Srbija predala nominaciju za prekogranični UNESCO rezervat biosfere “Mura-Drava-Dunav”

Karakterističan predeo u Specijalnom rezervatu prirode "Gornje Podunavlje"

Beograd, 1. oktobar 2013. godine – Republika Srbija je nominovala svoj deo teritorije za UNESCO prekogranični rezervat biosfere „Mura-Drava-Dunav”. Zajednička inicijativa WWF-Svetskog fonda za prirodu i EuroNatura za očuvanje „Evropskog Amazona“, kojom se uspostavlja UNESCO prekogranični rezervat biosfere „Mura-Drava-Dunav”, predstavlja prvo zaštićeno područje u svetu koje deli i kojim zajednički upravlja pet zemalja - Srbija, Hrvatska, Mađarska, Slovenija i Austrija.

Ova zajednička „zelena vizija” ostvariće se uspostavljanjem najvećeg evropskog zaštićenog područja. Uključujući delove od Srbije do Austrije obuhvatiće prostor od 800.000 hektara. Prekogranični rezervat biosfere „Mura-Drava-Dunav” biće prvi u svetu u pet zemalja, predstavlja simbol regionalne saradnje i održivog razvoja i odličan je primer inicijative koja povezuje zaštitu biodiverziteta i kulturnog nasleđa. Pokrajinski zavod za zaštitu prirode, u saradnji sa WWF-om, radio je na pripremi nominacionog formulara dve godine. U proces su bile uključene sve zainteresovane strane, posebno upravljači zaštićenih područja i lokalne uprave.

„Izuzetno mi je drago da će veliko plavno područje na severozapadu Vojvodine, koje predstavlja jednu od najočuvanijih ritsko-močvarnih celina na celom toku Dunava postati deo prekograničnog rezervata biosfere “Mura-Drava-Dunav”. Ovaj zadivljujući rečni predeo područje je izuzetne biološke raznovrsnosti i centar retkih prirodnih staništa kao što su velike plavne šume, rečne ade, šljunkovite i peščane obale, rečni rukavci i mrtvaje. Pored toga, odlikuje se kulturnom baštinom koja je dokaz žive prošlosti brojnih naroda i kultura,“ izjavila je Duška Dimović, direktorka programa WWF u Srbiji.

 

"Prekogranični rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav je od izuzetnog značaja za Srbiju i za ceo region Jugoistočne Evrope. Smatramo da predstavlja odličan podsticaj za nastavak regionalne saradnje u oblasti zaštite prirode. Nadamo se da će nominacija naše zemlje biti pozitivno ocenjena tokom sledećeg zasedanja Međunrodnog Koordinacionog Saveta MAB programa i da će ovaj postor postati deo mreže rezervata biosfere koji čini 621 područje u 117 zemalja sveta. Osim regionalnog značaja, nominacija je takođe i dobar primer kako očuvanje prirode može da zbliži države," rekla je Jasna Zrnović, generalni sekretar Komisije Republike Srbije sa saradnju sa UNESCO-om.

U okviru „Evropskog Amazona“ u Srbiji koji se prostire na teritoriji pet opština - Sombor, Apatin, Odžaci, Bač i Bačka Palanka, na površini od 176.635 ha, nalaze se četri zaštićena područja, među kojima su izuzetno vredni Specijalni rezervati prirode „Gornje Podunavlje“ i „Karađorđevo“. Kao jedni od najznačajnijih retkih vrsta životinja ovog područja ističu se orao belorepan, crna roda, patka njorka, divlja mačka, vidra, jazavac, kao i najveća populacija evropskog jelena u Srbiji.

