tag:blogger.com,1999:blog-20825222601743273742024-03-20T17:47:45.418-07:00Amazon of Europe - Prekogranični rezervat biosfere Mura-Drava-DunavProtežući se kroz Austriju, Hrvatsku, Mađarsku, Srbiju i Sloveniju, tokovi rijeka Drave, Mure i Dunava ekološki su najvažnija europska riječna područja, koja WWF s partnerima želi proglasiti UNESCO-vim Prekograničnim rezervatom biosfere Mura-Drava-Dunav/Spanning Austria, Croatia, Hungary, Serbia and Slovenia, the Danube, Drava and Mura Rivers are among Europe’s most ecologically important riverine areas. WWF wants to declare the area as Transboundary UNESCO Biosphere Reserve Mura-Drava-DanubePetrahttp://www.blogger.com/profile/18312524196111661592noreply@blogger.comBlogger54125tag:blogger.com,1999:blog-2082522260174327374.post-64320826011457391032016-07-11T08:49:00.000-07:002016-07-11T08:49:04.612-07:00Več sto ljudi obeležilo dan evropske Amazonke na Muri in poslalo sporočilo: »Naše reke so naše bogastvo!« Črnci – Več kot 30 najpogumnejših, med njimi tudi Vlado Kreslin, je danes skupaj skočilo v reko Muro in se tako vključilo vvseevropski dogodek Veliki skok (Big Jump) z željo, da naše reke ostanejo naravne, zdrave in polne življenja. Zdaj že tradicionalni Veliki skok/Big Jump v Muro, Dravo in Donavo je v Črncih zbral več sto ljudi, ki so skupaj obeležili dan evropske Amazonke, ki slavi lepoto zdravih rek in poudarja naravne vrednote na prihodnjem petdržavnem Unescovem biosfernem območju Mura–Drava–Donava.<br />
<br />
<table align="center" cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="https://1.bp.blogspot.com/-yEaXl5arEJ0/V4O_N3os3wI/AAAAAAAABOw/C6PLOovm4twTAG4gJo67-EM6V6KIUwr0gCLcB/s1600/Velikemu%2Bskoku%2Bv%2BMuro%2Bse%2Bje%2Bpridru%25C5%25BEil%2Btudi%2BVlado%2BKreslin%252C%2B10.7_1.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: auto; margin-right: auto;"><img border="0" height="213" src="https://1.bp.blogspot.com/-yEaXl5arEJ0/V4O_N3os3wI/AAAAAAAABOw/C6PLOovm4twTAG4gJo67-EM6V6KIUwr0gCLcB/s320/Velikemu%2Bskoku%2Bv%2BMuro%2Bse%2Bje%2Bpridru%25C5%25BEil%2Btudi%2BVlado%2BKreslin%252C%2B10.7_1.jpg" width="320" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;">Big Jump na reki Muri</td></tr>
</tbody></table>
Natanko ob 15.00 je na tisoče Evropejcev skočilo v vse večje evropske reke in jezera ter s tem pokazalo svojo podporo varovanju in izboljšanju stanja evropskih rek. To je dvanajsti zaporedni skok (prvi je bil leta 2005), ki ga organizirajo Svetovni sklad za naravo/WWF, Evropsko združenje rek/European Rivers Network in številni lokalni partnerji. Osrednji dogodek v Sloveniji je bil pri kolesarskem mostu v Črncih med občinama Apače in Obrajna/Halbenrain.<br />
<br />
»Z organizacijo praznovanja in Velikega skoka smo želeli opozoriti na pomen ohranjanja reke Mure. Z gradnjo infrastrukture, kot so hidroelektrarne, bo Mura izgubila svoje naravne značilnosti, so zanimive za turiste iz vse Evrope, in tako neposredno vplivala na razvoj turizma v regiji. Danes nas je najbolj razveselil odziv mladih, ki živijo ob Muri in ki so se odzvali v velikem številu in izrazili jasno željo, da mora Mura ostati naravna in ohranjena, da bodo lahko na njej preživeli še veliko takšnih dni,« je dejala Andreja Slameršek, koordinatorica kampanje Rešimo Muro pri WWF.<br />
<br />
<table align="center" cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="https://1.bp.blogspot.com/-eThtQiDykNQ/V4O_N_AaskI/AAAAAAAABO0/8iK-tw7NG9Q0NxsH261D2zYIo5k_h96egCKgB/s1600/Velikemu%2Bskoku%2Bv%2BMuro%2Bse%2Bje%2Bpridru%25C5%25BEil%2Btudi%2BVlado%2BKreslin%252C%2B10.7_2.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: auto; margin-right: auto;"><img border="0" height="213" src="https://1.bp.blogspot.com/-eThtQiDykNQ/V4O_N_AaskI/AAAAAAAABO0/8iK-tw7NG9Q0NxsH261D2zYIo5k_h96egCKgB/s320/Velikemu%2Bskoku%2Bv%2BMuro%2Bse%2Bje%2Bpridru%25C5%25BEil%2Btudi%2BVlado%2BKreslin%252C%2B10.7_2.jpg" width="320" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;"><span style="font-size: 12.8px;">Big Jump na reki Muri</span></td></tr>
</tbody></table>
Biosferno območje Mura–Drava–Donava se razteza prek Avstrije, Hrvaške, Madžarske, Srbije in Slovenije in bo postalo največje čezmejno rečno varovano območje v Evropi. Tri reke tvorijo 700 km dolg zeleni pas, ki povezuje skoraj milijon hektarjev enega izmed najpomembnejših evropskih rečnih območij. V Sloveniji je njegov najpomembnejši del povodje reke Mure, ki je slovenski in evropski center biotske raznolikosti in po raznovrstnosti ribje favne najbogatejše in najbolj ohranjeno povodje v Sloveniji in verjetno v Evropi sploh. To je edino porečje v Sloveniji, ki s pregradami in jezovi ni razdeljeno na posamezne kose, in edino porečje, kamor lahko neposredno iz Donave ribe neovirano priplavajo vse do jezu v Ceršaku na meji z Avstrijo.<br />
<br />
<table align="center" cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="https://4.bp.blogspot.com/-AvplCqjQgP0/V4O_OIBVHDI/AAAAAAAABO4/Asw9a9SRT1MKiYrlUw83VoBd7zyqjwJ8wCKgB/s1600/Pod%25C5%25BEupan%2B%25C5%25A0entilja%252C%2BVlado%2BMaher%252C%2B%25C5%25BEupan%2BApa%25C4%258D%252C%2BFranc%2BPi%25C5%25BEmoht%252C%2B%25C5%25BEupan%2Bop%25C4%258Dine%2BStraden%2BKarl%2BLenz_Veliki%2Bskok%2Bv%2BMuro%252C%2B10.7%2B%25285%2529.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: auto; margin-right: auto;"><img border="0" height="213" src="https://4.bp.blogspot.com/-AvplCqjQgP0/V4O_OIBVHDI/AAAAAAAABO4/Asw9a9SRT1MKiYrlUw83VoBd7zyqjwJ8wCKgB/s320/Pod%25C5%25BEupan%2B%25C5%25A0entilja%252C%2BVlado%2BMaher%252C%2B%25C5%25BEupan%2BApa%25C4%258D%252C%2BFranc%2BPi%25C5%25BEmoht%252C%2B%25C5%25BEupan%2Bop%25C4%258Dine%2BStraden%2BKarl%2BLenz_Veliki%2Bskok%2Bv%2BMuro%252C%2B10.7%2B%25285%2529.jpg" width="320" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;">Podžupan Šentilja, Vlado Maher, župan Apač, Franc Pižmoht, in skrajno desno župan opčine Straden Karl Lenz</td></tr>
</tbody></table>
»Izgradnja hidroelektrarne Hrastje - Mota kot prve v verigi osmih hidroelektrarn na reki Muri bi imela nepopravljive posledice za reko Muro in bi nepovratno prizadela populacije selitvenih vrst rib. Društvo za preučevanje rib Slovenije,Svetovni sklad za naravo/WWF in koalicija več kot 40 nevladnih organizacij močno nasprotujejo temu projektu in s kampanjo Rešimo Muro – Naj Mura teče brez ovir pozivajo k ohranitvi te naše edinstvene reke,« je dodala Slamerškova.<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://3.bp.blogspot.com/-GqmphsswRIk/V4O_O9v52_I/AAAAAAAABO8/mtnjX4t22gYui2SNU7AkdWycMOY_ZK3JQCKgB/s1600/Veliki%2Bskok%2Bv%2BMuro%252C%2B10.7%2B%25281%2529.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="213" src="https://3.bp.blogspot.com/-GqmphsswRIk/V4O_O9v52_I/AAAAAAAABO8/mtnjX4t22gYui2SNU7AkdWycMOY_ZK3JQCKgB/s320/Veliki%2Bskok%2Bv%2BMuro%252C%2B10.7%2B%25281%2529.jpg" width="320" /></a></div>
<br />
Dan evropske Amazonke je vsako leto drugo nedeljo v juliju, na rojstni dan Martina Schneiderja Jakobyja (14. julij), prezgodaj umrlega začetnika ideje o biosfernem območju. Na ta dan se letos praznuje tudi četrta obletnica Unescove razglasitve biosfernega območja Mura–Drava–Donava na Hrvaškem in Madžarskem kot svetovne naravne dediščine.<br />
<br />
»Reke so nenadomestljive arterije Evrope, ki tečejo prek vseh meja in omogočajo življenje lokalnim skupnostim, lokalnemu gospodarstvu in naravnemu svetu. Predolgo že čakamo na uvajanje sodobnih pristopov v upravljanju rek v Sloveniji in Evropi. Big Jump je jasen poziv ljudi iz vse Evrope, da želijo svoje reke in jezera nazaj, in to v čistem in zdravem stanju,« je sklenila Slamerškova.<br />
<br />
Več informacij o Veikem skoku/Big Jumpu v Evropi lahko najdete <a href="http://www.bigjump.org/" target="_blank">tukaj</a>.<br />
<div>
<br /></div>
Anonymousnoreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-2082522260174327374.post-65820917625884138702016-07-11T08:44:00.001-07:002016-07-15T02:28:52.456-07:00Više od tisuću ljudi zajedno skočilo u Dravu i poslalo poruku: „Naše rijeke su naše blago!“<strong style="border: 0px; color: #222222; font-family: Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 15px; line-height: 21px; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; vertical-align: baseline;">Varaždin, Legrad, Križnica, Sveta Marija, Zlatna Greda </strong><span style="color: #222222; font-family: "helvetica" , "arial" , sans-serif; font-size: 15px; line-height: 21px;">– Više od tisuću ljudi danas je u isto vrijeme skočilo u rijeku Dravu na pet lokacija diljem Hrvatske sudjelujući u "Velikom skoku" (Big Jump). Tako je obilježen četvrti "Dan Europske Amazone", u kojem su zaljubljenici u rijeke ponovno poručili kako žele da naše rijeke ostanu prirodne, zdrave i pune života. Na "Dan Europske Amazone" WWF i partneri ističu prirodne vrijednosti budućeg pentalateralnog UNESCO-vog Prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav.</span><br />
<br />
<span style="color: #222222; font-family: "helvetica" , "arial" , sans-serif; font-size: 15px; line-height: 21px;">Točno u 15:00 sati tisuće Europljana istovremeno je skočilo u glavne europske rijeke i jezera te time pokazalo svoju potporu za zaštitu i poboljšanje stanja europskih rijeka. Ovo je dvanaesti "Big Jump" zaredom (prvi je bio 2005. godine). Događaj zajedno organiziraju WWF, European Rivers Network i mnogi lokalni partneri. Središnji događaj u Hrvatskoj organiziran je u Varaždinu, na starim Dravskim bazenima, gdje je proslava Europske Amazone trajala cijeli vikend.</span><br />
<span style="color: #222222; font-family: "helvetica" , "arial" , sans-serif; font-size: 15px; line-height: 21px;"><br /></span>
<br />
<table align="center" cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="https://1.bp.blogspot.com/-QvVhXzctA4Y/V4O5opnJXFI/AAAAAAAABOg/67eGb42542IRyIPCCQ5Yzjcs35T9fqFewCKgB/s1600/Legrad.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: auto; margin-right: auto;"><img border="0" height="213" src="https://1.bp.blogspot.com/-QvVhXzctA4Y/V4O5opnJXFI/AAAAAAAABOg/67eGb42542IRyIPCCQ5Yzjcs35T9fqFewCKgB/s320/Legrad.jpg" width="320" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;">Veliki skok u Legradu</td></tr>
