Karavan za živi Dunav na putovanju kroz Srbiju

Beograd, 28. jun 2014 – WWF je krenuo na dug put Karavanom za živi Dunav koji kroz regionalnu putujuću interaktivnu izložbu ukazuje na značaj vode kao prirodnog resursa, vodenih ekosistema i neophodnost zaštite i obnove vlažnih područja.

Povodom aktivnosti u okviru ovogodišnjeg Dana Dunava, Karavan za živi Dunav obilazi nekoliko gradova u Srbiji:
Niš, 27. jun - Trg Kralja Milana, od 10 do 19h
Beograd 28. i 29. jun - Ada Ciganlija (kod restorana Jezero), od 10 do 19h
Novi Sad 1. jul - Štrand, od 10 do 19h
Sombor 3. jul - Trg Svetog Đorđa, od 10 do 19h

Osim Srbije, Karavan će posetiti još 21 lokaciju u pet zemalja u regionu i to u Austriji, Bugarskoj, Hrvatskoj, Mađarskoj i Rumuniji do kraja leta 2015. Uz pomoć zanimljivih i interaktivnih edukativnih alata, ova inicijativa će ukazati na važnost vlažnih i plavnih područja za dobrobit ljudi i prirode u smislu odbrane od poplava, pružanja usluga ekosistema i slično.

Karavan je u Srbiji organizovan uz pomoć lokalnih partnerskih organizacija i udruženja i to Refugijum i NIDSB Josif Pančić iz Novog Sada, Prostor iz Niša, kao i Moj kanal i Poduna iz Sombora.

Karavan u Nišu

“Kako bi se jedinstvene vrednosti reke Dunav očuvale, neophodno je mudro i integralno upravljati njegovim slivom kroz povezivanje sektora vodoprivrede, zaštite prirode, šumarstva,poljoprivrede i energetike. WWF u regionu zajedno sa partnerima radi na zaštiti i očuvanju Dunava i njegovih pritoka, kao i jačanju uloge javnosti kroz edukaciju što zapravo i jeste cilj Karavana za živi Dunav. Pozivamo vas da posetite Karavan i na zanimljiv način naučite o Dunavu, živom svetu u njemu i značaju vodenih ekosistema za ljude”, izjavila je Duška Dimović, direktorka programa WWF-a u Srbiji.

Sam Karavan deo je šire regionalne inicijative za obnovu vlažnih i plavnih područja duž Dunava u šest zemalja Dunavskog sliva koju zajednički sprovode WWF i Coca-Cola sistem.

Duž Dunava regulacijom rečnog vodotoka za potrebe rečne plovidbe, poljoprivrede, eksploatacije šljunka i izgradnje brana u poslednjih 150 godina uništeno je 80 odsto prirodnih vlažnih područja, kao biološki najproduktivnijih staništa. Posledice su višestruke, među njima su smanjenje populacija riba, narušavanje staništa koja naseljavaju brojne vrste biljaka i životinja, pogoršanje kvaliteta voda, kao i smanjenje površina vlažnih staništa koje su prirodni rezervoari i značajno ublažavaju uticaj poplavnih voda.

„Ako bi se plavnim područjima vratila njihova prirodna uloga i kapacitet da zadržavaju vodu, bile bi obezbeđene dobrobiti za prirodu i ljude , poput prečišćavanja voda i ublažavanja efekte poplava, ekoturizma i zaštite biodiverziteta”, smatra Dimović.

Vesela družina u Beogradu

U narednih sedam godina, zajednička inicijativa Coca-Cola sistema i WWF-a ima za cilj povećanje kapaciteta reke za 12 miliona m³ (4800 olimpijskih bazena) i obnovu više od 53 km² vlažnih staništa (veličine 7422 fudbalskih terena). Tom prilikom će u Srbiji će biti obnovljeni bare Semenjača i Šarkanj, kao i lokalitet Bestrement na području Specijalnog rezervata prirode “Gornje Podunavlje” uz Dunav.

Snimci sa današnjeg Karavana za živi Dunav se mogu preuzeti sa web portala www.infobiro.tv

Više informacija: 

Aleksandra Stamenković, e-mail: astamenkovic@wwfdcp.org, telefon: 069 103 0260

WWF te poziva na Karavan za živi Dunav

WWF kreće na dug put Karavanom za živi Dunav koji kroz regionalnu putujuću interaktivnu izložbu ukazuje na značaj vode kao prirodnog resursa, vodenih ekosistema i neophodnost zaštite i obnove vlažnih područja.

Povodom aktivnosti u okviru ovogodišnjeg Dana Dunava, Karavan za živi Dunav obilazi nekoliko gradova u Srbiji:

Niš, 27. jun - Plato kod Kalče, od 10 do 19h
Beograd 28. i 29. jun - Ada Ciganlija, kod restorana Jezero, od 10 do 19h
Novi Sad 1. jul - Štrand, od 10 do 19h
Sombor 3. jul - Trg Svetog Đorđa, od 10 do 19h

Kompletna postavka Karavana za živi Dunav obuhvata kamp kućicu sa šatorom dimenzija 3x6 metara, društvenu igru prirodne veličine u kojoj sami posetioci imaju ulogu figura, kocka-puzle sa 6 motiva, kartolinu za fotografisanje, pet kostima karakterističnih vrsta za Dunav, bojanke za decu, model koji demonstrira kako se voda filtrira u prirodi, lavirint u kom model ribe iz prljave vode treba sprovesti u čistu vodu, postere, bedževe, nalepnice. Kamp kućica ima solarni panel koji strujom snabdeva sve uređaje u njoj kao i monitor na kojem se emituju kratki spotovi ili fotografije karakterističnih vrsta za Dunavski sliv.

