Šteta. Kakav je život bez malo divlje avanture? ;)

Vaši Čuvari rijeke, 

zaštitarsko-ekološka udruga Senjar

Karavan za živi Dunav na putovanju kroz Srbiju

Beograd, 28. jun 2014 – WWF je krenuo na dug put Karavanom za živi Dunav koji kroz regionalnu putujuću interaktivnu izložbu ukazuje na značaj vode kao prirodnog resursa, vodenih ekosistema i neophodnost zaštite i obnove vlažnih područja.

Povodom aktivnosti u okviru ovogodišnjeg Dana Dunava, Karavan za živi Dunav obilazi nekoliko gradova u Srbiji:
Niš, 27. jun - Trg Kralja Milana, od 10 do 19h
Beograd 28. i 29. jun - Ada Ciganlija (kod restorana Jezero), od 10 do 19h
Novi Sad 1. jul - Štrand, od 10 do 19h
Sombor 3. jul - Trg Svetog Đorđa, od 10 do 19h

Osim Srbije, Karavan će posetiti još 21 lokaciju u pet zemalja u regionu i to u Austriji, Bugarskoj, Hrvatskoj, Mađarskoj i Rumuniji do kraja leta 2015. Uz pomoć zanimljivih i interaktivnih edukativnih alata, ova inicijativa će ukazati na važnost vlažnih i plavnih područja za dobrobit ljudi i prirode u smislu odbrane od poplava, pružanja usluga ekosistema i slično.

Karavan je u Srbiji organizovan uz pomoć lokalnih partnerskih organizacija i udruženja i to Refugijum i NIDSB Josif Pančić iz Novog Sada, Prostor iz Niša, kao i Moj kanal i Poduna iz Sombora.

Karavan u Nišu

“Kako bi se jedinstvene vrednosti reke Dunav očuvale, neophodno je mudro i integralno upravljati njegovim slivom kroz povezivanje sektora vodoprivrede, zaštite prirode, šumarstva,poljoprivrede i energetike. WWF u regionu zajedno sa partnerima radi na zaštiti i očuvanju Dunava i njegovih pritoka, kao i jačanju uloge javnosti kroz edukaciju što zapravo i jeste cilj Karavana za živi Dunav. Pozivamo vas da posetite Karavan i na zanimljiv način naučite o Dunavu, živom svetu u njemu i značaju vodenih ekosistema za ljude”, izjavila je Duška Dimović, direktorka programa WWF-a u Srbiji.

Sam Karavan deo je šire regionalne inicijative za obnovu vlažnih i plavnih područja duž Dunava u šest zemalja Dunavskog sliva koju zajednički sprovode WWF i Coca-Cola sistem.

Duž Dunava regulacijom rečnog vodotoka za potrebe rečne plovidbe, poljoprivrede, eksploatacije šljunka i izgradnje brana u poslednjih 150 godina uništeno je 80 odsto prirodnih vlažnih područja, kao biološki najproduktivnijih staništa. Posledice su višestruke, među njima su smanjenje populacija riba, narušavanje staništa koja naseljavaju brojne vrste biljaka i životinja, pogoršanje kvaliteta voda, kao i smanjenje površina vlažnih staništa koje su prirodni rezervoari i značajno ublažavaju uticaj poplavnih voda.

„Ako bi se plavnim područjima vratila njihova prirodna uloga i kapacitet da zadržavaju vodu, bile bi obezbeđene dobrobiti za prirodu i ljude , poput prečišćavanja voda i ublažavanja efekte poplava, ekoturizma i zaštite biodiverziteta”, smatra Dimović.

Vesela družina u Beogradu

U narednih sedam godina, zajednička inicijativa Coca-Cola sistema i WWF-a ima za cilj povećanje kapaciteta reke za 12 miliona m³ (4800 olimpijskih bazena) i obnovu više od 53 km² vlažnih staništa (veličine 7422 fudbalskih terena). Tom prilikom će u Srbiji će biti obnovljeni bare Semenjača i Šarkanj, kao i lokalitet Bestrement na području Specijalnog rezervata prirode “Gornje Podunavlje” uz Dunav.

Snimci sa današnjeg Karavana za živi Dunav se mogu preuzeti sa web portala www.infobiro.tv

Više informacija: 

Aleksandra Stamenković, e-mail: astamenkovic@wwfdcp.org, telefon: 069 103 0260

WWF te poziva na Karavan za živi Dunav

WWF kreće na dug put Karavanom za živi Dunav koji kroz regionalnu putujuću interaktivnu izložbu ukazuje na značaj vode kao prirodnog resursa, vodenih ekosistema i neophodnost zaštite i obnove vlažnih područja.