</tbody></table>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<span style="color: #222222; font-family: "helvetica" , "arial" , sans-serif; font-size: 15px; line-height: 21px; text-align: center;">„Najveću proslavu 'Dana Europske Amazone' organizirali smo s Rafting klubom Matis u Varaždinu. Proslava, koja je trajala čak dva dana, uključivala je brojne aktivnosti, uključujući niz edukativnih radionica, dva koncerta, nogomet na pijesku, igre u vodi i još mnogo toga. Najviše nas raduje odaziv mladih duž Drave u Hrvatskoj, koji su se odazvali u velikom broju i jasno izrazili svoju želju da Drava ostane prirodna i očuvana kako bi mogli na njoj proživjeti još puno ovakvih lijepih dana“, rekla je </span><strong style="border: 0px; color: #222222; font-family: Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 15px; line-height: 21px; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; text-align: center; vertical-align: baseline;">Branka Španiček</strong><span style="color: #222222; font-family: "helvetica" , "arial" , sans-serif; font-size: 15px; line-height: 21px; text-align: center;"> iz WWF Adrije.</span><br />
<span style="color: #222222; font-family: "helvetica" , "arial" , sans-serif; font-size: 15px; line-height: 21px; text-align: center;"><br /></span>
<br />
<table align="center" cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="https://2.bp.blogspot.com/-DL_PLGpePcg/V4irn9M0q_I/AAAAAAAABQM/dLGNFugRbNsZXZwHTl4UEXK9_na27YfHwCLcB/s1600/DSC_0115.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: auto; margin-right: auto;"><img border="0" height="212" src="https://2.bp.blogspot.com/-DL_PLGpePcg/V4irn9M0q_I/AAAAAAAABQM/dLGNFugRbNsZXZwHTl4UEXK9_na27YfHwCLcB/s320/DSC_0115.jpg" width="320" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;"><span style="font-size: 12.8px;">Veliki skok u Varaždinu</span></td></tr>
</tbody></table>
<table align="center" cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="clear: right; margin-bottom: 1em; margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: right;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="https://1.bp.blogspot.com/-7w-0TlRb7a0/V4O6c9TSA-I/AAAAAAAABOk/oiJfMJCbf00mUOk8GFV8CzgrrnCNuU_PACLcB/s1600/Sveta%2BMarija.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: auto; margin-right: auto;"><img border="0" height="320" src="https://1.bp.blogspot.com/-7w-0TlRb7a0/V4O6c9TSA-I/AAAAAAAABOk/oiJfMJCbf00mUOk8GFV8CzgrrnCNuU_PACLcB/s320/Sveta%2BMarija.jpg" width="176" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;">Veliki skok u Varaždinu</td></tr>
</tbody></table>
<span style="color: #222222; font-family: "helvetica" , "arial" , sans-serif; font-size: 15px; line-height: 21px;">Poznat kao Europska Amazona, Rezervat biosfere proteže se kroz Austriju, Hrvatsku, Mađarsku, Srbiju i Sloveniju i postat će najveće europsko prekogranično zaštićeno područje pod UNESCO-ovom zaštitom. Tri rijeke tvore 700 kilometra dug zeleni pojas koji povezuje gotovo 1.000.000 hektara jednog od najvažnijih europskih riječnih područja.</span><br />
<br />
<span style="color: #222222; font-family: "helvetica" , "arial" , sans-serif; font-size: 15px; line-height: 21px;">Osim u Varaždinu, lokalni partneri organizirali su 'Big Jump' i popratne događaje na pet lokacija duž rijeke Drave: od eko radionica, izložbi, škole veslanja i spusta Dravom te projekcija ekoloških filmova u Legradu, raftinga i igara na vodi u Svetoj Mariji, vožnje Dravom kanuima i čamcima te ekoloških radionica i zabavnih igara u Križnici, do škole veslanja kanuima u Kopačkom Ritu, izložbe o Rezervatu biosfere te projekcije filma „Srednje Podunavlje“ u Zlatnoj Gredi kod Osijeka, gdje Big Jump nisu mogli organizirati zbog visokog vodostaja Drave.</span><br />
<br />
<span style="color: #222222; font-family: "helvetica" , "arial" , sans-serif; font-size: 15px; line-height: 21px;">„Organizacijom proslave 'Dana Europske Amazone' i 'Big Jumpa' željeli smo upozoriti na važnost očuvane rijeke Drave. Izgradnjom infrastrukture rijeka gubi svoje prirodne karakteristike, toliko zanimljive našim gostima, i time direktno utječe na razvoj turizma u našoj županiji“, rekao je </span><strong style="border: 0px; color: #222222; font-family: Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 15px; line-height: 21px; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; vertical-align: baseline;">Nikola Želimorski</strong><span style="color: #222222; font-family: "helvetica" , "arial" , sans-serif; font-size: 15px; line-height: 21px;"> iz Rafting kluba Matis iz Varaždina. </span><br />
<span style="color: #222222; font-family: "helvetica" , "arial" , sans-serif; font-size: 15px; line-height: 21px;"><br /></span>
<br />
<table align="center" cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="https://2.bp.blogspot.com/-WwRrlQObK9g/V4ir-K29iGI/AAAAAAAABQQ/O3n7zn84azsrbcbSyN1kUHpq1Tg9womAACLcB/s1600/DSC_0154.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: auto; margin-right: auto;"><img border="0" height="212" src="https://2.bp.blogspot.com/-WwRrlQObK9g/V4ir-K29iGI/AAAAAAAABQQ/O3n7zn84azsrbcbSyN1kUHpq1Tg9womAACLcB/s320/DSC_0154.jpg" width="320" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;"><span style="font-size: 12.8px;">Veliki skok u Varaždinu</span></td></tr>
</tbody></table>
<div style="text-align: right;">
<span style="color: #222222; font-family: "helvetica" , "arial" , sans-serif; font-size: 15px; line-height: 21px;"></span></div>
<table align="center" cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="https://2.bp.blogspot.com/-E-El2fYxhI8/V4O4gdJfydI/AAAAAAAABOE/tJGOlXHKRYAWRhrTIvJJWHXJLW56zW6fACLcB/s1600/Radionice%2Bza%2Bdjecu%2Bu%2BVara%25C5%25BEdinu.jpg" imageanchor="1" style="font-family: Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 15px; line-height: 21px; margin-left: auto; margin-right: auto;"><img border="0" height="320" src="https://2.bp.blogspot.com/-E-El2fYxhI8/V4O4gdJfydI/AAAAAAAABOE/tJGOlXHKRYAWRhrTIvJJWHXJLW56zW6fACLcB/s320/Radionice%2Bza%2Bdjecu%2Bu%2BVara%25C5%25BEdinu.jpg" width="192" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;"><span style="font-size: 12.8px;">Radionice za djecu u Varaždinu</span></td></tr>
</tbody></table>
<table align="center" cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="https://1.bp.blogspot.com/-kwE2th9pe78/V4isNpDCutI/AAAAAAAABQU/WwFRMiN8MvkEk74HHcfbxgB_rjk6Eb_2wCLcB/s1600/DSC_0264.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: auto; margin-right: auto;"><img border="0" height="212" src="https://1.bp.blogspot.com/-kwE2th9pe78/V4isNpDCutI/AAAAAAAABQU/WwFRMiN8MvkEk74HHcfbxgB_rjk6Eb_2wCLcB/s320/DSC_0264.jpg" width="320" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;">Igre na vodi u Varaždinu</td></tr>
</tbody></table>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: left;">
<span style="color: #222222; font-family: "helvetica" , "arial" , sans-serif; font-size: 15px; line-height: 21px;">„Kao istinski čuvari rijeka nastavljamo raditi na poboljšanju stanja naše Drave. Ove godine višednevni program obilježavanja Dana europske Amazone obogatili smo sadržajem te pored tradicionalnih aktivnosti, poput spusta po rijeci Dravi i zajedničkog skoka u rijeku, organizirali smo i druge događaje, kako bismo što veći broj ljudi osvijestili o ljepotama naše riječne prirode. U radionice uključili smo više od 100 djece iz naše regije jer budućnost rijeka počiva na mladim naraštajima i njihovom ponašanju spram prirode“, ističu u zajedničkoj izjavi </span><strong style="border: 0px; color: #222222; font-family: Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 15px; line-height: 21px; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; vertical-align: baseline;">Janja Škoda</strong><span style="color: #222222; font-family: "helvetica" , "arial" , sans-serif; font-size: 15px; line-height: 21px;"> i </span><strong style="border: 0px; color: #222222; font-family: Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 15px; line-height: 21px; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; vertical-align: baseline;">Goran Čižmešija</strong><span style="color: #222222; font-family: "helvetica" , "arial" , sans-serif; font-size: 15px; line-height: 21px;"> iz ZEUS-a, Donja Dubrava.</span></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<span style="color: #222222; font-family: "helvetica" , "arial" , sans-serif; font-size: 15px; line-height: 21px; text-align: left;"></span><br />
<table align="center" cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="https://3.bp.blogspot.com/-rdsggE50W04/V4O5oiZnwHI/AAAAAAAABOc/GWL9zgolzwgpbwDz9aLZM75LX1qUGITMQCLcB/s1600/Legrad_2.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;"><img border="0" height="213" src="https://3.bp.blogspot.com/-rdsggE50W04/V4O5oiZnwHI/AAAAAAAABOc/GWL9zgolzwgpbwDz9aLZM75LX1qUGITMQCLcB/s320/Legrad_2.jpg" width="320" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;"><span style="font-size: 12.8px;">Veliki skok u Legradu</span></td></tr>
</tbody></table>
<table align="center" cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="https://1.bp.blogspot.com/-vaigRtHdRSw/V4O4gpnx-nI/AAAAAAAABOA/dCjfuRrdXRAJsU5SWVUOqf8k-IRF3xREgCLcB/s1600/Big%2BJump%2Bu%2BLegradu.jpg" imageanchor="1" style="font-family: Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 15px; line-height: 21px; margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;"><img border="0" height="192" src="https://1.bp.blogspot.com/-vaigRtHdRSw/V4O4gpnx-nI/AAAAAAAABOA/dCjfuRrdXRAJsU5SWVUOqf8k-IRF3xREgCLcB/s320/Big%2BJump%2Bu%2BLegradu.jpg" width="320" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;"><span style="font-size: 12.8px;">Veliki skok u Legradu</span></td></tr>
</tbody></table>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: left;">
