utorak, 22. prosinca 2015.

Alenka Car: Dijelove Drave koji su ostali netaknuti možemo smatrati Europskom Amazonom

Za Amazon of Europe blog pripremamo seriju intervjua i izjava s lokalnim ljudima i predstavnika javnih ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima, kako bi javnosti predstavili što njima znači područje Europske Amazone te na koji način iskoristiti mogućnosti za održivi razvoj iznimne prirodne danosti i status zaštite UNESCO Biosferni Rezervat.

Razgovarali smo s Alenkom Car, ravnateljicom Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Varaždinske županije.


Kad pogledate kroz prozor svog ureda ili kad prošećete uz rijeku Dravu, slažete li se da ovo područje zaslužuje naziv "Europska Amazona"?

U Varaždinskoj županiji pojedine dionice rijeke Drave ostale su još u dobrom prirodnom stanju, ali velik dio je na žalost uništen zbog iskorištavanja hidroenergetskog potencijala u ovom dijelu Hrvatske. Imamo tri hidroelektrane i tri umjetna jezera, kanale koji prate cijeli taj HE sustav, tako da je Drava u velikoj mjeri devastirana. No međutim, ovi dijelovi Drave koji su ostali netaknuti i dalje su bogati biološkom raznolikošću i možemo ih smatrati Europskom Amazonom.

Koje mogućnosti i prilike za lokalno stanovništvo vidite u jednom tako iznimnom prirodnom području?

Svakako su mogućnosti za lokalno stanovništvo evidentne. Oni ga i sada koriste za miran boravak u prirodi, za sport i rekreaciju a time i podizanje kvalitete života. Krenuli smo pojedinim projektima razvoja promatranja ptica u prirodi, kojih u ovom dijelu Drave imamo po zadnjim studijama najviše od svih županija. Imamo i lov i ribolov koji se nadopunjuju s zaštitom prirode u tom segmentu, a stanovništvo  bi se moralo više okrenuti k ekološkom uzgoju u poljoprivredi i suživotu s prirodom.

 
Otvorenje informacijskog centra i poučne staze za posjetitelje u zaštićenom parkovnom kompleksu u Trakošćanu. 
Poplavne livade i šume najbolja su obrana od razarajućih poplava. Planirate li u Vašoj županiji projekte u tom smjeru i na koje poteškoće nailazite?

U javnoj ustanovi već dugo godina upozoravamo i Hrvatske vode i sektor planiranja zaštite od poplava da se moramo protiv poplava boriti i tako da damo prostor rijeci da se ta može izliti i prihvatiti velike količine vode, a ne samo graditi nasipe i kanalizirati rijeke, jer tako stvaramo čepove a rijeka negdje mora izaći van. Imamo slučajeve posljednjih godina da se to i obistinilo i događalo. Poplave su bile i kod nas 2012. godine kad je Drava probila slabo održavane nasipe i izlila se. A i lokalno stanovništvo se previše približava nasipima. Kanaliziranje i rješavanje problematike poplava na takav način nije pravi put i trebalo bi se rješavati na drugačiji način.   

Kako bi Vi unaprijedili upravljanje ovim područjem kako postigli bolju zaštitu prirode te stvorili prilike za lokalne ljude?

Započeli smo nekoliko projekata suradnje s Hrvatskim vodama i počeli s restauracijom starih rukavaca. Želimo da se prestane s kanaliziranjem i da se rade prirodne retencije. Potrebno je educirati stanovništvo da bismo postigli bolju zaštitu prirode te promovirati ekološku poljoprivredu. I naravno turizam, iako u našoj županiji Drava nije glavni vid turizma, ona nudi mnoge mogućnosti i zato moramo očuvati njenu prirodu jer samo tako ona nudi podizanje kvalitete života stanovnicima ovog kraja.