Ministrici Holy predano 20.160 glasova potpore protiv uništenja Kopačkog rita

Predstavnici nevladinih organizacija s ministricom Holy

ZAGREB – Predstavnici WWF-a, svjetske nevladine organizacije za zaštitu prirode, i Čuvari rijeka, skupina ljudi koja štiti rijeke „Europske Amazone“, u četvrtak su, na Svjetski dan voda, ministrici Mireli Holy predali peticiju sa 20.160 potpisa za odustajanje od projekta regulacije Dunava na najosjetljivijem prirodnom području. Peticija je gotovo mjesec dana bila dostupna za potpisivanje, s ciljem očuvanja Kopačkog rita, jednog od najljepših prirodnih predjela u cijelom toku Dunava.
20.160 ljudi iz cijelog svijeta dalo je svoj glas i pozvalo ministricu Holy da stane na kraj projektima koji uništavaju Dunav i njegove najvrjednije dijelove kao što je Park prirode Kopački rit.
Park prirode Kopački rit, koji nije značajan samo za Hrvatsku, već za cijelu Europu, pod sve većim je pritiskom. „Odobri li ministrica Holy ovaj zastarjeli projekt, to će imati ozbiljne posljedice. Dokazat će da nova Vlada ne poštuje međunarodne standarde i okolišne propise EU, a slijedila bi i regulacija Dunava u Srbiji, što bi bio zadnji udarac prirodi tog područja. 20.160 potpisa dokazuje da planovi hrvatske Vlade ozbiljno zabrinjavaju ljude iz Europe i cijelog svijeta. Vlada bi trebala iskoristiti ovu priliku i stati u obranu Kopačkog rita, srca budućeg UNESCO-vog Prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav,“ ističe Olga Jovanović, suradnica na programu voda WWF-ovog Mediteranskog programa u Hrvatskoj.

Zalaganje WWF-a za očuvanjem Kopačkog rita poduprla je i hrvatska paraolimpijka Ana Sršen: „Kao sportašica puno putujem po svijetu i upoznajem mnoge ljude. Ljepota hrvatske prirode jedna je od najprivlačnijih stvari zbog kojih ljudi iz cijelog svijeta posjećuju našu zemlju. Ne privlače ih samo plave vode našeg Jadrana nego i naše netaknute rijeke i prekrasni krajolici koje one stvaraju. Kopački rit je za mene jedno od najljepših područja u Hrvatskoj i njegovo uništenje bi stvarno bio grijeh. Zato sam sretna što sam mogla potpisati peticiju i podržati WWF u njihovom zalaganju za očuvanje Kopačkog rita.“

Ponosni na broj skupljenih potpisa za peticiju

Nevladine udruge su u kontaktu sa čelnicima Europske komisije, koji će procijeniti je li Studija utjecaja na okoliš spomenutog projekta odrađena u skladu s pravilima EU. „Predstavnici Europske komisije uvjerili su nas da pažljivo prate što se događa s projektom i koje korake provodi Vlada“, dodaje Olga Jovanović iz WWF-a.

Nevladine organizacije protiv projekta ugrožavanja Kopačkog rita

Predaja peticije zamjeniku ministrice Holy 

ZAGREB – Nevladine organizacije WWF, Zelena akcija i Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode ne slažu se s planiranim projektom regulacije Dunava čija je studija utjecaja na okoliš tijekom veljače bila na javnoj raspravi, u čemu ih podržavaju udruge Baobab, Zeo Nobilis, BIOM, Ekološko društvo Koprivnica, Franjo Koščec i ZEUS. Nedostaci studije predstavljeni su danas pomoćniku ministrice za zaštitu okoliša i prirode Mirele Holy, gospodinu Davoru Škrlecu, koji je s velikim zanimanjem saslušao sve komentare. Studija, izrađena na zahtjev Agencije za vodne putove, pokazala je da je planirani projekt prihvatljiv za okoliš te da neće imati značajan negativan utjecaj.

„Ovakvi su zaključci skandalozni i u suprotnosti s međunarodnim obvezama RH da zaštiti područje Dunava te da primjeni zakone i standarde EU u regiji“, ističu nevladine organizacije. „Pozivamo ministricu Holy da ne odobri studiju i da trenutačno odbaci projekt“.