Očekujemo vas:)

Aleksandra Stamenković, WWF

Zdravi ekosustavi najbolja su obrana od komaraca

Hrvatska i regija suočavaju se s neviđenim najezdama komaraca kojih bi bilo mnogo manje da imamo više ptica bregunica i drugih životinja koje dnevno pojedu i po 10.000 komaraca

Zagreb- Zbog sve većih problema s najezdama komaraca s kojim se ove godine posebno suočavaju stanovnici Posavine ali i drugih dijelova Hrvatske, WWF naglašava koliko je važno održavati zdrave prirodne ekosustave. Kako su komarci hrana brojnim životinjama, posebice pticama, očuvanje njihovih prirodnih populacija presudno je između ostaloga i za obranu od komaraca.

Zbog nedavnih poplava neuobičajeno velikih razmjera, ali i zbog čestih promjena vremena i temperature zraka, diljem Hrvatske i regije mnoga se područja sada bore s nezapamćenim najezdama komaraca. Iako su poplave stvorile velike probleme ljudima, za komarce su ovakve vremenske neprilike idealni uvjeti za razmnožavanje. Zdrava i očuvana prirodna staništa obiluju životinjama kojima komarci nisu smetnja već upravo suprotno - poslastica!

„Tako na primjer jedan par bregunica s ptićima dnevno pojede oko 10.000 komaraca dok jedan šišmiš na svom noćnom meniju ima i do 8.000 komaraca! Na žalost, zbog kanaliziranja rijeka i gradnje obaloutvrda na strmim dijelovima obala nizinskih rijeka, u Hrvatskoj je broj bregunica u drastičnom padu.,” ističe Irma Popović Dujmović, iz WWF-a u Hrvatskoj. „U posljednjih 10 godina, ostala je samo 1/3 nekadašnje populacije i to na obalama rijeke Mure, Drave i Dunava, na području takozvane 'Europske Amazone'”, dodala je Popović Dujmović.

WWF s partnerima u sklopu projekta “Zaštita Europske linije života” radi na čuvanju rijeka Mure, Drave i Dunava, pazeći da se na netaknutim, prirodnim rijekama koje su ponos Hrvatske, ne događaju nepravilnosti i nezakonite radnje poput iskapanja šljunka, nepotrebnih gradnji obaloutvrda i regulacija te sličnih prijetnji ekosustavima koje kao krajnju posljedicu imaju i velike negativne učinke za ljude.

Amazon of Europe od sada pratite i na Facebooku!

Društvene mreže su u današnjem načinu života možda najlakši način da saznamo novosti o osobama ali i o temama koje nas zanimaju! Pratite događanja na području Mure, Drave i Dunava, pratite što je novo po pitanju osnivanja našeg i vašeg prekograničkog rezervata biosfere ali i što naši vrijedni projektni tim radi! Očekuje vas pregršt prekrasnih fotografija i zanimljivih podataka!

Pratite nas! 

WWF obeležio Svetski dan vlažnih područja nizom uspešnih projekata na reci Dunav

Gornje Podunavlje (c) Boris Erg 

Beograd - Svetski dan vlažnih područja (Dan Ramsara) obeležava se 2. februara, kako bi se ukazalo na značaj vlažnih područja i podsetilo na neophodnost njihovog očuvanja. Obeležavanje ovog dana datira još od 1971. godine kada je preko 160 država u iranskom gradu Ramsaru potpisalo Konvenciju o močvarama koje su od međunarodnog značaja, posebno kao prebivalište ptica močvarica. Srbija je jedna od zemalja potpisnica Konvencije i u njoj se nalazi 10 ramsarskih područja, ukupne površine preko 60.000 ha.

Zaštita i obnova vlažnih i plavnih područja uz Dunav glavni su fokus aktivnosti WWF-a u regionu. Više od 80% vlažnih staništa nestalo je u proteklih 150 godina regulacijom Dunava radi rečne plovidbe, poljoprivrede i izgradnje hidrocentrala, a sa njima i brojne vrste biljaka i životinja. Nestankom plavnih područja znatno su smanjene i brojne usluge ekosistema kao što su odbrana od poplava, obezbeđivanje prirodnih resursa ili prečišćavanje vode. Stoga je WWF, u partnerstvu s brojnim institucijama i organizacijama, pokrenuo inicijativu u cilju obnovljanja plavnih područja duž Dunava.

“Tokom proteklih godina, WWF u saradnji sa JP „Vojvodinašume“ i Pokrajinskim zavodom za zaštitu prirode aktivno radi na projektu restauracije vlažnih staništa u Specijalnom rezervatu prirode Gornje Podunavlje. Ovaj lokalitet je deo budućeg UNESCO prekograničnog rezervata biosfere “Mura-Drava-Dunav” koji predstavlja najznačajnije vlažno područje u srednjem toku Dunava. Neophodno je aktivno i kontinuirano raditi na zaštiti ovih područja, jer su ugrožavajuci faktori veliki - intenzivna poljoprivreda, vodoprivreda i šumarstvo”, izjavila je Duška Dimović, direktor programa WWF u Srbiji.

Prošle godine zahvaljujući aktivnostima WWF-a, u Dunavsko-karpatskom regionu, tri nova ramsarska područja uz Dunav upisana su na Ramskarsku listu.

Prebrojano 750 orlova belorepana duž celog toka Dunava tokom prvog međunarodnog zimskog cenzusa

Posmatranje orla belorepana tokom prvog zimskog koncenzusa

Hajnburg, Austrija 13. januar 2014 - Ukupno 300 ornitologa volontera iz devet zemalja u regionu učestvovalo je u prvom međunarodnom prebrojavanju orla belorepana. Duž celog toka Dunava prebrojano je 750 orlova što dokazuje da je Dunav idealno stanište za ove veličanstvene vrste.

"Kada je reč o Srbiji, u Gornjem Podunavlju ove zime izbrojana su 22 para orla belorepana. Kako bi se broj ovih ugroženih ptica povecao, WWF u Srbiji intenzivno radi na obnavljanju vlaznih stanista uz Dunav koja su ključni izvor hrane za orla belorepana," izjavila je Duška Dimović, direktorka programa WWF u Srbiji.