<span style="color: #222222; font-family: "helvetica" , "arial" , sans-serif; font-size: 15px; line-height: 21px;">„Izletište uz Dravu na obali naselja Križnica četvrtu je godinu zaredom lokacija na kojoj se održava proslava Dana Europske Amazone i Veliki skok. Općina Pitomača trudi se tijekom godine organizirati niz aktivnosti kojima je cilj ukazati ljudima na vrijednost očuvanja čiste i prirodne rijeke Drave te im ponuditi sadržaje kojima se mogu baviti bez negativnog utjecaja na prirodu i biološku raznolikost“, rekao je načelnik općine Pitomača </span><strong style="border: 0px; color: #222222; font-family: Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 15px; line-height: 21px; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; vertical-align: baseline;">Željko Grgačić</strong><span style="color: #222222; font-family: "helvetica" , "arial" , sans-serif; font-size: 15px; line-height: 21px;">.</span></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: left;">
<br /></div>
<table align="center" cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="https://4.bp.blogspot.com/-mIcnPL-wdDo/V4O4hcfyCFI/AAAAAAAABOM/ykKMHfJZzNITRtUAD4taYBGvJT-2E7X_QCLcB/s1600/Veliki%2Bskok%2Bu%2BKri%25C5%25BEnici%2B%25283%2529.JPG" imageanchor="1" style="font-family: Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 15px; line-height: 21px; margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;"><img border="0" height="240" src="https://4.bp.blogspot.com/-mIcnPL-wdDo/V4O4hcfyCFI/AAAAAAAABOM/ykKMHfJZzNITRtUAD4taYBGvJT-2E7X_QCLcB/s320/Veliki%2Bskok%2Bu%2BKri%25C5%25BEnici%2B%25283%2529.JPG" width="320" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;">Veliki skok u Križnici</td></tr>
</tbody></table>
<table align="center" cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="https://4.bp.blogspot.com/-lnNxyFlwXQU/V4O4g_ZubNI/AAAAAAAABOI/T1l5vg-PxZAWAPfqAcBWrnRiUcfQedCWQCLcB/s1600/Veliki%2Bskok%2Bu%2BKri%25C5%25BEnici%2B%25281%2529.JPG" imageanchor="1" style="font-family: Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 15px; line-height: 21px; margin-left: auto; margin-right: auto;"><img border="0" height="188" src="https://4.bp.blogspot.com/-lnNxyFlwXQU/V4O4g_ZubNI/AAAAAAAABOI/T1l5vg-PxZAWAPfqAcBWrnRiUcfQedCWQCLcB/s320/Veliki%2Bskok%2Bu%2BKri%25C5%25BEnici%2B%25281%2529.JPG" width="320" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;">Radionice za djecu u Križnici</td></tr>
</tbody></table>
<span style="color: #222222; font-family: "helvetica" , "arial" , sans-serif; font-size: 15px; line-height: 21px;">„Dan Europske Amazone smo u Svetoj Mariji obilježili simboličnim skokom u rijeku Dravu, dajući do znanja da želimo sačuvati ovu jedinstvenu rijeku zajedno sa svom njezinom florom i faunom. Raduje me činjenica da Big Jump organizira Savjet mladih Svete Marije, što je dokaz da mladi imaju izgrađenu svijest o zaštiti i očuvanju prirodnih vrijednosti, a time i očuvanju naše Drave, naše male Amazone, prostora koji s pravom nosi to ime“, rekla je načelnica općine Sveta Marija </span><strong style="border: 0px; color: #222222; font-family: Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 15px; line-height: 21px; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; vertical-align: baseline;">Đurđica Slamek</strong><span style="color: #222222; font-family: "helvetica" , "arial" , sans-serif; font-size: 15px; line-height: 21px;">.</span><br />
<span style="color: #222222; font-family: "helvetica" , "arial" , sans-serif; font-size: 15px; line-height: 21px;"><br /></span>
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://1.bp.blogspot.com/-_61fIhRtsGs/V4TNL87joGI/AAAAAAAABPU/P1FFaknepQI-jkKrRzzPsV22xlRqlpxNgCLcB/s1600/_MG_2913.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="213" src="https://1.bp.blogspot.com/-_61fIhRtsGs/V4TNL87joGI/AAAAAAAABPU/P1FFaknepQI-jkKrRzzPsV22xlRqlpxNgCLcB/s320/_MG_2913.jpg" width="320" /></a></div>
<br />
<span style="color: #222222; font-family: "helvetica" , "arial" , sans-serif; font-size: 15px; line-height: 21px;"></span>
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<iframe allowfullscreen='allowfullscreen' webkitallowfullscreen='webkitallowfullscreen' mozallowfullscreen='mozallowfullscreen' width='320' height='266' src='https://www.blogger.com/video.g?token=AD6v5dywnvIMiKzg6qNVgkZPX2TmlxI70st19H4Bx0aMsw2IAFMhQSG7iLtS3BSim3TipEI5eKMByo6rRdJfW7wQgQ' class='b-hbp-video b-uploaded' frameborder='0'></iframe></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<span style="color: #222222; font-family: "helvetica" , "arial" , sans-serif; font-size: 15px; line-height: 21px; text-align: center;">Dan Europske Amazone proslava je nevjerojatnog riječnog krajolika i svake se godine obilježava na druge nedjelje u srpnju, uoči rođendana Martina Schneidera Jakobyja (14. Srpnja 1956.), prerano preminulog začetnika ideje o Rezervatu biosfere. Još jedan razlog ovom terminu je i četvrta godišnjica otkako je UNESCO proglasio Prekogranični rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav u Hrvatskoj i Mađarskoj svjetskom prirodnom baštinom.</span><br />
<span style="color: #222222; font-family: "helvetica" , "arial" , sans-serif; font-size: 15px; line-height: 21px;"><br /></span>
<span style="color: #222222; font-family: "helvetica" , "arial" , sans-serif; font-size: 15px; line-height: 21px;">„Rijeke su nezamjenjive arterije Europe koje teku preko svih granica, omogućavajući život lokalnim zajednicama, pomažući lokalnom gospodarstvu i podržavajući prirodni svijet. Predugo se čeka na uvođenje suvremenih pristupa upravljanju i zaštiti europskih rijeka i zato se „Veliki skok“ organizira kao jasan poziv ljudi iz cijele Europe da žele svoje rijeke i jezera natrag – u čistom i zdravom stanju!“, dodala je </span><strong style="border: 0px; color: #222222; font-family: helvetica, arial, sans-serif; font-size: 15px; line-height: 21px; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; vertical-align: baseline;">Španiček</strong><span style="color: #222222; font-family: "helvetica" , "arial" , sans-serif; font-size: 15px; line-height: 21px;">.</span><br />
<span style="color: #222222; font-family: "helvetica" , "arial" , sans-serif; font-size: 15px; line-height: 21px;"><br /></span>
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://4.bp.blogspot.com/-RkY9qjq25yA/V4isizW8GKI/AAAAAAAABQc/W6vjQ_KU91wh61stWnSzYx9AC0ZmwGVCwCLcB/s1600/DSC_0437.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="212" src="https://4.bp.blogspot.com/-RkY9qjq25yA/V4isizW8GKI/AAAAAAAABQc/W6vjQ_KU91wh61stWnSzYx9AC0ZmwGVCwCLcB/s320/DSC_0437.jpg" width="320" /></a></div>
<br />
<span style="color: #222222; font-family: "helvetica" , "arial" , sans-serif; font-size: 15px; line-height: 21px;">Više informacija o Big Jump-u u Europi možete naći </span><a href="http://www.bigjump.org/" style="background-position: 0px 0px; border: 0px; color: #006262; font-family: helvetica, arial, sans-serif; font-size: 15px; line-height: 21px; margin: 0px; padding: 0px; text-decoration: none; vertical-align: baseline;">ovdje</a><span style="color: #222222; font-family: "helvetica" , "arial" , sans-serif; font-size: 15px; line-height: 21px;">. </span><br />
<span style="color: #222222; font-family: "helvetica" , "arial" , sans-serif; font-size: 15px; line-height: 21px;"><br /></span>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://3.bp.blogspot.com/-kGR1x4gnPxk/V4isyunzT3I/AAAAAAAABQk/5GZ-TTmgKKsLvuLCWOhBuQzUkLR5e-46QCLcB/s1600/DSC_0583.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="212" src="https://3.bp.blogspot.com/-kGR1x4gnPxk/V4isyunzT3I/AAAAAAAABQk/5GZ-TTmgKKsLvuLCWOhBuQzUkLR5e-46QCLcB/s320/DSC_0583.jpg" width="320" /></a></div>
<span style="color: #222222; font-family: "helvetica" , "arial" , sans-serif; font-size: 15px; line-height: 21px;"><br /></span>Anonymousnoreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-2082522260174327374.post-59369957898928599242016-04-18T04:15:00.000-07:002016-04-18T04:15:43.699-07:00Počeo BALKAN RIVERS TOUR - Veslima protiv brana<div class="MsoNormal">
<b><span lang="HR" style="font-family: "Arial","sans-serif"; font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: HR; mso-fareast-font-family: "Times New Roman";">Bohinj,
Slovenija</span></b><span lang="HR" style="font-family: "Arial","sans-serif"; font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: HR; mso-fareast-font-family: "Times New Roman";"> – Ovaj vikend više od 100 veslača napravilo je prve poteze na
rijeci Savi te krenulo na kajakašku turu <i>Balkan
Rivers Tour</i>. Pod vodstvom bivšeg slovenskog olimpijca Roka Rozmana kajakaši
iz cijele Europe će u narednih 35 dana veslati po najljepšim ali i
najugroženijim rijekama Balkanskog poluotoka. Ovom jedinstvenom kampanjom,
domaće i svjetske udruge žele skrenuti pozornost na ludilo izgradnja brana i
hidroelektrana na području između Slovenije i Albanije, na kojem se planira izgradnja
više od 2.700 novih hidroelektrana.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="HR" style="font-family: "Arial","sans-serif"; font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: HR; mso-fareast-font-family: "Times New Roman";"><br /></span></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://3.bp.blogspot.com/-bBNeZxEtew0/VxS-0hSLaTI/AAAAAAAAA3g/1sJ17LQCJn0OQ0B1dEQvv2hj4PVf1Yb4gCLcB/s1600/Balkan%2BRivers%2BTour%2B%25C2%25A9%2BMatic%2BOblak%2B%25283%2529.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="239" src="https://3.bp.blogspot.com/-bBNeZxEtew0/VxS-0hSLaTI/AAAAAAAAA3g/1sJ17LQCJn0OQ0B1dEQvv2hj4PVf1Yb4gCLcB/s320/Balkan%2BRivers%2BTour%2B%25C2%25A9%2BMatic%2BOblak%2B%25283%2529.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacingCxSpFirst" style="line-height: 115%;">
<span lang="HR" style="font-family: "Arial","sans-serif"; font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-fareast-font-family: "Times New Roman";">Prije službenog početka <i>Balkan Rivers Tour</i>, kajakaši su se
okupili na Bohinjskom jezeru u Sloveniji, gdje su čamcima napravili krug oko
poruke „Save our Rivers – stop the dams“ (Spasite naše rijeke – stop branama).