Ministarstvo pomorstva, prometa i veza i Agencija za vodne putove od travnja 2010. godine inzistiraju na projektu regulacije 53 km Dunava u prekograničnom području Hrvatske i Srbije. Projekt se odnosi na područje od granice s Mađarskom kod Batine do ušća rijeke Drave u Dunav kod Osijeka. Planirana je izgradnja 53 vodne građevine (pera i obaloutvrde) koje će uništiti prirodne obale pretvarajući rijeku u beživotni kanal.

Studija utjecaja na okoliš stavljena je na javni uvid početkom veljače. Rezultati studije osnova su za odluku Ministarstva protiv ili za provedbu projekta. „Uvidjeli smo da je studija iznimno loše kvalitete, manjkava te ne zadovoljava pravne standarde RH i EU, kao ni međunarodne okolišne standarde. Zaključke studije o prihvatljivosti projekta sa negodovanjem su komentirali i međunarodni stručnjaci te se protive odobrenju ovog projekta“, kaže Enes Ćerimagić, okolišni pravnik Zelene akcije, ističući da Europska komisija sa zanimanjem prati napredak projekta.

Jedan od razloga za provedbu projekta koji Agencija navodi u studiji jest poboljšanje plovnosti na Dunavu. „Studija ni na koji način ne dokazuje da su predložene tehničke mjere uistinu neophodne“, ističe Tibor Mikuška iz Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode. „Utjecaji na okoliš nisu dovoljno obrađeni te se čini da je studija odrađena radi zadovoljavanja propisa, a ne u stvarnoj namjeri da se ocjeni utjecaj takvog zahvata. Uz ovu bi studiju bilo korisno provesti i ekonomsku analizu isplativosti projekta“.

Park prirode Kopački rit najvrjednije je i najočuvanije močvarno područje na Dunavu. U rujnu prošle godine Ministarstvo je nominiralo UNESCO-u to područje kao područje jezgre budućeg Prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav, takvozvane „Europske Amazone“. Odobri li se projekt regulacije, uništit će se prirodni tok Dunava narušavajući dotok vode u Kopački rit. To će ozbiljno ugroziti populaciju strogo zaštićenog orla štekavca i ugroženih vrsta poput crne rode ili jesetre.

„Ne samo da će ugroziti jedinstvene prirodne vrijednosti, već je projekt regulacije Dunava u suprotnosti s nastojanjima ministarstva da zaštiti ovo područje“, kaže Olga Jovanović, stručnjak za vode iz WWF-ovog Mediteranskog programa u Hrvatskoj. „Vjerujemo da će ministarstvo u konačnici donijeti odluku u korist zaštite tog jedinstvenog područja i zaustaviti projekt“.

WWF je pokrenuo i peticiju za spas Dunava, koju možete potpisati na stranici projekta Zaštita europske linije života – www.amazone-of-europe.com.

Rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav utočište za više od 163.000 ptica močvarica

Orao štekavac (c) Mario Romulić

Tijekom siječanjskog međunarodnog prebrojavanja ptica na području Mure, Drave i Dunava te njihovih poplavnih područja izbrojano je ukupno 163.291 ptica močvarica. Koalicija dvanaest nevladinih udruga za zaštitu ptica i prirode iz Slovenije, Hrvatske, Mađarske i Srbije sa svojim članovima, promatračima ptica i čuvarima rijeka, učinila je izniman napor kako bi pregledala svih 470 kilometara rijeka u potrezi za zimujućim močvaricama.



„Kao globalno partnertvo udruga za zaštitu prirode koje nastoje zaštiti ptice, njihova staništa i svjetsku biološku raznolikost, BirdLIfe International je vrlo zadovoljan što se ovakva koordinirana akcija, utemeljena na ciljevima zaštite ptica i prirode, uspješno provela. U potpunosti podržavamo suradnju organizacija i sve aktivnosti koje teže proglašavanju rezervata biosfere na ove tri rijeke“, rekao je Angelo Caserta, regionalni direktor BirdLife-a za Europu.