Orao belorepan je najveća ptica grabljivica u Dunavskom regionu. Nalazi se na samom vrhu lanca ishrane, tako da njegovo stanište mora biti u dobrom stanju kako bi populacija ove vrste rasta. Nažalost već neko vreme broj primeraka ove vrste izuzetno je nizak. U Austriji je orao belorepan bio istrebljen. Intenzivni napori nekoliko evropskih zemalja i WWF-a omogućili su oporavak vrste od 2001. u ovoj zemlji.

Predeo uz Dunav utočište je brojnih ugroženih vrsta. Staništa uz reku i njene pritoke su bitna kako za populaciju belorepana iz jugo-istočne Evrope, tako i za one populacije sa severa koje zimu provedu u dunavskoj regiji. Zaštićena područja igraju izuzetno važnu ulogu u zaštiti ovih staništa.

DANUBEPARKS, međunarodna mreža u kojoj učestvuju sve zemlje dunavskog sliva, izradila je akcioni plan za očuvanje orla belorepana duž Dunava 2009. godine. Ovaj plan je usvojio i Savet Evrope. Prvi korak u sprovođenju plana je bolje upoznavanje sa zimovalištima orla belorepana – koja su najbolja područja i kako ih zaštiti?

Kako bi se odgovorilo na ova pitanja, duž celog toga Dunava istovremeno je organizovan prvi međunarodni zimski cenzus. Događaj su organizovali WWF, BirdLife i DANUBEPARKS (inače organizacije koje godinama sarađuju na zaštiti orlova duž Dunava). Rezultat prebrojavanja – 750 orlova belorepana – pokazuje važnost reke Dunav kao bitnog evropskog staništa.

Jedna od najvažnijih oblasti za belorepana u dunavskom slivu nalazi se na tromeđi između Srbije, Mađarske i Hrvatske gde je uočeno 200 jedinki. Očuvanje Specijalnog rezervata prirode Gornje Podunavlje u Srbiji, Parka prirode Kopački rit u Hrvatskoj, kao i Nacionalnog parka Duna-Drava u Mađarskoj, od ključnog su značaja za opstanak ove populacije. Ova tri prirodna bogatstva, poznatija kao deo “Evropskog Amazona” uskoro će postati deo prekograničnog UNESCO rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav.

Najveći broj orlova prebrojan je u Donjem Podunavlju i to 360 jedinki u bugarskom i rumunskom delu (prevashodno u delti Dunava).

„Velikim skokom“ u Dravu obilježen prvi Dan „Europske Amazone“

Velikim skokom u Dravu, Hrvatska se priključila globalnoj inicijativi "Big jump"

 Na prvu godišnjicu proglašenja UNESCO-vog prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav između Hrvatske i Mađarske WWF je Ministarstvu zaštite okoliša i prirode predao „Povelju za očuvanje hrvatskih rijeka“ 

ZAGREB – WWF je u nedjelju s brojnim partnerskim organizacijama proslavio Dan „Euorpske Amazone“ raznim događajima u svih pet zemalja kojima se proteže Prekogranični rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav. U Hrvatskoj je održana najveća proslava, na plaži Sip kod Legrada, na samom ušću Mure u Dravu, čime je dovršena višetjedna kampanja „Mjesec hrvatskih rijeka“.

„Ovom kampanjom WWF je podizao svijest o važnosti 'Sedam riječnih čuda Hrvatske': Dunavu, Dravi, Muri, Savi, Neretvi, Ombli i Zrmanji“, istaknula je Irma Popović Dujmović, voditeljica programa voda iz WWF-ovog Mediteranskog programa. „Te su rijeke ulaskom Hrvatske u Europsku uniju postale dio mreže Natura 2000, ali su i dalje ugrožene projektima kanaliziranja, vađenjem šljunka i pijeska te izgradnjom hidroelektrana – aktivnosti koje sada, više nego ikad, treba provoditi u skladu s pravom EU“.

Lokalno stanovništvo pobrinulo se bogatu ponudu domaćih proizvoda

Tijekom kampanje, na brojnim aktivnostima organiziranima uz spomenute rijeke, građani su potpisivali „Povelju za očuvanje rijeka“ koja je u nedjelju predana zamjeniku ministra zaštite okoliša i prirode Hrvoju Dokozi.

„Pored brojnih aktivnosti koje provodimo na zaštiti prirodnih vrijednosti iznimno značajnog riječnog ekosustava Mura-Drava-Dunav, želja nam je lokalnom stanovništvu još više približiti koristi koje pruža očuvana priroda. Jedan od tih potencijala je svakako i razvoj turističke djelatnosti u međunarodno priznatom rezervatu biosfere, što može znatno doprinijeti ekonomskom razvoju ovog područja. Iz tih razloga Ministarstvo zaštite okoliša i prirode želi surađivati s Ministarstvom turizma na promicanju ekološki održivog turizma u području rezervata biosfere, stoga se već u rujnu 2013. planira održavanje promotivne aktivnosti“, rekao je zamjenik ministra Dokoza prilikom preuzimanja povelje.

Dan „Europske Amazone“ je proslava nevjerojatnog riječnog krajolika kojeg dijele Austrija, Hrvatska, Mađarska, Slovenija i Srbija, a ove se godine obilježio prvi put. 14. srpnja je izabran za datum obilježavanja tog Dana jer je riječ o rođendanu Martina Schneidera Jakobyja iz organizacije EuroNatur, prerano preminulog začetnika ideje o penta-lateralnom prekograničnom rezervatu biosfere, kojemu je taj dan rođendan. Još jedan razlog ovom terminu je i prva godišnjica otkako je UNESCO proglasio Prekogranični rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav u Hrvatskoj i Mađarskoj svjetskom prirodnom baštinom. Stoga su se na proslavi Dana „Europske Amazone“ okupili i predstavnici mađarskog Ministarstva zaštite okoliša.

