utorak, 27. listopada 2015.

WWF nastavlja obnova vlažnih staništa na području „Evropskog Amazona“

 
Posle obnavljanja bare Semenjače, WWF planira nastavak obnove prirodnih staništa na području Specijalnog rezervata prirode „Gornje Podunavlje”. Ovo zaštićeno područje predstavlja izuzetanu ritsko-močvarnu celinu i kao takvo jedno je od najvažnijih zaštićenih područja u lokalnom, regionalnom i evropskom kontekstu zaštite prirode. Projekat, koji se realizuje uz finansijsku podršku Coca-Cola Fondacije, započeo je u januaru 2011. godine i deo je šire inicijative za obnovu vlažnih područja uz Dunav.
 
„Očuvanje zaštićenih područja i revitalizacija ugroženih vodenih staništa od primarnog su značaja za „zdravu“ životnu sredinu, preventivu negativnih uticaja klimatskih promena i obezbeđivanje uslova za održivi razvoj lokalnih zajednica. Revitalizacija veoma značajnih barskih staništa na Štrpcu u Specijalnom rezervatu prirode „Gornje Podunavlje“ je odličan primer kako se mogu postići veliki rezultati zajedničkim radom brojnih partnera, među kojima je Pokrajinski sekretarijat koji se bavi oblašću zaštite životne sredine”, izjavio je dr Slobodan Puzović, pokrajinski sekretar za urbanizam, graditeljstvo izaštitu životne sredine.
 
 
 „WWF radi na zaštiti i obnovi plavnih područja i vlažnih staništa Dunava za dobrobit i prirode i ljudi. Revitalizacija lokaliteta Štrbac u Specijalnom rezervatu prirode „Gornje Podunavlje“ pomaže očuvanju vrsta kroz obnavljanje staništa, obezbeđivanje prirodnog režima voda, kao i razvoja eko-turizma na ovom području. Do sada su u Srbiji obnovljene bare Semenjača i Šarkanj i revitalizovana površina od 37 hektara, sledeće godine nastavljamo sa radovima. Ovde postoji izuzetno veliki prirodni potencijal, na svima nama je da odlučimo da li ćemo da ga koristimo mudro ili da ga uništavamo”, izjavila je Duška Dimović, direktorka WWF programa u Srbiji.
 
Obnova vlažnih staništa na području „Evropskog Amazona“, budućeg UNESCO prekograničnog rezervata biosfere „Mura-Drava-Dunav“, pored Srbije obuhvata i obnovu vlažnih područja u Austriji, Bugarskoj, Hrvatskoj, Mađarskoj i Rumuniji. Ukupna površina vlažnih staništa planiranih za obnovu do 2020. godine iznosi 53 km² i njihov kapacitet biće povećan za 12 miliona m³.
 
 

„Voda je u srcu održivosti zajednica u kojima poslujemo, ali i našeg poslovanja. Coca-Cola sistem već godinama radi na smanjenju svog vodenog otiska u celom svetu, kako bi do 2020. godine u potpunosti neutralisao uticaj svog poslovanja na vodene resurse. Partnerstvom sa WWF-om na obnovi vlažnih staništa u sedam zemalja duž Dunava ćemo vratiti prirodi svu vodu koju koristimo u 23 zemlje centralne i jugoistočne Evrope. Ovo je najveći pojedinačni program koji je Coca-Cola Fondacija do sada podržala u Evropi, a u našoj zemlji Specijalni rezervat prirode Gornje Podunavlje“ je područje koje je zbog svoje važnosti odabrano kao prioritet“, izjavila je Milica Stefanović, predstavnica Coca-Cola sistema u Srbiji. 

WWF, zajedno sa JP „Vojvodinašume“, upravljačem zaštićenog područja „Gornje Podunavlje“, VDP „Zapadna Bačka“, uz podršku Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam, graditeljsvo i zaštitu životne sredine i Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode, kao i uz finansijsku podršku kompanije Coca-Cola, kontinuirano radi na obnavljanju vlažnih staništa u slivu reke Dunav. Revitalizacijom vodenih staništa uspostavljaju su ekološke funkcije područja i doprinosi održivom razvoju lokalnih zajednica i ekonomija.

Obnova vlažnih staništa na području „Evropskog Amazona“ će takođe doprineti sprovođenju evropskih direktiva u oblasti voda i zaštite prirode, naročito Direktive o pticama, Direktive o staništima, Okvirne direktive o vodama i Direktive o poplavama. WWF veruje da zajedničkim naporima možemo da zaustavimo degradaciju prirodnog okruženja i da očuvanjem biološke raznovrsnosti u svetu možemo da izgradimo budućnost u kojoj će ljudi živeti u harmoniji sa prirodom.
 