Područje koje prekriva više od 800.000 ha jedno je od najvećih netaknutih prirodnih područja u cijelom Dunavskom slivu te je nedavno predloženo za proglašenje prvog Rezervata biosfere koje će se protezati na području čak pet država. Inicijalnu nominaciju zajednički su napravile Hrvatska i Mađarska – države koje dijele najveći dio vodotoka ovih rijeka – dok su se Slovenija, Austrija i Srbija spremne pridružiti i dodati svoje dijelove ovoj velikoj slagalici.

„Ovo prebrojavanje jasno pokazuje međunarodni značaj Mure, Drave i Dunava. Ukupni broj močvarica je osam puta veći od kriterija od 20.000 ptica močvarica definiranog Konvencijom o vlažnim područjima od međunarodnog značaja (tzv. Ramsarska konvencija)“, istaknuo je Borut Stumberger, regionalni koordinator zaklade EuroNatur koji je koordinirao multinacionalne grupe prebrojavača. „Rezultati također pokazuju da su postojeća Ramsarska područja poput Kopačkog rita u Hrvatskoj, Gemenca ili Béda-Karapancsa u Mađarskoj ili Gornjeg Podunavlja u Srbiji značajna, ali i da je uzdužna povezanost koju osiguravaju rijeke i njihova poplavna područja ključna“.

Osim vrlo velikog ukupnog broja močvarica budući Rezervat biosfere podržava značajne populacije nekoliko vrsta ptica poput 1868 jedinki globalno ugroženog malog vranca ili 223 orla štekavca – najveće grabljivice ovog područja. Sveukupno, kriterij Ramsarske konvencije od 1% preletne ili biogeografske populacije bio je ispunjen za ukupno devet vrsta močvarica uključujući crvenogrlog plijenora, velikog vranca, sive i velike bijele čaplje, divlje i lisaste guske, te divlje i krunate patke.

„Prvi put su u ovom prebrojavanju sudjelovali Čuvari rijeka – grupa motiviranih ljudi iz partnerskih udruga za zaštitu prirode koje potpomaže vodeća svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF. Njihov glavni zadatak je redovito pratiti stanje naših rijeka i bilježiti aktivnosti vezane uz neodgovarajuće gospodarenje vodama, poput regulacija rijeka ili iskopavanja šljunka ili pijeska. Međutim, njihovo sudjelovanje u sakupljanju znanstvenih podataka je također vrlo značajno. Ovi podaci će se dalje koristiti kao važni argumenti za buduću zaštitu ovih rijeka“, kaže Tibor Mikuška iz Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode.

Impresivan broj ptica močvarica koje ovise o ovim rijekama i njihovim poplavnim područjima zahtjeva našu punu pažnju za njihovu daljnju zaštitu. Unatoč nevjerojatnim prirodnim i ekološkim vrijednostima, Mura, Drava i Dunav su i dalje ugrožene regulacijskim i infrastrukturnim projektima poput planirane regulacije 53 kilometra Dunava od hrvatsko-mađarske granice do ušća rijeke Drave. Ako bi se ovaj projekt proveo on bi značajno negativno utjecao na Ramsarska područja Kopački rit i Gornje Podunavlje koja predstavljaju srce budućeg Rezervata biosfere.