Zamjenik ministra izabrao je nabolje dječje radove 

“Od iznimnog je značaja što su prijašnji planovi za razvoj hidroelektrana izbrisani te su se obje zemlje usredotočile na očuvanje ekološke ravnosteže i na poboljšanje statusa očuvanja prirodnih vrijednosti”, istaknuo je državni tajnik za okoliš Mađarske, g. Zoltán Illés, obraćajući se uzvanicima na plaži Sip kod Legrada.

Proslava Dana „Europske Amazone“ završila je skokom u Dravu, kao dio europske akcije „Veliki skok“, zbog koje su tisuće stanovnika Europe u nedjelju u 15 sati skočili u neku od europskih rijeka. Cijeli je događaj organiziran u sklopu WWF-ovog projekta „Zaštita europske linije života“.

WWF: Jesu li stanovnici EU svjesni riječnih čuda Hrvatske?

Tiskovna konferencija povodom početka kampanje "Mjesec hrvatskih rijeka" 

WWF pokreće kampanju „Mjesec hrvatskih rijeka“ zbog podizanja svijesti o važnosti prirodnih rijeka

LONJSKO POLJE – Povodom ulaska Hrvatske u Europsku uniju, svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF pokreće kampanju podizanja svijesti o važnosti hrvatskih rijeka. Na relativno malom području Hrvatska ima iznimno očuvane prirodne ljepote i visoku biološku raznolikost u odnosu na ostale članice Europske unije, kojima treba pokazati kakve prirodne bisere EU dobiva sa svojom novom članicom.

Kroz „Mjesec hrvatskih rijeka“ WWF predstavlja „Sedam riječnih čuda Hrvatske“, koji se ističu zbog svoje bogate biološke i krajobrazne raznolikosti. Muru, Dravu i Dunav kao bisere kontinentalne Hrvatske; Savu s najvećim nizinskim poplavnim šumama i iznimnim primjerom ljudske prilagodbe poplavama; Zrmanju od koje svi ostaju bez daha; Neretvu kao jako vrijednu i zanimljivu smaragdnu rijeku; te Omblu, najkraću rijeku Hrvatske čiji je izvor centar špiljske biološke raznolikosti Dinarida.

„Sve su te rijeke jako ugrožene i pod prijetnjom uništenja svojih prirodnih vrijednosti. Zato ih je potrebno dodatno zaštiti i održivo se na njima razvijati u smjeru prirodnog turizma. WWF će s partnerskim organizacijama tijekom kampanje organizirati potpisivanje Povelje za očuvanje hrvatskih rijeka, koju ćemo 14. srpnja, na Dan „Europske Amazone“, predati ministru zaštite okoliša i prirode Mihaelu Zmajloviću“, poručuje Irma Popović-Dujmović iz Mediteranskog programa WWF-a.

Kampanja je dio međunarodnog projekta čiji je glavni cilj promocija održivog upravljanja prekograničnim riječnim sustavom Dunava, Drave i Mure. WWF je ovim projektom doprinjeo proglašenju UNESCO-vog Prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav u Hrvatskoj i Mađarskoj, te ulaže napore da se rezervat proglasi i u Sloveniji, Austriji i Srbiji. Time će postati prvi pentalateralni rezervat biosfere.

U kampanji, koja započinje 19. lipnja a trajat će do 14. srpnja, održat će se puno zabavnih i edukativnih događaja na obalama sedam riječnih bisera. Listu događaja možete pogledati na http://croatia.panda.org/dinarski_luk/zatita__europske_linije_ivota/7-cuda/. Za prigodu kampanje WWF je izdao i brošuru kojom želi stanovnicima Hrvatske i Europske unije približiti prirodne ljepote rijeka Hrvatske.

„Rijeka Sava kada napusti Zagreb prelazi u jedinstveni riječni krajobraz: u Europi nema više ni jedne druge velike rijeke s ovakvom prirodnom dinamikom u svome srednjem toku. Nizinske poplavne šume i povijesni graničarski krajobraz čine još uvijek neotkrivene prirodne i kulturne vrijednosti Hrvatske koje daleko nadilaze nacionalnu razinu. Sustav parka prirode Lonjsko polje i susjednih zaštićenih područja postaje od strateškog značenja za Hrvatsku kao najbolji odgovor na klimatske promjene: prostrana poplavna područja pružaju mogućnost 'odlaganja' voda u slučaju jakih oborina, a sadrže vlagu u slučaju suše“, istaknuo je ravnatelj Javne ustanove Park prirode Lonjsko polje i predsjednik nacionalnog odbora za UNESCO-v program „Čovjek i biosfera“, Goran Gugić.

WWF kampanju i sve aktivnosti provodi zajedno sa svojim partnerima: udrugama Zeleni Osijek, Čovjek na zemlji, Eko-Omblići, ZEO Nobilis, ZEUS, Ekološko društvo Koprivnica i Lijepa naša, Rafting klubom Matis „Divlje vode“, Parkom prirode Velebit, Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Dubrovačko-neretvanske županije te Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Koprivničko-križevačke županije.

„Čuvari rijeka“ otkrili niz nepotrebnih i destruktivnih zahvata na hrvatskim rijekama

Uoči Svjetskog dana močvarnih staništa WWF i „Čuvari rijeka“ predstavili rezultate svog rada i dostignuća u zaštiti „Europske Amazone“
Zagreb - Prije točno godinu dana u sklopu međunarodnog projekta “Zaštita europske linije života“ svjetska nevladina organizacija za zaštitu prirode WWF pokrenula je kampanju „Čuvari rijeka“. Posljednjih godinu dana čuvari rijeka, predstavnici nevladinih organizacija Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode, Zeleni Osijek, ZEUS, Franjo Koščec, Baobab, Prirodoslovno društvo Drava i Dravska liga, redovito su obilazili područja Mure, Drave i Dunava kako bi uočili moguće negativne ili nelegalne djelatnosti na rijekama i na te djelatnosti upozorili nadležne državne institucije, a sve u svrhu očuvanja vrijednih riječnih ekosustava „Europske Amazone“.