Povodom aktivnosti u okviru ovogodišnjeg Dana Dunava, Karavan za živi Dunav obilazi nekoliko gradova u Srbiji:

Niš, 27. jun - Plato kod Kalče, od 10 do 19h
Beograd 28. i 29. jun - Ada Ciganlija, kod restorana Jezero, od 10 do 19h
Novi Sad 1. jul - Štrand, od 10 do 19h
Sombor 3. jul - Trg Svetog Đorđa, od 10 do 19h

Kompletna postavka Karavana za živi Dunav obuhvata kamp kućicu sa šatorom dimenzija 3x6 metara, društvenu igru prirodne veličine u kojoj sami posetioci imaju ulogu figura, kocka-puzle sa 6 motiva, kartolinu za fotografisanje, pet kostima karakterističnih vrsta za Dunav, bojanke za decu, model koji demonstrira kako se voda filtrira u prirodi, lavirint u kom model ribe iz prljave vode treba sprovesti u čistu vodu, postere, bedževe, nalepnice. Kamp kućica ima solarni panel koji strujom snabdeva sve uređaje u njoj kao i monitor na kojem se emituju kratki spotovi ili fotografije karakterističnih vrsta za Dunavski sliv.

Očekujemo vas:)

Aleksandra Stamenković, WWF

Zdravi ekosustavi najbolja su obrana od komaraca

Hrvatska i regija suočavaju se s neviđenim najezdama komaraca kojih bi bilo mnogo manje da imamo više ptica bregunica i drugih životinja koje dnevno pojedu i po 10.000 komaraca

Zagreb- Zbog sve većih problema s najezdama komaraca s kojim se ove godine posebno suočavaju stanovnici Posavine ali i drugih dijelova Hrvatske, WWF naglašava koliko je važno održavati zdrave prirodne ekosustave. Kako su komarci hrana brojnim životinjama, posebice pticama, očuvanje njihovih prirodnih populacija presudno je između ostaloga i za obranu od komaraca.

Zbog nedavnih poplava neuobičajeno velikih razmjera, ali i zbog čestih promjena vremena i temperature zraka, diljem Hrvatske i regije mnoga se područja sada bore s nezapamćenim najezdama komaraca. Iako su poplave stvorile velike probleme ljudima, za komarce su ovakve vremenske neprilike idealni uvjeti za razmnožavanje. Zdrava i očuvana prirodna staništa obiluju životinjama kojima komarci nisu smetnja već upravo suprotno - poslastica!

„Tako na primjer jedan par bregunica s ptićima dnevno pojede oko 10.000 komaraca dok jedan šišmiš na svom noćnom meniju ima i do 8.000 komaraca! Na žalost, zbog kanaliziranja rijeka i gradnje obaloutvrda na strmim dijelovima obala nizinskih rijeka, u Hrvatskoj je broj bregunica u drastičnom padu.,” ističe Irma Popović Dujmović, iz WWF-a u Hrvatskoj. „U posljednjih 10 godina, ostala je samo 1/3 nekadašnje populacije i to na obalama rijeke Mure, Drave i Dunava, na području takozvane 'Europske Amazone'”, dodala je Popović Dujmović.

WWF s partnerima u sklopu projekta “Zaštita Europske linije života” radi na čuvanju rijeka Mure, Drave i Dunava, pazeći da se na netaknutim, prirodnim rijekama koje su ponos Hrvatske, ne događaju nepravilnosti i nezakonite radnje poput iskapanja šljunka, nepotrebnih gradnji obaloutvrda i regulacija te sličnih prijetnji ekosustavima koje kao krajnju posljedicu imaju i velike negativne učinke za ljude.

Amazon of Europe od sada pratite i na Facebooku!

Društvene mreže su u današnjem načinu života možda najlakši način da saznamo novosti o osobama ali i o temama koje nas zanimaju! Pratite događanja na području Mure, Drave i Dunava, pratite što je novo po pitanju osnivanja našeg i vašeg prekograničkog rezervata biosfere ali i što naši vrijedni projektni tim radi! Očekuje vas pregršt prekrasnih fotografija i zanimljivih podataka!

Pratite nas! 

WWF obeležio Svetski dan vlažnih područja nizom uspešnih projekata na reci Dunav

Gornje Podunavlje (c) Boris Erg 

Beograd - Svetski dan vlažnih područja (Dan Ramsara) obeležava se 2. februara, kako bi se ukazalo na značaj vlažnih područja i podsetilo na neophodnost njihovog očuvanja. Obeležavanje ovog dana datira još od 1971. godine kada je preko 160 država u iranskom gradu Ramsaru potpisalo Konvenciju o močvarama koje su od međunarodnog značaja, posebno kao prebivalište ptica močvarica. Srbija je jedna od zemalja potpisnica Konvencije i u njoj se nalazi 10 ramsarskih područja, ukupne površine preko 60.000 ha.