Tijekom sljedećih pet tjedana kajakaši će preveslati 18 rijeka u Sloveniji,
Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Makedoniji i Albaniji. Na putu će u
svakoj državi organizirati nekoliko događaja, kako bi podržali lokalne
inicijative, koje se bore protiv izgradnje hidroelektrana. <o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNoSpacingCxSpFirst" style="line-height: 115%;">
<span lang="HR" style="font-family: "Arial","sans-serif"; font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-fareast-font-family: "Times New Roman";"><br /></span></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://2.bp.blogspot.com/-0ucalVusLv4/VxTAinfscJI/AAAAAAAAA3s/rjlpvYw56pcZKyMvHsYmrIHDa0dBnxy9gCLcB/s1600/Balkan%2BRivers%2BTour%2B%25C2%25A9%2BJan%2BPirnat%2B%25284%2529.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="213" src="https://2.bp.blogspot.com/-0ucalVusLv4/VxTAinfscJI/AAAAAAAAA3s/rjlpvYw56pcZKyMvHsYmrIHDa0dBnxy9gCLcB/s320/Balkan%2BRivers%2BTour%2B%25C2%25A9%2BJan%2BPirnat%2B%25284%2529.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="MsoNoSpacingCxSpMiddle" style="line-height: 115%;">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacingCxSpMiddle" style="line-height: 115%;">
<span lang="HR" style="font-family: "Arial","sans-serif"; font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-fareast-font-family: "Times New Roman";">„Ova jedinstvena akcija pokazat će da
su rijeke Balkana mnogo više nego samo zalihe megavat sati. One su vene koje
stvaraju životni prostor i nude mogućnosti za rekreaciju. Moramo zaštititi ovu prirodnu
baštinu od europskog značaja pred pohlepom kapitala“, rekao je Ulrich
Eichelmann iz Riverwatch, koordinator kampanje Očuvajmo plavo srce Europe.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNoSpacingCxSpMiddle" style="line-height: 115%;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://1.bp.blogspot.com/-_U56AFRdVo4/VxTAunWHxBI/AAAAAAAAA3w/GicQ5sMbEIYaGgyFFBq6W3AmmpkUbVxRACLcB/s1600/Balkan%2BRivers%2BTour%2B%25C2%25A9%2BJan%2BPirnat%2B%25282%2529.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="213" src="https://1.bp.blogspot.com/-_U56AFRdVo4/VxTAunWHxBI/AAAAAAAAA3w/GicQ5sMbEIYaGgyFFBq6W3AmmpkUbVxRACLcB/s320/Balkan%2BRivers%2BTour%2B%25C2%25A9%2BJan%2BPirnat%2B%25282%2529.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacingCxSpMiddle" style="line-height: 115%;">
<span lang="HR" style="font-family: "Arial","sans-serif"; font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-fareast-font-family: "Times New Roman";">Većina planova još nije provedena,
ali je samo pitanje vremena kad će strojevi proraditi. „Dok sam još bio `klinac`
moja najveća želja bilo je osvojili olimpijsku medalju. Kako sam odrastao ,
moja želja postaje očuvanje naših rijeka. Olimpijske medalje nikad nisam
osvojio, ali naše rijeke ću spasiti! Pozivam kajakaše iz cijele Europe da nam
se pridruže na našoj turneji i podrže naše napore“, rekao je Rok Rozman, inicijator
i vođa kampanje Balkan Rivers Tour.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNoSpacingCxSpMiddle" style="line-height: 115%;">
<span lang="HR" style="font-family: "Arial","sans-serif"; font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-fareast-font-family: "Times New Roman";"><br /></span></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://4.bp.blogspot.com/-hb-yyKXSAqs/VxTA1yKEmfI/AAAAAAAAA30/EJl8rH3Ffygtm2sqDIQ26cKwTt37a2AIwCLcB/s1600/Rok%2BRozman_Balkan%2BRivers%2BTour%2B%25C2%25A9%2BJan%2BPirnat.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="213" src="https://4.bp.blogspot.com/-hb-yyKXSAqs/VxTA1yKEmfI/AAAAAAAAA30/EJl8rH3Ffygtm2sqDIQ26cKwTt37a2AIwCLcB/s320/Rok%2BRozman_Balkan%2BRivers%2BTour%2B%25C2%25A9%2BJan%2BPirnat.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="MsoNoSpacingCxSpMiddle" style="line-height: 115%;">
<span lang="HR" style="font-family: "Arial","sans-serif"; font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-fareast-font-family: "Times New Roman";"><br /></span></div>
<div class="MsoNoSpacingCxSpMiddle" style="line-height: 115%;">
<span style="font-family: Arial, sans-serif; font-size: 12pt; line-height: 115%;">Nije slučajnost da je turneja počela
u Sloveniji, na rijeci Savi, jer gotovo nema dijela rijeke, koji nije pregrađen
branom ili za njega ne postoji plan izgradnje kakve male hidroelektrane.
Iznimka nisu ni dijelovi na kojima možemo pronaći populacije mladice (</span><i style="font-family: Arial, sans-serif; font-size: 12pt; line-height: 115%;">Hucho hucho</i><span style="font-family: Arial, sans-serif; font-size: 12pt; line-height: 115%;">). „Ne možemo tražiti od
drugih, često manje razvijenih država, da zaštite svoje rijeke, ako dopuštamo
našem vlastitom hidroenergetskom lobiju da uništava rijeku Savu kilometar za
kilometrom“, rekla je Neža Posnjak, koordinatorica kampanje Očuvajmo plavo srce
Europe u Sloveniji.</span></div>
<div class="MsoNoSpacingCxSpMiddle" style="line-height: 115%;">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacingCxSpMiddle" style="line-height: 115%;">
<span lang="HR" style="font-family: "Arial","sans-serif"; font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-fareast-font-family: "Times New Roman";">Završni čin turneje Balkan Rivers
Tour bit će predaja peticije za očuvanje rijeke Vjose albanskom premijeru Ediju
Rami 20. svibnja u Tirani. Vjosa je bio posljednja velika divlja rijeka u
Europi (izvan Rusije), ali ni ona nije iznimka te se i na njoj planira serija
više hidroelektrana. „Želimo spriječiti izgradnju brana na Vjosi te stoga
zagovaramo zaštitu cijele rijeke u okviru nacionalnog parka. To bi bio prvi
takav park u Europi“, rekla je </span><span lang="EN-GB" style="font-family: "Arial","sans-serif"; font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: EN-GB; mso-fareast-font-family: "Times New Roman";">Theresa Schiller</span><span lang="HR" style="font-family: "Arial","sans-serif"; font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-fareast-font-family: "Times New Roman";">, koordinatorica projekta u EuroNaturu.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNoSpacingCxSpMiddle" style="line-height: 115%;">
<span lang="HR" style="font-family: "Arial","sans-serif"; font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-fareast-font-family: "Times New Roman";"><br /></span></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://2.bp.blogspot.com/-Jjx2kSdUi0k/VxTBhX5oVpI/AAAAAAAAA4I/th0tPJ1Aox0qYVZ4gzsWj9EasM6q_BtRwCLcB/s1600/Balkan%2BRivers%2BTour%2B%25C2%25A9%2BMatic%2BOblak%2B%25284%2529.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="239" src="https://2.bp.blogspot.com/-Jjx2kSdUi0k/VxTBhX5oVpI/AAAAAAAAA4I/th0tPJ1Aox0qYVZ4gzsWj9EasM6q_BtRwCLcB/s320/Balkan%2BRivers%2BTour%2B%25C2%25A9%2BMatic%2BOblak%2B%25284%2529.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="MsoNoSpacingCxSpMiddle" style="line-height: 115%;">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacingCxSpMiddle" style="line-height: 115%;">
<span lang="HR" style="font-family: "Arial","sans-serif"; font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-fareast-font-family: "Times New Roman";">Za Martina Šolara, direktora WWF Adria,
rijeke su žile kucavice koje teku od Alpa preko Dinarida do kraja Balkanskog
poluotoka: „WWF djeluje na zaštiti brojnih rijeka na Balkanu i hidroelektrane
si jedan od najvećih problema s kojima se suočavamo. One ugrožavaju iznimnu
biološku raznolikost Dinarskog luka i sretni smo što smo udružili snage kako bi
podržali Balkan Rivers Tour“. <o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNoSpacingCxSpMiddle" style="line-height: 115%;">
<span lang="HR" style="font-family: "Arial","sans-serif"; font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-fareast-font-family: "Times New Roman";"><br /></span></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://1.bp.blogspot.com/-dnlxF-new_M/VxTBNtNLoFI/AAAAAAAAA38/DD76uqsyzt0retWM-0W2lbIqXeSZ1SIkgCLcB/s1600/Martin%2BSolar%2Bon%2BBalkan%2BRivers%2BTour.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="240" src="https://1.bp.blogspot.com/-dnlxF-new_M/VxTBNtNLoFI/AAAAAAAAA38/DD76uqsyzt0retWM-0W2lbIqXeSZ1SIkgCLcB/s320/Martin%2BSolar%2Bon%2BBalkan%2BRivers%2BTour.JPG" width="320" /></a></div>
<div class="MsoNoSpacingCxSpMiddle" style="line-height: 115%;">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacingCxSpMiddle" style="line-height: 115%;">
<span lang="HR" style="font-family: "Arial","sans-serif"; font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-fareast-font-family: "Times New Roman";">Iz Slovenije se turneja <i>Balkan Rivers Tour</i> seli u Hrvatsku, na
rijeku Zrmanju, gdje će kajakaši u četvrtak 21. travnja organizirati spust
zajedno sa ponuđačima raftinga i kajakarenja kako bi poslali poruku na
hidroelektrane na Zrmanji nisu u interesu lokalnih ljudi koji žive od rijeke
Zrmanje i njenih usluga.</span></div>
<div class="MsoNoSpacingCxSpMiddle" style="line-height: 115%;">
<b style="text-align: justify;"><span lang="HR"><span style="font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;"><br /></span></span></b></div>
<div class="MsoNoSpacingCxSpMiddle" style="line-height: 115%;">
<span style="font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;"><b style="text-align: justify;"><span lang="HR">„Balkan Rivers Tour“</span></b><span lang="HR" style="text-align: justify;"> je zajednička kampanja nevladinih organizacija
EURONATUR, RiverWatch, LeeWay Collective, WWF i lokalnih partnera u okviru
projekta „Save the Blue Heart of Europe“. Cijelu kampanju „Balkan Rivers Tour“
možete pratiti na </span><span lang="EN-GB" style="text-align: justify;"><a href="http://www.balkanriverstour.com/"><span lang="HR">web stranici</span></a></span><span lang="HR" style="text-align: justify;"> ili putem </span><span lang="EN-GB" style="text-align: justify;"><a href="https://www.facebook.com/balkanriverstour/?fref=nf"><span lang="HR">Facebooka</span></a></span><span lang="HR" style="text-align: justify;">. </span></span></div>
<div class="MsoNormalCxSpMiddle" style="margin-right: -2pt; text-align: justify;">
<span lang="HR" style="font-family: "Arial","sans-serif"; mso-ansi-language: HR; mso-fareast-font-family: Cambria;"><br /></span></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://4.bp.blogspot.com/-h0Xh1daIzcI/VxTBYNiD1xI/AAAAAAAAA4E/NHOf3f92QWQsnZ1HHaKqtI8jqF-4ddfqACLcB/s1600/2.%2BMap%2Bof%2BBRT%2B%25C2%25A9%2BDalibor%2BKazija.jpeg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="231" src="https://4.bp.blogspot.com/-h0Xh1daIzcI/VxTBYNiD1xI/AAAAAAAAA4E/NHOf3f92QWQsnZ1HHaKqtI8jqF-4ddfqACLcB/s320/2.%2BMap%2Bof%2BBRT%2B%25C2%25A9%2BDalibor%2BKazija.jpeg" width="320" /></a></div>