Tibor Mikuška iz Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode i koordinator kampanje „Čuvari rijeka“ upozorava na važnu ulogu koju čuvari rijeka igraju u zaštiti Mure, Drave i Dunava: „Čuvari rijeka su jedini koji dnevno dokumentiraju stanje naših rijeka. Svojim volonterskim radom dopunjuju, a u većini slučajeva i u potpunosti zamjenjuju nadležna državna tijela u obavljanju poslova za koje su plaćeni sredstvima poreznih obveznika.“

Svoje aktivnosti čuvari rijeka su započeli Međunarodnim zimskim prebrojavanjem ptica močvarica, koje je pokazalo da na tom prostoru zimuje više od 160.000 ptica, što je dokaz izuzetne biološke vrijednosti ovog područja. U proteklih godinu dana svjedočili su ponekim pozitivnim zbivanjima na rijekama među kojima ističu projekt restauracije rijeka – uklanjanja vodnih građevina na mađarskoj strani – kako bi se rukavci ponovno povezali s maticom rijeke u svrhu poboljšanja hidrološke situacije poplavnog područja.

Nažalost, znatno više bilo je negativnih događaja zbog kojih se i pokazalo potrebnim pokrenuti ovu hvale vrijednu kampanju. „Čuvari rijeka“ bili su svjedoci uništavanja riječnih staništa putem regulacija i utvrđivanja obala poput izgradnje potpuno nepotrebnog i izuzetno skupog nasipa duž starog korita rijeke Drave uzvodno od Varaždina, a koji nije spriječio nedavne poplave. Također pomno prate izgradnju obaloutvrde kod Petrijevaca duge puna tri kilometra, koja je iznimno skupa i štetna po prirodu jer uništava centralnu zonu Regionalnog parka i Rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav. Čuvari rijeka zabilježili su i ilegalno vađenje značajnih količina šljunka i pijeska kod Petrijevaca, na što su bezuspješno upozorili i nadležne inspekcije.

„Kao čuvar rijeke obilazim donji tok rijeke Drave i Hrvatski dio Dunava“, objašnjava Jasmin Sadiković iz Zelenog Osijeka. „Obilazak mi služi kako bih imao konstantan uvid u stanje prirode i bioraznolikosti tog područja te da na vrijeme otkrijem ako se na terenu provode djelatnosti koje ih potencijalno ugrožavaju. Ovaj dio aktivnosti ne gledam kao obavezu nego zadovoljstvo obilaska vrijednog područja koji je neophodno očuvati“.

Dokazi koje čuvari rijeka prikupe dalje će se koristiti u kaznenim i prekršajnim procesima, koje će pokrenuti protiv odgovornih, ali i kao argument za bolju i konkretniju zaštitu naših prirodnih bogatstava, u ovom slučaju vodnih resursa. Više o samoj kampanji možete doznati nawww.amazon-of-europe.com

UNESCO prepoznao Prekogranični rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav u Hrvatskoj i Mađarskoj kao svoju baštinu

Sliv Dunava i Drave između Hrvatske i Srbije (c) Mario Romulić

ZAGREB - WWF i partnerske nevladine organizacije pozdravljaju napore Republike Hrvatske i Republike Mađarske u vrednovanju i očuvanju područja Mure, Drave i Dunava.
Ponosni smo što je UNESCO prihvatio nominacije i proglasio to područje svojom baštinom. Međunarodne organizacije Euronatur i WWF su napravile prve napore u prepoznavanju ovog područja kao rezervata biosfere još prije desetak godina, otkad su aktivno radile na prepoznavanju i zaštiti ovog područja u suradnji s partnerskim organizacijama.

U posljednje dvije godine provodi se projekt „Zaštita Europske Amazone“ čiji je glavni cilj upravo pomoć državama u nominiranju tog područja pri UNESCO-u. Nakon ovog priznanja, nevladine organizacije vjeruju da će i Austrija, Slovenija i Srbija slijediti primjer Hrvatske i Mađarske, te da će već iduće godine cjelokupni rezervat biti proglašen UNESCO-vom baštinom. 

Drava (c) Miklos Toldi

„Moramo biti svjesni da se u istom trenutku na području Mure Drave i Dunava planiraju veliki infrastrukturni projekti koji će degradirati biološku i krajobraznu raznolikost ovog područja. To je kontradiktorno ovom priznanju te pozivamo Vladu Republike Hrvatske da provodi isključivo projekte koji su u skladu s očekivanjima UNESCO-a“, ističe Irma Popović Dujmović, voditeljica programa voda iz WWF-ovog Mediranskog programa.

Kopačkom ritu priznanje Grey Globe

Kopački rit

Kopački rit je prepoznat kao močvara ugrožena zbog planiranog projekta regulacije 53 riječna kilometra
ZAGREB / BUKUREŠT - U sklopu Konferencije potpisnica Ramsarske konvencije (konvencije o močvarnim područjima od međunarodnog značaja), koja se od prošloga tjedna održava u Rumunjskoj, dodijeljene su nagrade Wetland Globe, a jedna od nagrada, Grey Globe, pripala je Kopačkom ritu.
Cilj nagrade Wetland Globe je istaknuti prednosti dobrog upravljanja močvarama i resursima za ljude, biljni i životinjski svijet, te odmicanje od neodrživog ka održivom razvoju. Svjetska mreža močvarnih područja (The World Wetland Network) osmislila je nagradu Wetland Globe kako bi dala glas malim, nevladinim organizacijama koji rade na očuvanju prirode.