Zaštita i obnova vlažnih i plavnih područja uz Dunav glavni su fokus aktivnosti WWF-a u regionu. Više od 80% vlažnih staništa nestalo je u proteklih 150 godina regulacijom Dunava radi rečne plovidbe, poljoprivrede i izgradnje hidrocentrala, a sa njima i brojne vrste biljaka i životinja. Nestankom plavnih područja znatno su smanjene i brojne usluge ekosistema kao što su odbrana od poplava, obezbeđivanje prirodnih resursa ili prečišćavanje vode. Stoga je WWF, u partnerstvu s brojnim institucijama i organizacijama, pokrenuo inicijativu u cilju obnovljanja plavnih područja duž Dunava.

“Tokom proteklih godina, WWF u saradnji sa JP „Vojvodinašume“ i Pokrajinskim zavodom za zaštitu prirode aktivno radi na projektu restauracije vlažnih staništa u Specijalnom rezervatu prirode Gornje Podunavlje. Ovaj lokalitet je deo budućeg UNESCO prekograničnog rezervata biosfere “Mura-Drava-Dunav” koji predstavlja najznačajnije vlažno područje u srednjem toku Dunava. Neophodno je aktivno i kontinuirano raditi na zaštiti ovih područja, jer su ugrožavajuci faktori veliki - intenzivna poljoprivreda, vodoprivreda i šumarstvo”, izjavila je Duška Dimović, direktor programa WWF u Srbiji.

Prošle godine zahvaljujući aktivnostima WWF-a, u Dunavsko-karpatskom regionu, tri nova ramsarska područja uz Dunav upisana su na Ramskarsku listu.

Prebrojano 750 orlova belorepana duž celog toka Dunava tokom prvog međunarodnog zimskog cenzusa

Posmatranje orla belorepana tokom prvog zimskog koncenzusa

Hajnburg, Austrija 13. januar 2014 - Ukupno 300 ornitologa volontera iz devet zemalja u regionu učestvovalo je u prvom međunarodnom prebrojavanju orla belorepana. Duž celog toka Dunava prebrojano je 750 orlova što dokazuje da je Dunav idealno stanište za ove veličanstvene vrste.

"Kada je reč o Srbiji, u Gornjem Podunavlju ove zime izbrojana su 22 para orla belorepana. Kako bi se broj ovih ugroženih ptica povecao, WWF u Srbiji intenzivno radi na obnavljanju vlaznih stanista uz Dunav koja su ključni izvor hrane za orla belorepana," izjavila je Duška Dimović, direktorka programa WWF u Srbiji.

Orao belorepan je najveća ptica grabljivica u Dunavskom regionu. Nalazi se na samom vrhu lanca ishrane, tako da njegovo stanište mora biti u dobrom stanju kako bi populacija ove vrste rasta. Nažalost već neko vreme broj primeraka ove vrste izuzetno je nizak. U Austriji je orao belorepan bio istrebljen. Intenzivni napori nekoliko evropskih zemalja i WWF-a omogućili su oporavak vrste od 2001. u ovoj zemlji.

Predeo uz Dunav utočište je brojnih ugroženih vrsta. Staništa uz reku i njene pritoke su bitna kako za populaciju belorepana iz jugo-istočne Evrope, tako i za one populacije sa severa koje zimu provedu u dunavskoj regiji. Zaštićena područja igraju izuzetno važnu ulogu u zaštiti ovih staništa.

DANUBEPARKS, međunarodna mreža u kojoj učestvuju sve zemlje dunavskog sliva, izradila je akcioni plan za očuvanje orla belorepana duž Dunava 2009. godine. Ovaj plan je usvojio i Savet Evrope. Prvi korak u sprovođenju plana je bolje upoznavanje sa zimovalištima orla belorepana – koja su najbolja područja i kako ih zaštiti?

Kako bi se odgovorilo na ova pitanja, duž celog toga Dunava istovremeno je organizovan prvi međunarodni zimski cenzus. Događaj su organizovali WWF, BirdLife i DANUBEPARKS (inače organizacije koje godinama sarađuju na zaštiti orlova duž Dunava). Rezultat prebrojavanja – 750 orlova belorepana – pokazuje važnost reke Dunav kao bitnog evropskog staništa.

Jedna od najvažnijih oblasti za belorepana u dunavskom slivu nalazi se na tromeđi između Srbije, Mađarske i Hrvatske gde je uočeno 200 jedinki. Očuvanje Specijalnog rezervata prirode Gornje Podunavlje u Srbiji, Parka prirode Kopački rit u Hrvatskoj, kao i Nacionalnog parka Duna-Drava u Mađarskoj, od ključnog su značaja za opstanak ove populacije. Ova tri prirodna bogatstva, poznatija kao deo “Evropskog Amazona” uskoro će postati deo prekograničnog UNESCO rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav.