<div class="MsoNormalCxSpMiddle" style="margin-right: -2pt; text-align: justify;">
<span lang="HR" style="font-family: "Arial","sans-serif"; mso-ansi-language: HR; mso-fareast-font-family: Cambria;"><br /></span></div>
Anonymousnoreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-2082522260174327374.post-72843087733167290502016-04-18T00:07:00.001-07:002016-04-18T00:07:56.078-07:00REGATA SPASIMO MURU! - Nevladine udruge čamcima protiv brana na Muri<div style="text-align: left;">
Petanjci, Slovenija – Koalicija od preko 40 nevladinih organizacija na čelu sa Udrugom Moja Mure i WWF Adria 9. travnja na Muri su organizirali međunarodnu regatu za očuvanje slobodne i žive rijeke Mure. Više od 40 veslača iz Slovenije, Austrije i Hrvatske time je obilježilo i početak kampanje Spasimo Muru – neka Mure teče bez hidroelektrana i pozvalo slovenska vlada da ne dopusti uništenje slovenskog i europskog prirodnog bogatstva te zaustavi planove za izgradnju serije osam hidroelektrana na Muri.</div>
<div style="text-align: left;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://2.bp.blogspot.com/-JNplz6r6_cI/VxSGUYwJ_mI/AAAAAAAAA1w/OfIa2IBy1xsiVtOT_hZt6RNGIAc4TyumwCLcB/s1600/DSC_1270.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="214" src="https://2.bp.blogspot.com/-JNplz6r6_cI/VxSGUYwJ_mI/AAAAAAAAA1w/OfIa2IBy1xsiVtOT_hZt6RNGIAc4TyumwCLcB/s320/DSC_1270.jpg" width="320" /></a></div>
<br />
U slivnom području rijeke Mure zabilježeno je više od 4.000 životinjskih i biljnih vrsta, uključujući i ugrožene vrste, kao što su orao štekavac, crna roda i vodomar. Samo po raznolikost riblje faune to je najbogatija i najbolje sačuvana rijeka u Sloveniji a vjerojatno i u Europi te dom najvećih slovenskih poplavnih šuma, koje su prioritetno stanište za očuvanje na europskoj razini.<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://1.bp.blogspot.com/-2JrlNjDrZ5w/VxSGYE3CjGI/AAAAAAAAA14/fs_GJuFJ6XA_WDPS0RZz2vNA12MWArdTACLcB/s1600/DSC_1273.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="214" src="https://1.bp.blogspot.com/-2JrlNjDrZ5w/VxSGYE3CjGI/AAAAAAAAA14/fs_GJuFJ6XA_WDPS0RZz2vNA12MWArdTACLcB/s320/DSC_1273.jpg" width="320" /></a></div>
<br />
„Mura je jedina rijeka u Sloveniji koja nije pregrađena branama i omogućuje ribama da slobodno plivaju 380 kilometara od Dunava preko Drave i Mure sve do brane u Spielfieldu u Austriji. Svaka brana bi onemogućila migracije riba, a rijeka koja teče slobodno bitna je naravno i za čovjeka i za sve nas koji živimo uz nju“, rekao je Stojan Habjanič iz Moje Mure.<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://4.bp.blogspot.com/-WSUz4T23ILQ/VxSHIJ9HZpI/AAAAAAAAA2Q/tiQ3-muK50chB3E72LUWU6stDked6AzdgCLcB/s1600/DSC_1272.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="214" src="https://4.bp.blogspot.com/-WSUz4T23ILQ/VxSHIJ9HZpI/AAAAAAAAA2Q/tiQ3-muK50chB3E72LUWU6stDked6AzdgCLcB/s320/DSC_1272.jpg" width="320" /></a></div>
<br />
Prva hidroelektrana planirana je u selu Hrastje-Mota te će stvoriti 8 km dugo akumulacijsko jezero, koje će se protezati sve do austrijske granice.<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://3.bp.blogspot.com/-6wDDzG6urB4/VxSHo7fOs0I/AAAAAAAAA2c/Uo_cx6qToCQ_OnT1JhmNWpF_5culOYTKACLcB/s1600/Mura%2BSI.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="199" src="https://3.bp.blogspot.com/-6wDDzG6urB4/VxSHo7fOs0I/AAAAAAAAA2c/Uo_cx6qToCQ_OnT1JhmNWpF_5culOYTKACLcB/s320/Mura%2BSI.jpg" width="320" /></a></div>
<br />
<br />
„Planirana hidroelektrana imat će nepovratan utjecaj na ovaj jedinstveni riječni ekosustav i opstanak mnogih riba i drugih vrsta. Ona je u suprotnosti s obvezama i nastojanjima Slovenije da zaštiti ovo područje i također u suprotnosti s EU direktivama o zaštiti okoliša i prirode“, rekla je Andreja Slameršek, koordinatorica kampanje kod WWF. „Mura je prirodno bogatstvo Slovenije, kao Škocjanske ili Postojnska jama, i ne bi trebala biti žrtvovana za ekonomske interese.“<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://3.bp.blogspot.com/-HjySYRkdMrg/VxSHfuNOLFI/AAAAAAAAA2Y/ftIQgx7YltQIO834J9l2PkIQaxs51JdOwCLcB/s1600/DSC_1247.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="214" src="https://3.bp.blogspot.com/-HjySYRkdMrg/VxSHfuNOLFI/AAAAAAAAA2Y/ftIQgx7YltQIO834J9l2PkIQaxs51JdOwCLcB/s320/DSC_1247.JPG" width="320" /></a></div>
<br />
„Mura je zaštićena kao područje Natura 2000, te je središnji dio budućeg prekogranično UNESCO rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav, također poznat kao Europska Amazone, koji spaja slivove u Austriji, Slovenji, Hrvatskoj, Srbiji i Mađarskoj. Odobrenje HE Hrastje-Mota otvoriti će vrata izgradnji daljnjih 7 planiranih hidroelektrana na Muri. Osim toga, to bi bila prva velika hidroelektrana na području Natura 2000, koja će sigurno dovesti do povećanog pritiska na druge rijeke u mreži Natura 2000 drugdje u Europi“, rekao je Arno Mohl iz WWF.<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://2.bp.blogspot.com/-20OhqPOT4Bc/VxSHAoGb7mI/AAAAAAAAA2I/angKp6lcuUM4u3ccIyu1bSVP5GH5fhfrgCLcB/s1600/DSC_1226.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="214" src="https://2.bp.blogspot.com/-20OhqPOT4Bc/VxSHAoGb7mI/AAAAAAAAA2I/angKp6lcuUM4u3ccIyu1bSVP5GH5fhfrgCLcB/s320/DSC_1226.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
„Sudionici regate i udruge poslali su jasnu poruku da je naša Mura jedinstvena i da je moramo sačuvati za buduće generacije. Negativne posljedice na prirodno i društveno okruženje koje će proizaći iz izgradnje hidroelektrana su u oštroj suprotnosti s jasno izraženim interesima u regiji, koji želi prije svega razvoj turizma i visoku kvalitetu života za sve ljude. Stoga pozivamo vladu da poduzme hitne korake kako bi zaustavili projekt i kako bi se izbjeglo nepovratno uništenje slovenskog i europskog prirodnog bogatstva“, dodao je Habjanič.<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://1.bp.blogspot.com/-LasgQhlrioo/VxSGRKygG8I/AAAAAAAAA1o/T_Ytr-EW_eMx0BdltZyXoGmaa21GXbCXQCLcB/s1600/DSC_0346%255B1%255D.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="214" src="https://1.bp.blogspot.com/-LasgQhlrioo/VxSGRKygG8I/AAAAAAAAA1o/T_Ytr-EW_eMx0BdltZyXoGmaa21GXbCXQCLcB/s320/DSC_0346%255B1%255D.JPG" width="320" /></a></div>
<div>
<br /></div>
<div>
<br /></div>
Anonymousnoreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-2082522260174327374.post-72834211193293651252016-02-18T07:57:00.001-08:002016-02-18T07:57:46.067-08:00BREGUNICA – HRVATSKA PTICA GODINE<div align="center" class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0.0001pt; text-align: center;">
<b><span lang="HR" style="font-family: "Arial","sans-serif"; font-size: 18.0pt; mso-ansi-language: HR; mso-bidi-font-size: 12.0pt; mso-fareast-font-family: "Times New Roman"; mso-fareast-language: EN-GB;"> Bregunica postala ptica godine i ambasador
rijeke Drave u Hrvatskoj<o:p></o:p></span></b></div>
<div align="center" class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0.0001pt; text-align: center;">
<br /></div>
<div align="center" class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0.0001pt; text-align: center;">
<i><span lang="HR" style="font-family: "Arial","sans-serif"; font-size: 14.0pt; mso-ansi-language: HR; mso-bidi-font-size: 11.0pt;">Nevladine udruge pozivaju na bolju zaštitu i obnovu
staništa na rijeci Dravi za najmanjeg člana iz obitelji lastavica<o:p></o:p></span></i></div>
<div class="MsoNoSpacing">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing">
<b><span lang="HR" style="font-family: "Arial","sans-serif"; mso-fareast-font-family: "Times New Roman";">Zagreb</span></b><span lang="HR" style="font-family: "Arial","sans-serif"; mso-fareast-font-family: "Times New Roman";">
– WWF je zajedno s nevladinim udrugama </span><span lang="HR" style="font-family: "Arial","sans-serif"; mso-bidi-font-size: 12.0pt; mso-fareast-font-family: "Times New Roman"; mso-fareast-language: EN-GB;">Prirodoslovno društvo Drava, Zeleni Osijek,
Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode, Baobab, ZEUS i Matis rafting klub</span><span lang="HR" style="font-family: "Arial","sans-serif"; mso-fareast-font-family: "Times New Roman";">,
proglasio bregunicu za hrvatsku pticu 2016. godine. Kroz ovu iznimno
interesantnu pticu udruge žele upozoriti na kontinuirani gubitak prirodnih
staništa duž rijeke Drave te pozivaju na zaštitu i obnovu staništa za najmanjeg
člana obitelji lastavica.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNoSpacing">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing">
<span lang="HR" style="font-family: "Arial","sans-serif";">Bregunica
je ambasador žive i zdrave rijeke Drave. Ona živi u rijetkim staništima poput
prirodnih strmih zemljanih (pjeskovitih) obala. „Tamo gdje vidimo bregunicu
možemo očekivati i druge vrste ugroženih ptica koje ovise o prirodnim dinamičnim
staništima, kao što su pčelarica i vodomar“, rekla je <b>Branka Španiček</b>, voditeljica projekata u WWF Adria.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNoSpacing">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://1.bp.blogspot.com/-pNSmOvHAzsM/VsXplg2sNzI/AAAAAAAAAk8/NUqZw48oXL4/s1600/Bregunice%2Bu%2Bgnijezdima%2Bna%2Bobalama%2Brijeke%2BDrave_G.%2B%25C5%25A0afarek%2B2.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="213" src="https://1.bp.blogspot.com/-pNSmOvHAzsM/VsXplg2sNzI/AAAAAAAAAk8/NUqZw48oXL4/s320/Bregunice%2Bu%2Bgnijezdima%2Bna%2Bobalama%2Brijeke%2BDrave_G.%2B%25C5%25A0afarek%2B2.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="MsoNoSpacing">
<span lang="HR" style="font-family: "Arial","sans-serif";"><br /></span></div>
<div class="MsoNoSpacing">
<span lang="HR" style="font-family: "Arial","sans-serif";"><br /></span></div>
<div class="MsoNoSpacing">
<span lang="HR" style="font-family: "Arial","sans-serif";">Bregunica
je jedna od najugroženijih vrsta ptica duž Drave u Hrvatskoj. Na Dravi još
uvijek živi oko 50% hrvatske populacije bregunica, međutim broj parova se u
posljednjih 30 godina smanjio za 90%. Stručnjaci za ptice procjenjuju da je
nacionalna populacija u 80.-im godinama 20. stoljeća brojala više od 30.000
parova, dok se današnja nacionalna populacija procjenjuje na 5.000 do 8.000
parova. Na području Prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav (<i>Europska Amazona</i>) je u 2015. zabilježeno
manje od 4.000 parova. <o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNoSpacing">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0.0001pt;">
<span lang="HR" style="font-family: "Arial","sans-serif"; mso-ansi-language: HR;">Dramatičan pad uzrokovan je uništenjem njihovih staništa – prirodnih strmih
obala rijeka –uglavnom zbog regulacije rijeka (npr. izgradnja obaloutvrda), kao
i zbog isušivanja vlažnih i močvarnih područja, te korištenja pesticida, koji