To su ne-novčane nagrade, koje se dodjeljuju močvarama. Ove godine bilo je oko 2.000 glasova lokalnih nevladinih organizacija s područja 270 močvara diljem svijeta.
Blue Globe prepoznaje najbolje prakse upravljanja močvarama dok Grey Globe označuje močvare koje se aktivno degradiraju, zanemarene su ili su pod prijetnjom. Cilj ovih nagrada je ukazati na to da će bez nacionalne zaštite, kratkoročni ekonomski dobitak i zagađenja ozbiljno degradirati mnoga močvarna područja. Kopački rit je, podsjetimo, pod prijetnjom zbog planirane regulacije 53 rkm Dunava. WWF, koji Kopački rit promovira kao srce Europske Amazone, zajedno s partnerskim nevladinim organizacijama nastoji spriječiti realizaciju planiranog projekta.
Slaveći pravilno očuvanje i upravljanje, Wetland Globe pokazuje da je s ispravnom inicijativom moguće usporiti gubitak biološke raznolikosti i staništa, ohrabrujući privatni sektor da posluje s prirodom i u suradnji s njom, a ne protiv nje ili na njenu štetu.

„Močvare su u uskoj vezi s ljudima. One ne samo da osiguravaju staništa mnogim biljnim i životinjskim vrstama, već i ljudima mogu osigurati sredstva za život i odlične ekonomske dobitke ako se njima upravlja na odgovarajući način“, rekao je u Bukureštu Chris Rostron, predsjednik Mreže Močvarnih Područja. „Međutim, ukoliko se močvarama ne upravlja na adekvatan i održiv način, u cilju kratkoročne dobiti štetne po prirodu, životna staništa postaju uništena i razne biljne i životinjske vrste izumiru“.
Blue Globe dobile su močvare u: Madagaskaru, Japanu, Bugarskoj, Sjedinjenim Američkim Državama, Peruu i Novom Zelandu. Uz Kopački rit, Grey Globe dobile su močvare u: Australiji, Kolumbiji, Južnoj Koreji, Beninu te Zapadnoj Africi.

Velikim skokom do očuvanih rijeka

Drava

„Veliki skok“ je alarm svih Europljana koji žele rijeke i jezera Europe vratiti u dobro ekološko stanje. Skočite u najbližu vodu u nedjelju, 8. srpnja


LEGRAD, VARAŽDIN, ZAGREB - U nedjelju, 8. srpnja, u 15 sati (Berlin, GMT+2) tisuće ljudi diljem Europe sudjelovat će u simultanom Velikom skoku (Big Jump) na kupalištima rijeka, jezera i mora s ciljem zahtjevanja prava svih stanovnika Europe na pristup čistoj vodi, živim rijekama i jezerima. Sam događaj u Europi organizira European Rivers Network (ERN), a podržava ga (European Environmental Bureau, (EEB).
Zaštitarksko-ekološka udruga Senjar Zeus i nevladina organizacija Franjo Košćec, koje uz pomoć svjetske nevladine organizacije za zaštitu prirode WWF organiziraju „Veliki skok“ u Hrvatskoj, pozivaju sve građane Hrvatske da im se pridruže na plaži Sip u Legradu, kod Halasz Csarde, te na Belim Kipima kod Varaždina, i da zajedno s njima skoče u Dravu i tako daju svoj doprinos ovoj akciji.

WWF se u ovu akciju uključio u sklopu svoje kampanje „Čuvari rijeka“, koja je dio projekta zaštite Europske Amazone, odnosno Prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav koji dijeli pet zemalja. Šljunčarenje i brane već su ostavili traga na sve tri rijeke, a ako se prihvate planirani projekti regulacije rijeka, Hrvatska će izgubiti posljednje prirodne ostatke ovih rijeka te brojna staništa raznim vrstama, kao i prekrasna mjesta za odmor i rekreaciju ljudi. Kako je cilj akcije „Veliki skok“ upozoriti na važnost živih rijeka, WWF se rado pridružio svojim partnerima, „Čuvarima rijeka“, te uključio u hvale vrijednu akciju.
Prvi „Veliki skok“ održan je prije 10 godina na rijeci Labi s ciljem da skakači u rijeku, koja je još 1989. slovila kao najzagađenija rijeka Europe, ponovno pridobiju rijeku kao prostor za kupanje i plivanje.

Njemačka i Češka, zemlje kroz koje rijeka prolazi, dogovorile su Međunarodni dan plivanja Labom kada je u isto vrijeme više od 100.000 ljudi uskočilo u rijeku i zaplivalo. Događaj promovira iste vrijednosti kao i Okvirna direktiva o vodama EU: obnovu rijeka i održavanje kvalitete vode rijeka na razini potrebnoj za kupanje. Usvojenjem Okvirne direktive o vodama 2000. godine, zemlje EU obvezale su se postizanju zdravog vodnog okoliša do 2015. godine.

Danas, 12 godina kasnije, taj se cilj čini jednako nedostižnim kao i na početku. Stanje mnogih rijeka i jezera i dalje je zabrinjavajuće budući da su vode, uslijed zagađivanja industrijom i provođenjem raznih neodrživih projekata, pod stalnim pritiskom. Želimo li sve europske rijeke i jezera vidjeti ponovno čistima, uloga građana i civilnih organizacija je presudna. Veliki skok je alarm svih Europljana koji žele rijeke i jezera Europe vratiti ponovno u dobro ekološko stanje.

Uoči Dana Dunava WWF poziva lokalno stanovništvo na pomoć u čuvanju rijeka

WWF provodi kampanju zajedno s čuvarima rijeka

ZAGREB – „Pomozite čuvati naše rijeke“ poruka je kojom WWF, svjetska nevladina organizacija za zaštitu prirode, u suradnji sa svojim lokalnim partnerima poziva stanovnike uz Dunav, Dravu i Muru da sudjeluju u očuvanju rijeka te prijave bilo kakve nelegalne aktivnosti na rijekama poput iskapanja šljunka ili izgradnje obaloutvrda ili sličnih građevina u samom koritu rijeke. Velikim plakatima koji su uoči Dana Dunava osvanuli u Vukovaru, Čakovcu, Varaždinu, Koprivnici, Osijeku, Virovitici i Zagrebu WWF se pridružuje obilježavanju dana kojim se slavi godišnjica potpisivanja Međunarodne konvencije o zaštiti Dunava održanog u Sofiji 29. lipnja 1994. godine. Dan Dunava se obilježava s ciljem podizanja svijesti javnosti i donosioca odluka o očuvanju rijeke i pozivanja na racionalnu uporabu vodnih resursa uz čitav njezin tok.