Čuvari rijeka pomoći će zaštititi Muru, Dravu i Dunav od uništenja

Uoči Svjetskog dana močvarnih staništa i 41. godišnjice Konvencije o močvarnim staništima od međunarodne važnosti (Ramsarska konvencija) WWF je u Hrvatskoj lansirao kampanju „Čuvari rijeka“ s ciljem očuvanja „Europske Amazone“


ZAGREB, 1. veljače 2012 –Vrlo simbolična i nadasve neobična scena mogla se vidjeti jutros na Trgu bana Jelačića uoči Svjetskog dana močvarnih staništa koji se obilježava 2. veljače. Duga plava traka na središnjem zagrebačkom trgu u rukama šestero ljudi odjevenih u neobične uniforme. Traka simbolizira rijeku, dok ljudi u uniformama predstavljaju grupu entuzijasta – Čuvare rijeka – koji će učiniti baš sve da zaustave uništavanje hrvatskih rijeka: Mure, Drave i Dunava.

Ovo simbolično okupljanje označilo je početak WWF-ove kampanje „Čuvari rijeka“. Olga Jovanović, asistent za projekte voda WWF-ovog Mediteranskog programa u Hrvatskoj, objasnila je na konferenciji za novinare u zagrebačkom Kulturno informativnom centru: „Ključ za uspješnu zaštitu očuvanih rijeka je redovito obilaženje terena kako bi se na vrijeme uočile moguće prijetnje te, ako je potrebno, djelovalo protiv njih“. Prvi put u Hrvatskoj grupa ljudi koja brine o rijekama se udružila. „Mreža Čuvara rijeka direktno će pridonijeti zaštiti rječnih područja koja su hrvatska i mađarska vlada nominirale za UNESCO-v prekogranični rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav.


Kampanja „Čuvari rijeka“ dio je projekta „Zaštita europske linije života“, koju WWF i Euronatur provode u partnerstvu s lokalnim nevladinim organizacijama: Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode, Zeleni Osijek, Zeus, Franjo Koščec, Baobab, Prirodoslovno društvo Drava i Dravska liga.

„Čuvari rijeka će redovito pregledavati ukupno 470 km Mure, Drave i Dunava tijekom sljedeće dvije godine“, objašnjava Tibor Mikuška iz Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode, koordinator WWF-ove kampanje. „Pronađemo li bilo što neprikladno, obavijestit ćemo o tome hrvatsku Vladu i medije, kao i Europsku komisiju, gdje uvijek žele znati ako se u Hrvatskoj radi nešto što nije u skladu s EU direktivama“.

Čuvari rijeka na glavnom zagrebačkom trgu

Netaknute rijeke i poplavne ravnice u Hrvatskoj dio su europske baštine te moraju biti zaštićene od bilo kakvog daljnjeg uništenja. Prirodni dijelovi Drave i Mure, kao i dijela Dunavasu pogođeni: rijeke su nepotrebno regulirane, a njihov šljunak i pijesak se nekontorlirano iskorištava. Razorne mjere koje provode tijela za upravljanje vodama u Hrvatskoj i Srbiji ozbiljno štete prirodnim rijekama i lokalnom stanovništvu. Takve mjere su protivne praksi Europske unije i u suprotnosti su sa svim međunarodnim naporima zaštitara prirode. Opstanak vrsta poput male čigre ili kebrača koje su na pragu izumiranja, ovisi o netaknutom krajoliku takozvane „Europske Amazone“. Ilegalna iskapanja šljunka na mađarskoj strani Drave zaustavljena su u jesen 2011. Čuvari rijeka se nadaju da se ta iskapanja neće ponoviti te da nikome neće biti dana dozvola za iskapanje u bilo kojoj od zemalja kroz koje se proteže budući biosferni rezervat.Hrvatske rijeke nisu jedine koje će biti kontrolirane – Čuvari rijeka pazit će i na obale u Sloveniji, Mađarskoj i Srbiji te kontaktirati partnerske NVU iz susjednih zemalja. Projekt „Zaštita europske linije života“ je, naime, prekogranični projekt kojeg WWF provodi u pet zemalja budućeg rezervata biosfere.