ubijaju kukce, njihov glavni izvor hrane. „Ako se negativni trend nastavi,
bojimo se da ćemo u sljedećih nekoliko godina izgubiti tu pticu koja je nekad
bila vrlo česta na Dravi“, rekao je <b>Ivan
Darko Grlica</b>, hrvatski stručnjak za bregunice iz udruge Prirodoslovno
društvo Drava, koji prati populaciju ove vrste ptice više od 10 godina.</span><span lang="HR" style="font-family: "Arial","sans-serif"; mso-ansi-language: HR; mso-bidi-font-size: 12.0pt; mso-fareast-font-family: "Times New Roman"; mso-fareast-language: EN-GB;"><o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNoSpacing">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://4.bp.blogspot.com/-0kHSad-yzfQ/VsXptWcHKII/AAAAAAAAAlA/bdK-EN1tuRo/s1600/Bregunice%2Bu%2Bgnijezdima%2Bna%2Bobalama%2Brijeke%2BDrave_G.%2B%25C5%25A0afarek.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="213" src="https://4.bp.blogspot.com/-0kHSad-yzfQ/VsXptWcHKII/AAAAAAAAAlA/bdK-EN1tuRo/s320/Bregunice%2Bu%2Bgnijezdima%2Bna%2Bobalama%2Brijeke%2BDrave_G.%2B%25C5%25A0afarek.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="MsoNoSpacing">
<span lang="HR" style="font-family: "Arial","sans-serif"; mso-fareast-font-family: "Times New Roman";"><br /></span></div>
<div class="MsoNoSpacing">
<span lang="HR" style="font-family: "Arial","sans-serif"; mso-fareast-font-family: "Times New Roman";"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0.0001pt;">
<span lang="HR" style="font-family: "Arial","sans-serif"; mso-ansi-language: HR;">No, situacija još nije izgubljena i postoje mogućnosti za očuvanje ove
iznimne ptice. Posljednja preostala mjesta za gniježđenje moraju biti očuvana i
zaštićena, a potrebno je i zaustaviti regulacije i korištenje pesticida duž
riječnog koridora rijeke Drave. „Djelovati moramo sad kako bi spasili ovu
vrstu. Pored očuvanja postojećih kolonija, potrebno je obnoviti i dosad
uništena staništa“, rekao je <b>Dinko Pešić</b>,
voditelj projekata u<b> </b>udruzi Zeleni
Osijek.</span><span lang="HR" style="font-family: "Arial","sans-serif"; mso-ansi-language: HR; mso-bidi-font-size: 12.0pt; mso-fareast-font-family: "Times New Roman"; mso-fareast-language: EN-GB;"><o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNoSpacing">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing">
<span lang="HR" style="font-family: "Arial","sans-serif";">Veličine
od oko 12 cm i težine samo 14 grama, bregunica (<i>Riparia riparia</i>) je najmanja europska lastavica. To je vrlo
društvena vrsta, koja gnijezdi u kolonijama. Gnijezda obično izgrade u
prirodnim, okomitim, pjeskovitim obalama rijeka. Kada se bregunice u travnju
vraćaju iz Afrike na Dravu, počinju kopati oko 70 cm duboke rupe u strme obale
rijeke. Bregunice se hrane malim, letećim kukcima, npr. komarcima, i jedna
obitelj može ih pojesti i do 10.000 na dan, čime čine veliku uslugu ljudima i
drugim životinjama, naročito stoci.<o:p></o:p></span></div>
<br />
<div class="MsoNoSpacing">
<span lang="HR" style="font-family: "Arial","sans-serif";">Kao
dio kampanje „Bregunica – ptica 2016. godine“, WWF, Zeleni Osijek,
Prirodoslovno društvo Drava, u suradnji s drugim partnerima, provodit će
aktivnosti za zaštitu ove prekrasne vrste ptice te raditi na podizanju svijesti
o važnosti žive i zdrave rijeke Drave.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNoSpacing">
<span lang="HR" style="font-family: "Arial","sans-serif";"><br /></span></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://4.bp.blogspot.com/-DyDmvjTBYvw/VsXp1JEEgCI/AAAAAAAAAlE/TloPxKYbkEI/s1600/Bregunice%2Bu%2Bgnijezdima%2Bna%2Bobalama%2Brijeke%2BDrave_H.Kretschmer.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="210" src="https://4.bp.blogspot.com/-DyDmvjTBYvw/VsXp1JEEgCI/AAAAAAAAAlE/TloPxKYbkEI/s320/Bregunice%2Bu%2Bgnijezdima%2Bna%2Bobalama%2Brijeke%2BDrave_H.Kretschmer.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="MsoNoSpacing">
<span lang="HR" style="font-family: "Arial","sans-serif";"><br /></span></div>
Anonymousnoreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-2082522260174327374.post-12399767172298024622015-12-22T05:39:00.000-08:002015-12-22T07:47:33.925-08:00Alenka Car: Dijelove Drave koji su ostali netaknuti možemo smatrati Europskom Amazonom<div class="MsoNoSpacing">
<span lang="HR">Za Amazon of
Europe blog pripremamo seriju intervjua i izjava s lokalnim ljudima i
predstavnika javnih ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima,
kako bi javnosti predstavili što njima znači područje Europske Amazone te na
koji način iskoristiti mogućnosti za održivi razvoj iznimne prirodne danosti i status
zaštite UNESCO Biosferni Rezervat.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNoSpacing">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing">
<span lang="HR">Razgovarali smo s <b>Alenkom Car</b>, ravnateljicom Javne
ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području
Varaždinske županije.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing">
<a href="http://2.bp.blogspot.com/-SeBobf9Dfaw/VnlGfi3dPYI/AAAAAAAAAeM/CmhdxLB9CKQ/s1600/alenka_car.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" height="200" src="http://2.bp.blogspot.com/-SeBobf9Dfaw/VnlGfi3dPYI/AAAAAAAAAeM/CmhdxLB9CKQ/s200/alenka_car.jpg" width="150" /></a></div>
<div class="MsoNoSpacing">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing">
<b style="text-indent: -18pt;"><span lang="HR">Kad pogledate kroz prozor svog ureda ili
kad prošećete uz rijeku Dravu, slažete li se da ovo područje zaslužuje naziv
"Europska Amazona"?</span></b></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="margin-left: 36.0pt;">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="margin-left: 36.0pt;">
<span lang="HR">U Varaždinskoj županiji pojedine dionice rijeke
Drave ostale su još u dobrom prirodnom stanju, ali velik dio je na žalost uništen
zbog iskorištavanja hidroenergetskog potencijala u ovom dijelu Hrvatske. Imamo
tri hidroelektrane i tri umjetna jezera, kanale koji prate cijeli taj HE sustav,
tako da je Drava u velikoj mjeri devastirana. No međutim, ovi dijelovi Drave
koji su ostali netaknuti i dalje su bogati biološkom raznolikošću i možemo ih
smatrati Europskom Amazonom. <o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNoSpacing">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing">
<b style="text-indent: -18pt;"><span lang="HR">Koje mogućnosti i prilike za lokalno
stanovništvo vidite u jednom tako iznimnom prirodnom području?</span></b></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="margin-left: 36.0pt;">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="margin-left: 36.0pt;">
<span lang="HR">Svakako su mogućnosti za lokalno stanovništvo
evidentne. Oni ga i sada koriste za miran boravak u prirodi, za sport i
rekreaciju a time i podizanje kvalitete života. Krenuli smo pojedinim
projektima razvoja promatranja ptica u prirodi, kojih u ovom dijelu Drave imamo
po zadnjim studijama najviše od svih županija. Imamo i lov i ribolov koji se
nadopunjuju s zaštitom prirode u tom segmentu, a stanovništvo bi se moralo više okrenuti k ekološkom uzgoju
u poljoprivredi i suživotu s prirodom.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="margin-left: 36.0pt;">
<br /></div>
<table align="center" cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="http://2.bp.blogspot.com/-XOMTUcOgiZ8/VnlG53LsJLI/AAAAAAAAAeU/ro_53qi7QCs/s1600/ribarska%2Bkucica-trakoscan-170615.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: auto; margin-right: auto;"><img border="0" height="133" src="http://2.bp.blogspot.com/-XOMTUcOgiZ8/VnlG53LsJLI/AAAAAAAAAeU/ro_53qi7QCs/s200/ribarska%2Bkucica-trakoscan-170615.jpg" width="200" /></a> <a href="http://3.bp.blogspot.com/-s5jObhXlvBE/VnlHZumcg6I/AAAAAAAAAec/KgBW_3IBxCo/s1600/ribarska%2Bkucica8-trakoscan-170615.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="133" src="http://3.bp.blogspot.com/-s5jObhXlvBE/VnlHZumcg6I/AAAAAAAAAec/KgBW_3IBxCo/s200/ribarska%2Bkucica8-trakoscan-170615.jpg" width="200" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;">Otvorenje informacijskog centra i poučne staze za posjetitelje u zaštićenom parkovnom kompleksu u Trakošćanu. </td></tr>
</tbody></table>
<div class="MsoNoSpacing">
<b style="text-indent: -18pt;"><span lang="HR">Poplavne livade i šume najbolja su obrana
od razarajućih poplava. Planirate li u Vašoj županiji projekte u tom smjeru i
na koje poteškoće nailazite?</span></b></div>
<div class="MsoNoSpacing">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="margin-left: 36.0pt;">
<span lang="HR">U javnoj ustanovi već dugo godina upozoravamo i
Hrvatske vode i sektor planiranja zaštite od poplava da se moramo protiv
poplava boriti i tako da damo prostor rijeci da se ta može izliti i prihvatiti
velike količine vode, a ne samo graditi nasipe i kanalizirati rijeke, jer tako
stvaramo čepove a rijeka negdje mora izaći van. Imamo slučajeve posljednjih
godina da se to i obistinilo i događalo. Poplave su bile i kod nas 2012. godine
kad je Drava probila slabo održavane nasipe i izlila se. A i lokalno
stanovništvo se previše približava nasipima. Kanaliziranje i rješavanje
problematike poplava na takav način nije pravi put i trebalo bi se rješavati na
drugačiji način. <o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNoSpacing">
<b style="text-indent: -18pt;"><span lang="HR"><br /></span></b></div>
<div class="MsoNoSpacing">
<b style="text-indent: -18pt;"><span lang="HR">Kako bi Vi unaprijedili upravljanje ovim
područjem kako postigli bolju zaštitu prirode te stvorili prilike za lokalne
ljude?</span></b></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="margin-left: 36.0pt;">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="margin-left: 36.0pt;">
Započeli smo nekoliko projekata suradnje s
Hrvatskim vodama i počeli s restauracijom starih rukavaca. Želimo da se
prestane s kanaliziranjem i da se rade prirodne retencije. Potrebno je educirati
stanovništvo da bismo postigli bolju zaštitu prirode te promovirati ekološku
poljoprivredu. I naravno turizam, iako u našoj županiji Drava nije glavni vid
turizma, ona nudi mnoge mogućnosti i zato moramo očuvati njenu prirodu jer samo tako ona
nudi podizanje kvalitete života stanovnicima ovog kraja. </div>
<div class="MsoNoSpacing" style="margin-left: 36.0pt;">
<span lang="HR"><br /></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="margin-left: 36.0pt;">
<span lang="HR"><br /></span></div>
Anonymousnoreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-2082522260174327374.post-57851922763475939752015-10-27T08:44:00.000-07:002015-10-27T08:44:24.415-07:00WWF nastavlja obnova vlažnih staništa na području „Evropskog Amazona“<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi6ODTX2o_DgmUeqQ2uexl-ChbP91zmPxJJAAVAgy3eXjKDm_ZveA3ebfT1FcKwR4ud_zidDtq6DIgDa-KU7NsXWHQyi9WwNAvTtvJWpWqo0ULs5AVd3L0EdN1PWSqMyQC4LJbkfkFZJaod/s1600/Bara+%25C5%25A0arkanj+na+lokalitetu+%25C5%25A0trbac+u+Gornjem+Podunavlju.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="310" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi6ODTX2o_DgmUeqQ2uexl-ChbP91zmPxJJAAVAgy3eXjKDm_ZveA3ebfT1FcKwR4ud_zidDtq6DIgDa-KU7NsXWHQyi9WwNAvTtvJWpWqo0ULs5AVd3L0EdN1PWSqMyQC4LJbkfkFZJaod/s400/Bara+%25C5%25A0arkanj+na+lokalitetu+%25C5%25A0trbac+u+Gornjem+Podunavlju.jpg" width="400" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<span lang="PT-BR" style="font-family: "Arial","sans-serif"; font-size: 10pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: PT-BR;"></span> </div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: justify;">
<span lang="PT-BR" style="font-family: "Arial","sans-serif"; font-size: 10pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: PT-BR;">Posle obnavljanja bare Semenjače, WWF planira nastavak obnove prirodnih staništa na području Specijalnog rezervata prirode „Gornje Podunavlje”. Ovo zaštićeno područje predstavlja izuzetanu ritsko-močvarnu celinu i kao takvo jedno je od najvažnijih zaštićenih područja u lokalnom, regionalnom i evropskom kontekstu zaštite prirode.</span><span lang="PT-BR"><span style="font-family: Calibri;"> </span></span><span lang="PT-BR" style="font-family: "Arial","sans-serif"; font-size: 10pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: PT-BR;">Projekat, koji se realizuje uz finansijsku podršku Coca-Cola Fondacije, započeo je u januaru 2011. godine i deo je šire inicijative za obnovu vlažnih područja uz Dunav.</span></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: justify;">
<span lang="PT-BR" style="font-family: "Arial","sans-serif"; font-size: 10pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: PT-BR;"></span> </div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: justify;">
<span lang="PT-BR" style="font-family: "Arial","sans-serif"; font-size: 10pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: PT-BR;"><span lang="PT-BR" style="font-family: "Arial","sans-serif"; font-size: 10pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: PT-BR;"><span lang="PT-BR" style="font-family: "Arial","sans-serif"; font-size: 10pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: PT-BR;">„Očuvanje zaštićenih područja i revitalizacija </span><span lang="PT-BR" style="font-family: "Arial","sans-serif"; font-size: 10pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: PT-BR;">ugroženih vodenih staništa od primarnog su značaja za „zdravu“ životnu sredinu, preventivu negativnih uticaja klimatskih promena i obezbeđivanje uslova za održivi razvoj lokalnih zajednica. Revitalizacija veoma značajnih barskih staništa na Štrpcu u Specijalnom rezervatu prirode „Gornje Podunavlje“ je odličan primer kako se mogu postići veliki rezultati zajedničkim radom brojnih partnera, među kojima je Pokrajinski sekretarijat koji se bavi oblašću zaštite životne sredine”, izjavio je dr Slobodan Puzović, pokrajinski sekretar za urbanizam, graditeljstvo izaštitu životne sredine.</span></span></span></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjcldgjYAS37SRDkiaguDstjo5IL6RMaSYbVucqVFoHZ7sNpAlIGe21rTwbc5YjtmWYjdBHYWOmQ0FQuCRsp6vQHs0Xbka08gUcJScYmCnSnHauCtWYP_YoTL_PSuagznQsercSmF7xEa8s/s1600/Rekonstrukcija+bare+Semenja%25C4%258Da+2.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="265" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjcldgjYAS37SRDkiaguDstjo5IL6RMaSYbVucqVFoHZ7sNpAlIGe21rTwbc5YjtmWYjdBHYWOmQ0FQuCRsp6vQHs0Xbka08gUcJScYmCnSnHauCtWYP_YoTL_PSuagznQsercSmF7xEa8s/s400/Rekonstrukcija+bare+Semenja%25C4%258Da+2.jpg" width="400" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<span lang="PT-BR" style="font-family: "Arial","sans-serif"; font-size: 10pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: PT-BR;"><div class="separator" style="clear: both; text-align: justify;">
<span lang="SR-CYRL-RS" style="font-family: "Arial","sans-serif"; font-size: 10pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: SR-CYRL-RS;"><o:p><span lang="PT-BR" style="font-family: "Arial","sans-serif"; font-size: 10pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: PT-BR;">„WWF radi na zaštiti i obnovi plavnih područja i vlažnih staništa Dunava za dobrobit i prirode i ljudi. Revitalizacija lokaliteta Štrbac u Specijalnom rezervatu prirode „Gornje Podunavlje“ pomaže očuvanju vrsta kroz obnavljanje staništa, obezbeđivanje prirodnog režima voda, kao i razvoja eko-turizma na ovom području. Do sada su u Srbiji obnovljene bare Semenjača i Šarkanj i revitalizovana površina od 37</span><span lang="PT-BR" style="font-family: "Arial","sans-serif"; font-size: 10pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: SR-CYRL-RS;"> </span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-family: "Arial","sans-serif"; font-size: 10pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: SR-LATN-RS;">hektara</span><span lang="PT-BR" style="font-family: "Arial","sans-serif"; font-size: 10pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: PT-BR;">, sledeće godine nastavljamo sa radovima. Ovde postoji izuzetno veliki prirodni potencijal, na svima nama je da odlučimo da li ćemo da ga koristimo mudro ili da ga uništavamo”, izjavila je Duška Dimović, direktorka WWF programa u Srbiji. </span></o:p></span></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: justify;">
<span lang="SR-CYRL-RS" style="font-family: "Arial","sans-serif"; font-size: 10pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: SR-CYRL-RS;"><o:p><span lang="PT-BR" style="font-family: "Arial","sans-serif"; font-size: 10pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: PT-BR;"></span></o:p></span> </div>
<span lang="SR-CYRL-RS" style="font-family: "Arial","sans-serif"; font-size: 10pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: SR-CYRL-RS;"><o:p><span lang="PT-BR" style="font-family: "Arial","sans-serif"; font-size: 10pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: PT-BR;"><o:p><div class="separator" style="clear: both; text-align: justify;">
<span lang="PT-BR" style="font-family: "Arial","sans-serif"; font-size: 10pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: PT-BR;">Obnova vlažnih staništa na području „Evropskog Amazona“, budućeg UNESCO prekograničnog rezervata biosfere „Mura-Drava-Dunav“, pored Srbije obuhvata i obnovu vlažnih područja u Austriji, Bugarskoj, Hrvatskoj, Mađarskoj i Rumuniji. Ukupna površina vlažnih staništa planiranih za obnovu do 2020. godine iznosi 53 km² i njihov kapacitet biće povećan za 12 miliona m³.</span></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: justify;">
<span lang="PT-BR" style="font-family: "Arial","sans-serif"; font-size: 10pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: PT-BR;"></span> </div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgjv1DMJQkqj2AD5fAAPFzCDb9WdOa6TH0MKkJfimRUNgXNX5qQ-u0Fh95LWIW0e5JX7WfvY9hGQ_rKRlwlmrg_fVwpmNWgkasqfiyZ0T6lyVWbuFGijwxsB4WszksyIX7U6KnQgMSfudp9/s1600/Rekonstrukcija+bare+Semenja%25C4%258Da+3.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="266" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgjv1DMJQkqj2AD5fAAPFzCDb9WdOa6TH0MKkJfimRUNgXNX5qQ-u0Fh95LWIW0e5JX7WfvY9hGQ_rKRlwlmrg_fVwpmNWgkasqfiyZ0T6lyVWbuFGijwxsB4WszksyIX7U6KnQgMSfudp9/s400/Rekonstrukcija+bare+Semenja%25C4%258Da+3.jpg" width="400" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: justify;">
<span lang="PT-BR" style="font-family: "Arial","sans-serif"; font-size: 10pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: PT-BR;"><o:p></o:p></span> </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="margin: 0in 0in 0pt; text-align: justify;">
<span lang="PT-BR" style="font-family: "Arial","sans-serif"; font-size: 10pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: PT-BR;">„Voda je u srcu održivosti zajednica u kojima poslujemo, ali i našeg poslovanja. Coca-Cola sistem već godinama radi na smanjenju svog vodenog otiska u celom svetu, kako bi do 2020. godine u potpunosti neutralisao uticaj svog poslovanja na vodene resurse. Partnerstvom sa WWF-om na obnovi vlažnih staništa u sedam zemalja duž Dunava ćemo vratiti prirodi svu vodu koju koristimo u 23 zemlje centralne i jugoistočne Evrope. Ovo je najveći pojedinačni program koji je Coca-Cola </span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-family: "Arial","sans-serif"; font-size: 10pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: SR-LATN-RS;">F</span><span lang="PT-BR" style="font-family: "Arial","sans-serif"; font-size: 10pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: PT-BR;">ondacija do sada podržala u Evropi, a u našoj zemlji Specijalni rezervat prirode </span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-family: "Arial","sans-serif"; font-size: 10pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: SR-CYRL-RS;">„</span><span lang="PT-BR" style="font-family: "Arial","sans-serif"; font-size: 10pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: PT-BR;">Gornje Podunavlje“ je područje koje je zbog svoje važnosti odabrano kao prioritet“, izjavila je Milica Stefanović, predstavnica Coca-Cola sistema u Srbiji.<span style="mso-spacerun: yes;"> </span><o:p></o:p></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="margin: 0in 0in 0pt; text-align: justify;">
<span lang="PT-BR" style="font-family: "Arial","sans-serif"; font-size: 10pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: PT-BR;">WWF, zajedno sa JP „Vojvodinašume“, upravljačem zaštićenog područja „Gornje Podunavlje“, VDP „Zapadna Bačka“, uz podršku Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam, graditeljsvo i zaštitu životne sredine i Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode, kao i uz finansijsku podršku kompanije Coca-Cola, kontinuirano radi na obnavljanju vlažnih staništa u slivu reke Dunav. Revitalizacijom vodenih staništa uspostavljaju su ekološke funkcije područja i doprinosi održivom razvoju lokalnih zajednica i ekonomija. <o:p></o:p></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="margin: 0in 0in 0pt; text-align: justify;">
<span lang="PT-BR" style="font-family: "Arial","sans-serif"; font-size: 10pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: PT-BR;">Obnova vlažnih staništa na području „Evropskog Amazona“ će takođe doprineti sprovođenju evropskih direktiva u oblasti voda i zaštite prirode, naročito Direktive o pticama, Direktive o staništima, Okvirne direktive o vodama i Direktive o poplavama. WWF veruje da zajedničkim naporima možemo da zaustavimo degradaciju prirodnog okruženja i da očuvanjem biološke raznovrsnosti u svetu možemo da izgradimo budućnost u kojoj će ljudi živeti u harmoniji sa prirodom. </span></div>