Dunav teče kroz 10 zemalja i četiri europska glavna grada. Procjenjuje se da 83 milijuna ljudi žive u Dunavskom slivu, dok 20 milijuna ljudi izravno ovisi o Dunavu za potrebe pitke vode. Dunav je dugačak 2857 km i teče od Njemačke Crne šume do Delte Dunava koja se ulijeva u Crno more. Europska je komisija Dunav prepoznala kao „najvažniju neoceansku vodu u Europi“. Kako je Dunav dom raznim prirodnim staništima kao i brojnim vrstama (više od stotinu vrsta riba i rijetkim pticama poput bijelog pelikana, orla štekavca i bijele rode), WWF ima brojne aktivnosti vezane upravo uz ovu rijeku. Radimo na nominaciji Prekograničnog rezervata Mura-Drava-Dunav UNESCO-u i na obnovi ribnjaka u Kopačkom ritu.

„Spašavajući 'Europsku Amazonu', okupili smo Čuvare rijeka, skupinu predstavnika lokalnih NVO-a, koji jedanput mjesečno obilaze spomenute rijeke i pregledavaju postoje li radovi koji bi mogli naštetiti prirodnim rijekama. S tim u vezi u veljači ove godine pokrenuli smo peticiju za spas Dunava te u samo mjesec dana skupili više od 20.000 potpisa iz cijeloga svijeta“, podsjeća Irma Popović Dujmović, voditeljica programa voda iz hrvatskog ureda WWF Mediteran. Cilj te peticije je sprečavanje projekta regulacije Dunava kojim se 53 rkm Dunava želi prilagoditi za potrebe navigacije. „O tome smo razgovarali s bivšom ministricom Holy, a nadamo se da će i ministar Zmajlović biti voljan poslušati naše argumente prije donošenja konačne odluke koju očekujemo u ljetnim mjesecima”.

WWF i Čuvari rijeka pozivaju sve stanovnike Hrvatske da potpišu peticiju za spas Dunava te posjete internetsku stranicu www.amazon-of-europe.com/hr.

Tisuće novih brana prijeti najvećem riječnom sustavu u Europi

Poplavne šume/Dunav

Nevladine organizacije pozivaju na zajedničke kriterije u cijelom slivu Dunava, proglašenje neprikladnih područja i odgovarajućih postupaka za planiranje hidroelektrana

Zagreb, München, Beč, Sofija, Beograd, Bukurešt – Na sastanku Međunarodne komisije za zaštitu Dunava (ICPDR) koji će se održati sutra u Innsbrucku, u Austriji, visoki predstavnici podunavskih zemalja prvi put će razgovarati kako spriječiti štetni utjecaj novih hidro-energetskih projekata na najznačajnije riječne ekosustave 800.000 km2 velikog Dunavskog sliva. Međunarodne nevladine organizacije WWF, Međunarodno udruženje za istraživanje Dunava (IAD), Europski ribolovni savez (EAA) i Okolišni Forum Dunava (DEF) pozivaju na zajedničke kriterije svih podunavskih zemalja kod utvrđivanja ekološko važnih riječnih područja koja su predragocjena da bi se uništila samo zbog proizvodnje energije.

„Pozivamo vlade da se dogovore o minimalnimzajedničkim kriterijima za kartiranje dijelova rijeka koje treba očuvati i ispune ciljeve Okvirne direktive o vodama i zaštite prirode EU, koja obavezuje sve EU države,“ rekla je Irene Lucius iz Dunavsko-Karpatskog programa WWF-a, dok Angela Klauschen iz Mediteranskog programa WWF-a dodaje: „To se ne odnosi samo na države članice EU, nego i na zemlje na putu prema EU, članice ICPDR i potpisnice Ugovora o energetskoj zajednici, poput Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Crna Gore.“

U Austriji, primjerice, pregrađivanje posljednjih ostataka slobodno tekućih rijeka zadovoljiti će samo pet godina energetskih potreba zemlje, ali će prouzrokovati nepovratnu štetu na preostalih 13 posto netaknutih rijeka. Na Dunavu u Njemačkoj hidropotencijal uglavnom je iscrpljen dok su preostali prirodni dijelovi rijeke prirodni dragulji koji moraju biti zaštićeni za buduće generacije.

U mnogim zemljama Podunavlja, kao što su Bugarska, Hrvatska, Rumunjska, Srbija i Ukrajina, potencijal za povećanjem energetske učinkovitosti, a time i smanjenjem potražnje za energijom, je ogroman. To ukazuje na to da za dugoročno rješenje trebamo samo provoditi prave mjere, prije svega mjere uštede energije te korištenja različitih obnovljivih izvora energije.

Mnoge od planiranih hidroelektrana bile bi smještene u zaštićenim područjima što će prouzrokovati ozbiljne ekološke posljedice, a time se umanjuju napori za zaštitu na nacionalnoj i EU razini. Stoga je od iznimne važnosti da nove hidrocentrale ne lociramo u područjima od najveće ekološke vrijednosti i tako smanjimo štetu. Jer priroda ne poznaje granice, područja od visoke i niske ekološke važnosti trebaju biti određena na razini sliva, a ne na razini država, ali se podunavske vlade opiru takvim mjerama za opće dobro. Zato Međunarodna komisija za zaštitu Dunava mora, po mišljenju udruga, u narednim mjesecima omogućiti dogovor podunavskih zemalja za poštivanje zaštićenih područja, gdje razvoj hidroenergije nije dopušten i kako bi se očuvale izvanredne prirodne vrijednosti.