Za dodatne informacije pogledajte našu Studiju o uslugama ekosistema u basenu reke Dunav, kao i video Novi život bare Semenjače.
 
 
 
 

 

srijeda, 21. listopada 2015.

Goran Šafarek: Najvažnije je snalaženje na rijeci – sigurnosti ispred svega!

Prirodni dijelovi Drave i Mure, kao i dijela Dunava su pod pritiskom nepotrebnih regulacija, iskapanja sedimenta i izgradnje hidroelektrana. Mnoge od ovih aktivnosti poduzimaju se bez saznanja javnosti ili lokalnog stanovništva. Kako bi se zaustavile štetne radnje potrebno je redovito izlaziti na rijeke, evidentirati slučajeve i prijaviti ih nadležnim tijelima. Za to su tu „River Watcheri“ ili „Čuvari rijeka“!

Kako bi se bolje upoznali sa „Čuvarima rijeka“ i njihovim radom, za ovaj blog s njima smo napravili seriju intervjua. Posle Rafting kluba Matis, danas razgovaramo s Goranom Šafarekom, jednim od najvećih poznavatelja hrvatskih rijeka i predsjednikom udruge Baobab.

Udruga Baobab je jedna organizacija s najdužim stažem u mreži RiverWatch. Kad i zašto ste se odlučili da se pridružite „Čuvarima rijeka“? 

To je logičan slijed aktivnosti koje u udruzi provodimo već desetak godina. Radimo znanstveno-stručna istraživanja, promoviramo prirodne vrijednosti, pišemo stručne članke i knjige te produciramo filmove o zaštiti naših rijeka. Dakle, kad smo već na rijekama, onda valja i pratiti stanje rijeka i moguće ilegalne radnje.


Koje su vještine potrebne da se postane „Čuvar rijeke“ i kako vam se ljudi mogu pridružiti ili poduprijeti vaš rad?

RiverWatch zahtijeva dobru disciplinu i redovne obilaske rijeka kako bi zabilježili promjene na rijeci. Svakako je najvažnije snalaženje na rijeci – sigurnosti ispred svega. Potom, valja poznavati teren da bi se mogle pratiti promjene. Moraju se znati osnovne prirodne karakteristike rijeke da bi se te promjene mogle staviti u kontekst. Važna je i tehnologija – GPS, GIS, obrada podataka.

Kako izgleda vaš dan kad izađete na rijeku? Kad počnu pripreme, koliko kilometara pokrivate...

Naša udruga pokriva područje od Legrada do Okrugljače, ukupno 75 km riječnog toka Drave. Krećemo rano jutro da iskoristimo što više dana, jer dionice prelazimo kajakom. Kako je prosječna brzina kajaka oko 7km/h, za ophodnju naše dionice potrebno nam je više od deset sati čiste vožnje, što je ujedno i dobar trening.

No, unatoč tome da je svaki put ista ruta, uvijek vidimo nešto novo i iznenađujuće, ne samo u negativnom smislu. Vidimo kako se mijenjaju sezone, boje poplavnih šuma, broj ptica. Znamo viđati jelene i divlje svinje kako plivaju preko Drave, a redovito viđamo vidru, crnu rodu, orla štekavca i druge tipične vrste ovog područja.

A najljepši su mi sprudovi gdje se čovjek može odmoriti, pojesti nešto i uživati. Tada imam osjećaj da sam jedini na rijeci!


Što ste najzanimljivije otkrili ili prijavili na vašem posljednjem izlasku na rijeku Dravu? 

Najvažnija točka je kod Pitomače gdje je mjesto iskapanja šljunka. Na sreću nismo imali velike intervencije do sada jer je u našoj županiji većina destruktivnih aktivnosti na rijeci na vrijeme spriječena. Štoviše, stare regulacije pomalo se raspadaju, a priroda se pomalo vraća. Pogotovo sam sretan što će na mojoj dionici uskoro započeti projekt oživljavanja rijeke (program LIFE).

Najveći problem su za sada nelegalne građevine (bajte) i ometanje ptica za vrijeme gniježđenja. To samo dokazuje potrebu za planom gospodarenja rijekom, gdje bi se odredile zone za rekreaciju, a ključne točke ostavile životinjama i biljkama.







Za više fotografija i video uradke Gorana Šafareka posjetite: http://www.safarek.com/