Plava linija kao simbol rijeke

Čuvari rijeka, važno je naglasiti, ne traže na obalama samo nedostatke, već svoje vrijeme u plovilima koriste i za znanstvena istraživanja. Ovih dana, dok je trajalo Međunarodno zimsko prebrojavanje ptica močvarica, Čuvari rijeka su uvelike doprinijeli ukupnom zbiru koji će biti poznat kroz nekoliko dana.


Petra Boić Petrač, WWF

Europska Amazona - stvaranje rezervata biosfere duž Mure, Drave i Dunava

Kopački rit (c) Mario Romulić

Riječno područje Dunava, Drave i Mure predstavlja jedinstveno područje značajnog prirodnog i kulturnog naslijeđa, a proteže se kroz više od 800.000 ha i pet zemalja: Austriju, Sloveniju, Mađarsku, Hrvatsku i Srbiju. Zbog svog velikog prirodnog bogatstva sve tri rijeke su predložene za zaštitu u sklopu UNESCO-vog Prekograničnog rezervata biosfere. Kao dio te inicijative, početkom 2011. godine WWF Austrija i Euronatur pokrenuli su projekt uz financijsku potporu MAVA fondacije.

Nakon tri godine provedbe projekta, pokazala se potreba za njegovim nastavkom. Naime, od pet zemalja, dvije - Mađarska i Hrvatska - uspjele su ostvariti nominaciju pri UNESCO-u za Prekogranični rezervat biosfere, dok je nominacija Srbije još na razmatranju, a Slovenija i Austrija još skupljaju dokumentaciju za nominaciju. Kako je projekt svojim aktivnostima usmjeren da pomogne zemljama u tom procesu, vjerujemo da će proglašenje UNESCO-ve baštine biti ostvareno i u preostale tri zemlje. Utoliko je WWF, dakako, uz pomoć partnera bez kojih cijela priča ne bi niti mogla biti realizirana, nastavio s projektom "Zaštite europske linije života", odnosno, kako je rado zovemo - Europska Amazona.

Glavni cilj projekta je osigurati zaštitu i dobro upravljanje prekograničnim riječnim ekosustavom Mure, Drave i Dunava, kako bi se osiguralo očuvanje jedinstvenih prirodnih i kulturnih vrijednosti, te bolji život za stanovnike ovog područja.

Orao štekavac zaštitni je znak Kopačkog rita i Gornjeg podunavlja (c) Mario Romulić 

Projektne aktivnosti usmjerene su prema praćenju stanja i situacije tih riječnih područja, naročito u Hrvatskoj i Mađarskoj, s ciljem osiguravanja najboljeg mogućeg upravljanja s najmanjim utjecajem na prirodne vrijednosti. Kako bi upravljanje tako velikim područjem uopće bilo moguće, nužna je dobra prekogranična suradnja i zajedničke mjere upravljanja. Stoga WWF  puno radi na povezivanju relevantnih institucija u svih pet zemalja, na razmjeni informacija te pokretanju zajedničkih aktivnosti.

Ušće Mure u Dravu (c) Dubravko Lesar

Ideja projekta je da ovo riječno područje postane zaštitni znak svih pet zemalja na temelju kojeg će se graditi sve daljnje aktivnosti i modeli razvoja lokalne zajednice i samih država.

WWF s partnerima - Zeleni Osijek, Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode, Dravska liga, Baobab, Franjo Košćec i Prirodoslovno društvo Drava - radi i na čuvanju rijeka, pazeći da se na netaknutim, prirodnim rijekama koje jesu ponos ovog prekograničnog rezervata biosfere, ne događaju nepravilnosti i nezakonite radnje poput iskapanja šljunka, nepotrebnih gradnji i regulacija i sl. Čuvari rijeka, predstavnici spomenutih organizacija, redovito obilaze rijeke i uživajući u prirodi paze da one ostanu netaknute.

Petra Boić Petrač, WWF

WWF je brojnim akcijama uspio u sprječavanju regulacije 53 km Dunava (c) WWF