„Više od 80 milijuna ljudi koji žive u dunavskom slivu svaki dan koristi mnoštvo usluga ekosustava koje im pružaju zdrave rijeke: od prirodnih područja koja zadržavaju poplavne vode, do opskrbe ribom i pitkom vodom“, rekao je Helmut Belanyecz iz Europskog ribolovnog saveza. „Val novih hidroelektrana stavlja ove vitalne funkcije u opasnost. Iako je hidroenergija ˝prihvatljivija˝ od elektrana na fosilna goriva, postoje i druge opcije koje mogu na održiv način ostvariti energetske i klimatske ciljeve“, dodaje Jürg Bloesch iz Međunarodnog udruženja za istraživanje Dunava.

Hidroelektrane utječu na rijeke na različite načine. Njihove brane sprječavaju ribama i drugim organizmima pristup mrjestilištima i područjima gdje se hrane. Hidroelektrane također mijenjaju prirodni oblik i kretanje rijeka, što mijenja riječna i poplavna staništa te umanjuje samopročišćavajuća svojstva rijeka.

WWF stranim novinarima: Kopački rit vrijedi jednako kao Dubrovnik

Protiv kanaliziranja Dunava!

Kopački rit – Novinari iz devet europskih zemalja posjetili su ovoga tjedna Kopački rit i uvjerili se u potrebu da se Prekogranični rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav mora očuvati i ostati netaknut. WWF, svjetska nevladina organizacija za zaštitu prirode, dvadesetak je novinara provela Parkom prirode ukazavši na problem koji bi se dogodio planiranom regulacijom Dunava: kolonije kormorana ili parovi orla štekavca time bi izgubili svoja staništa. Veslajući Dunavom duž 15 km te leteći iznad prostora Prekograničnog rezervata, novinari iz Austrije, Bugarske, Francuske, Italije, Mađarske, Njemačke, Srbije i Velike Britanije uvjerili su se u jedinstvenu ljepotu srca „Europske Amazone“.

Više od 50 kilometara poplavnih šuma Dunava moglo bi uskoro postati žrtvom nezakonitog i veoma destruktivnog projekta regulacije, kojim se želi rijeku punu života i biološke raznolikosti svesti na umjetni kanal. Opravdanje za navedeni projekt, kojeg vodnogospodarski lobiji promiču u svakoj prilici i pod svaku cijenu, je unaprjeđenje riječnog prometa Dunavom te zaštita od poplava. Niti jedan od navedenih razloga nije opravdan, uzimajući u obzir činjenicu da za oba „problema“ postoje puno manje agresivna rješenja. Stručnjaci iz WWF-a nekoliko su puta ponudili svoju pomoć kako bi se osmislio novi projekt koji će zadovoljiti potrebe ljudi ali i prirode. Projektom regulacije najviše će biti pogođeno područje između hrvatskog sela Batine i ušća Dunava i Drave u Osijeku, uključujući svjetski poznat Park prirode „Kopački rit“ na granici sa Srbijom. 

Tradicionalni način životau Baranji, selo Karanac

„Kopački rit ima jednaku prirodnu vrijednost kao što Dubrovnik ima kulturnu te bi se tako prema njemu trebalo i odnositi, štititi ga i ponositi se tim područjem jedinstvene prirodne ljepote i važnosti“ naglasio je Arno Mohl, voditelj projekta „Zaštita europske linije života“ koji WWF provodi s partnerima, nevladinim organizacijama Zeleni Osijek, Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode te Euronatur.

Prekogranični rezervat područje je kojim će upravljati pet različitih zemalja, svatko na svoj način, ujedinjeni u nastojanju da svoj dio rezervata održe zaštićenim. „Na Hrvatskoj je sada važna odluka, koja će utjecati i na moguće trendove u susjednim državama. Ukoliko Hrvatska odobri ovaj štetni projekt regulacije to bi moglo postaviti negativan presedan i za slične projekte u Srbiji i Mađarskoj“, istaknuo je Mohl.



Problemi s kojima je Dunav trenutačno suočen nisu poznati samo lokalnom stanovništvu, već su mnogi inozemni mediji prepoznali važnost isticanja istih i u svojim zemljama. Rüdiger Schnacht, dopisnik njemačkog magazina Geo i tjednika Welt, nakon posjeta Baranji rekao je: „Bio je ovo poučan izlet u kojemu smo shvatili svu problematiku i doista mi je drago što ću čitateljima u Njemačkoj moći prenijeti o kakvom je području riječ. Njemačka se suočila s problemom kanaliziranja rijeka koji je golem. Ukazujući na jedan problem moguće je probuditi svijest tisuća ljudi i upravo je to ono što ću napraviti kroz priču o Kopačkom ritu“.

Novinari u Batini, na tromeđu Hrvatske, Srbije i Mađarske

BBC-jev izvjestitelj Nick Thorpe, autor knjige o Dunavu koja će biti objavljena krajem ove godine, oduševljen je „Europskom Amazonom“. „Treći sam put u Hrvatskoj, ali prvi put moj boravak ovdje nije povezan s konfliktima. Gledati Hrvatsku kroz prizmu prirode je prekrasno. Dobro je što WWF i druge nevladine organizacije promiču ideju zaštite prirode. Naša svijest o očuvanju okoliša je neophodna a ovdje smo upoznali lokalno stanovništvo koje je u tome pronašlo smisao života“, ističe Thorpe.

Mađarska, čiji bi dio Prekograničnog rezervata zajedno s hrvatskim već idućeg mjeseca trebao biti proglašen UNESCO-vom baštinom, nedavno je zaustavila projekte regulacije rijeka. WWF traži od hrvatske vlade da slijedi odluke svojih kolega i odlučno odbaci regulaciju Dunava. „Ako Hrvatska godinu dana prije ulaska u EU shvaća ozbiljno zakone Europske unije, novi ministar Mihael Zmajlović mora odmah odbaciti projekt regulacije Dunava", zaključuje Mohl.

Tijekom posjeta Kopačkom ritu, novinari su upoznati i s projektom obnove močvarnih staništa, odnosno ribnjaka koje WWF obnavlja u suradnji s Društvom za zaštitu ptica i prirode te PP Kopački rit, uz financijsku potporu The Coca-Cola Company.