Najveći broj orlova prebrojan je u Donjem Podunavlju i to 360 jedinki u bugarskom i rumunskom delu (prevashodno u delti Dunava).

„Velikim skokom“ u Dravu obilježen prvi Dan „Europske Amazone“

Velikim skokom u Dravu, Hrvatska se priključila globalnoj inicijativi "Big jump"

 Na prvu godišnjicu proglašenja UNESCO-vog prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav između Hrvatske i Mađarske WWF je Ministarstvu zaštite okoliša i prirode predao „Povelju za očuvanje hrvatskih rijeka“ 

ZAGREB – WWF je u nedjelju s brojnim partnerskim organizacijama proslavio Dan „Euorpske Amazone“ raznim događajima u svih pet zemalja kojima se proteže Prekogranični rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav. U Hrvatskoj je održana najveća proslava, na plaži Sip kod Legrada, na samom ušću Mure u Dravu, čime je dovršena višetjedna kampanja „Mjesec hrvatskih rijeka“.

„Ovom kampanjom WWF je podizao svijest o važnosti 'Sedam riječnih čuda Hrvatske': Dunavu, Dravi, Muri, Savi, Neretvi, Ombli i Zrmanji“, istaknula je Irma Popović Dujmović, voditeljica programa voda iz WWF-ovog Mediteranskog programa. „Te su rijeke ulaskom Hrvatske u Europsku uniju postale dio mreže Natura 2000, ali su i dalje ugrožene projektima kanaliziranja, vađenjem šljunka i pijeska te izgradnjom hidroelektrana – aktivnosti koje sada, više nego ikad, treba provoditi u skladu s pravom EU“.

Lokalno stanovništvo pobrinulo se bogatu ponudu domaćih proizvoda

Tijekom kampanje, na brojnim aktivnostima organiziranima uz spomenute rijeke, građani su potpisivali „Povelju za očuvanje rijeka“ koja je u nedjelju predana zamjeniku ministra zaštite okoliša i prirode Hrvoju Dokozi.

„Pored brojnih aktivnosti koje provodimo na zaštiti prirodnih vrijednosti iznimno značajnog riječnog ekosustava Mura-Drava-Dunav, želja nam je lokalnom stanovništvu još više približiti koristi koje pruža očuvana priroda. Jedan od tih potencijala je svakako i razvoj turističke djelatnosti u međunarodno priznatom rezervatu biosfere, što može znatno doprinijeti ekonomskom razvoju ovog područja. Iz tih razloga Ministarstvo zaštite okoliša i prirode želi surađivati s Ministarstvom turizma na promicanju ekološki održivog turizma u području rezervata biosfere, stoga se već u rujnu 2013. planira održavanje promotivne aktivnosti“, rekao je zamjenik ministra Dokoza prilikom preuzimanja povelje.

Dan „Europske Amazone“ je proslava nevjerojatnog riječnog krajolika kojeg dijele Austrija, Hrvatska, Mađarska, Slovenija i Srbija, a ove se godine obilježio prvi put. 14. srpnja je izabran za datum obilježavanja tog Dana jer je riječ o rođendanu Martina Schneidera Jakobyja iz organizacije EuroNatur, prerano preminulog začetnika ideje o penta-lateralnom prekograničnom rezervatu biosfere, kojemu je taj dan rođendan. Još jedan razlog ovom terminu je i prva godišnjica otkako je UNESCO proglasio Prekogranični rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav u Hrvatskoj i Mađarskoj svjetskom prirodnom baštinom. Stoga su se na proslavi Dana „Europske Amazone“ okupili i predstavnici mađarskog Ministarstva zaštite okoliša.

Zamjenik ministra izabrao je nabolje dječje radove 

“Od iznimnog je značaja što su prijašnji planovi za razvoj hidroelektrana izbrisani te su se obje zemlje usredotočile na očuvanje ekološke ravnosteže i na poboljšanje statusa očuvanja prirodnih vrijednosti”, istaknuo je državni tajnik za okoliš Mađarske, g. Zoltán Illés, obraćajući se uzvanicima na plaži Sip kod Legrada.

Proslava Dana „Europske Amazone“ završila je skokom u Dravu, kao dio europske akcije „Veliki skok“, zbog koje su tisuće stanovnika Europe u nedjelju u 15 sati skočili u neku od europskih rijeka. Cijeli je događaj organiziran u sklopu WWF-ovog projekta „Zaštita europske linije života“.