<div class="MsoNormal" style="margin: 0in 0in 0pt; text-align: justify;">
<span lang="PT-BR" style="font-family: "Arial","sans-serif"; font-size: 10pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: PT-BR;"></span> </div>
<div class="MsoNormal" style="margin: 0in 0in 0pt; text-align: justify;">
<span lang="PT-BR" style="font-family: "Arial","sans-serif"; font-size: 10pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: PT-BR;"><o:p><span lang="PT-BR" style="color: black; font-family: "Arial","sans-serif"; font-size: 10pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: PT-BR;">Za dodatne informacije pogledajte našu <a href="http://awsassets.panda.org/downloads/putting_teeb_into_practice_in_the_danube_basin___wwf_study.pdf"><span style="color: blue;">Studiju o uslugama ekosistema u basenu reke Dunav</span></a>, kao i video <a href="https://vimeo.com/143132164"><span style="color: blue;">Novi život bare Semenjače</span></a>.<o:p></o:p></span></o:p></span></div>
</o:p><div class="separator" style="clear: both; text-align: justify;">
</div>
</span></o:p></span> </span><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjIo9aWAsUULWLx6lObZ-Sz3OW25zZ9hOK8phqILjiZKU0rnQmrBmA8YVZEiKVkv9oS7Ev9e5heO2I7J_wxrQton0XWh6ZKdPvsKUUK-GcnQMjAVsxvY4eNqfrh-dacZbpRvGkFj2bCB2dv/s1600/IMG_3845.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="266" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjIo9aWAsUULWLx6lObZ-Sz3OW25zZ9hOK8phqILjiZKU0rnQmrBmA8YVZEiKVkv9oS7Ev9e5heO2I7J_wxrQton0XWh6ZKdPvsKUUK-GcnQMjAVsxvY4eNqfrh-dacZbpRvGkFj2bCB2dv/s400/IMG_3845.JPG" width="400" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<span lang="PT-BR" style="color: black; font-family: "Arial","sans-serif"; font-size: 10pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: PT-BR; mso-bidi-language: AR-SA; mso-fareast-font-family: Calibri; mso-fareast-language: EN-US;"><span lang="PT-BR" style="color: black; font-family: "Arial","sans-serif"; font-size: 10pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: PT-BR;"><o:p></o:p></span><br />
<span style="font-family: Times New Roman; font-size: small;">
</span></span> </div>
Anonymoushttp://www.blogger.com/profile/14046896433742398340noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-2082522260174327374.post-59194858198450527252015-10-21T01:11:00.001-07:002015-10-21T01:54:21.110-07:00Goran Šafarek: Najvažnije je snalaženje na rijeci – sigurnosti ispred svega!Prirodni dijelovi Drave i Mure, kao i dijela Dunava su pod pritiskom nepotrebnih regulacija, iskapanja sedimenta i izgradnje hidroelektrana. Mnoge od ovih aktivnosti poduzimaju se bez saznanja javnosti ili lokalnog stanovništva. Kako bi se zaustavile štetne radnje potrebno je redovito izlaziti na rijeke, evidentirati slučajeve i prijaviti ih nadležnim tijelima. Za to su tu „River Watcheri“ ili „Čuvari rijeka“!<br />
<br />
Kako bi se bolje upoznali sa „Čuvarima rijeka“ i njihovim radom, za ovaj blog s njima smo napravili seriju intervjua. Posle Rafting kluba Matis, danas razgovaramo s <b>Goranom Šafarekom</b>, jednim od najvećih poznavatelja hrvatskih rijeka i predsjednikom udruge Baobab.<br />
<div>
<br /></div>
<b>Udruga Baobab je jedna organizacija s najdužim stažem u mreži RiverWatch. Kad i zašto ste se odlučili da se pridružite „Čuvarima rijeka“? </b><br />
<br />
To je logičan slijed aktivnosti koje u udruzi provodimo već desetak godina. Radimo znanstveno-stručna istraživanja, promoviramo prirodne vrijednosti, pišemo stručne članke i knjige te produciramo filmove o zaštiti naših rijeka. Dakle, kad smo već na rijekama, onda valja i pratiti stanje rijeka i moguće ilegalne radnje.<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://4.bp.blogspot.com/-Vg-03ukQTDY/VidGbzhl6hI/AAAAAAAAAYg/6z9sPR0dw9E/s1600/_MG_0916_DxO_raw.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="213" src="http://4.bp.blogspot.com/-Vg-03ukQTDY/VidGbzhl6hI/AAAAAAAAAYg/6z9sPR0dw9E/s320/_MG_0916_DxO_raw.jpg" width="320" /></a></div>
<b><br /></b>
<b>Koje su vještine potrebne da se postane „Čuvar rijeke“ i kako vam se ljudi mogu pridružiti ili poduprijeti vaš rad?</b><br />
<br />
RiverWatch zahtijeva dobru disciplinu i redovne obilaske rijeka kako bi zabilježili promjene na rijeci. Svakako je najvažnije snalaženje na rijeci – sigurnosti ispred svega. Potom, valja poznavati teren da bi se mogle pratiti promjene. Moraju se znati osnovne prirodne karakteristike rijeke da bi se te promjene mogle staviti u kontekst. Važna je i tehnologija – GPS, GIS, obrada podataka.<br />
<br />
<b>Kako izgleda vaš dan kad izađete na rijeku? Kad počnu pripreme, koliko kilometara pokrivate...</b><br />
<br />
<a href="http://2.bp.blogspot.com/-abqXVSVO6JY/VidEXmbIpkI/AAAAAAAAAX0/ecO5KbE5UOo/s1600/zivotinje-foto_safarek-23.jpg" imageanchor="1" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"><img border="0" height="213" src="http://2.bp.blogspot.com/-abqXVSVO6JY/VidEXmbIpkI/AAAAAAAAAX0/ecO5KbE5UOo/s320/zivotinje-foto_safarek-23.jpg" width="320" /></a>Naša udruga pokriva područje od Legrada do Okrugljače, ukupno 75 km riječnog toka Drave. Krećemo rano jutro da iskoristimo što više dana, jer dionice prelazimo kajakom. Kako je prosječna brzina kajaka oko 7km/h, za ophodnju naše dionice potrebno nam je više od deset sati čiste vožnje, što je ujedno i dobar trening.<br />
<br />
<a href="http://1.bp.blogspot.com/-B6966JRf27U/VidE-GYh5aI/AAAAAAAAAYE/J6XcS3Juwyo/s1600/zivotinje-foto_safarek-45.jpg" imageanchor="1" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"><img border="0" height="213" src="http://1.bp.blogspot.com/-B6966JRf27U/VidE-GYh5aI/AAAAAAAAAYE/J6XcS3Juwyo/s320/zivotinje-foto_safarek-45.jpg" width="320" /></a>No, unatoč tome da je svaki put ista ruta, uvijek vidimo nešto novo i iznenađujuće, ne samo u negativnom smislu. Vidimo kako se mijenjaju sezone, boje poplavnih šuma, broj ptica. Znamo viđati jelene i divlje svinje kako plivaju preko Drave, a redovito viđamo vidru, crnu rodu, orla štekavca i druge tipične vrste ovog područja.<br />
<br />
<a href="http://4.bp.blogspot.com/-2Bj-FLLMAxU/VidE3HzmfCI/AAAAAAAAAX8/V3AalZ-UP1g/s1600/RI-01.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="320" src="http://4.bp.blogspot.com/-2Bj-FLLMAxU/VidE3HzmfCI/AAAAAAAAAX8/V3AalZ-UP1g/s320/RI-01.jpg" width="212" /></a>A najljepši su mi sprudovi gdje se čovjek može odmoriti, pojesti nešto i uživati. Tada imam osjećaj da sam jedini na rijeci!<br />
<br />
<br />
<b>Što ste najzanimljivije otkrili ili prijavili na vašem posljednjem izlasku na rijeku Dravu? </b><br />
<br />
Najvažnija točka je kod Pitomače gdje je mjesto iskapanja šljunka. Na sreću nismo imali velike intervencije do sada jer je u našoj županiji većina destruktivnih aktivnosti na rijeci na vrijeme spriječena. Štoviše, stare regulacije pomalo se raspadaju, a priroda se pomalo vraća. Pogotovo sam sretan što će na mojoj dionici uskoro započeti projekt oživljavanja rijeke (program LIFE).<br />
<br />
Najveći problem su za sada nelegalne građevine (bajte) i ometanje ptica za vrijeme gniježđenja. To samo dokazuje potrebu za planom gospodarenja rijekom, gdje bi se odredile zone za rekreaciju, a ključne točke ostavile životinjama i biljkama.<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://1.bp.blogspot.com/-w6Zj__YB1mM/VidEOyNu5CI/AAAAAAAAAXo/2Nwtt4FUKUo/s1600/zivotinje-foto_safarek-22.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="213" src="http://1.bp.blogspot.com/-w6Zj__YB1mM/VidEOyNu5CI/AAAAAAAAAXo/2Nwtt4FUKUo/s320/zivotinje-foto_safarek-22.jpg" width="320" /></a></div>
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://4.bp.blogspot.com/-RaUOC34DmQM/VidE-QTUPmI/AAAAAAAAAYM/tyMcALe8e6s/s1600/zivotinje-foto_safarek-35.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="213" src="http://4.bp.blogspot.com/-RaUOC34DmQM/VidE-QTUPmI/AAAAAAAAAYM/tyMcALe8e6s/s320/zivotinje-foto_safarek-35.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://1.bp.blogspot.com/-QhTfBN9k9eI/VidE-Qvs28I/AAAAAAAAAYI/LbwWgeJAsnc/s1600/zivotinje-foto_safarek-39.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="213" src="http://1.bp.blogspot.com/-QhTfBN9k9eI/VidE-Qvs28I/AAAAAAAAAYI/LbwWgeJAsnc/s320/zivotinje-foto_safarek-39.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<iframe allowfullscreen="" class="YOUTUBE-iframe-video" data-thumbnail-src="https://i.ytimg.com/vi/2s-qRPCYiN8/0.jpg" frameborder="0" height="266" src="https://www.youtube.com/embed/2s-qRPCYiN8?feature=player_embedded" width="320"></iframe><br />
<br />
Za više fotografija i video uradke Gorana Šafareka posjetite: http://www.safarek.com/Anonymousnoreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-2082522260174327374.post-16226171672396040272015-09-01T05:10:00.001-07:002015-09-03T05:52:04.879-07:00Rafting klub Matis: Želimo da za buduće generacije rijeka Drava ostane onakva kakvu je mi pamtimo od malena!<div class="MsoNormalCxSpFirst" style="vertical-align: baseline;">
<span lang="HR">Prirodni dijelovi Drave i Mure, kao i dijela
Dunava su pod pritiskom nepotrebnih regulacija, a njihov šljunak i pijesak se
iskapaju i iskorištavaju, što značajno utječe na stanje vodnog tijela i
uzrokuje spuštanje razine podzemnih voda. Praksa iskapanja sedimenta ozbiljno šteti
prirodnim rijekama s obzirom da spuštanje razine podzemnih voda utječe i na
poljoprivredu, šume te na izvore pitke vode te time i na lokalno stanovništvo.
Takve mjere protivne su praksi Europske unije i u suprotnosti su sa svim
međunarodnim naporima onih koji štite prirodu.</span></div>
<div class="MsoNormalCxSpFirst" style="vertical-align: baseline;">
<br /></div>
<div class="MsoNormalCxSpFirst" style="vertical-align: baseline;">
Mnoge od ovih aktivnosti poduzimaju se bez
saznanja javnosti ili lokalnog stanovništva. Kako bi se zaustavile štetne
radnje potrebno je redovito izlaziti na rijeke, evidentirati slučajeve i
prijaviti ih nadležnim tijelima. Za to su tu „Čuvari rijeka“!</div>
<div class="MsoNormalCxSpFirst" style="vertical-align: baseline;">
<span lang="HR"><br /></span></div>
<div class="MsoNormalCxSpFirst" style="vertical-align: baseline;">
<span lang="HR">Kako bi se bolje upoznali sa "Čuvarima rijeka" i njihovim radom, za ovaj blog smo napravili intervju s </span><span style="font-size: 12pt;"><b>Filipom Jalušićem</b> - koordinatorom "Čuvara rijeka" iz rafting kluba Matis, </span>najnovijim članom mreže "Čuvara rijeka".</div>
<div class="MsoNormalCxSpMiddle" style="vertical-align: baseline;">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing">
<b><i><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt;">Rafting
klub Matis najnoviji je član mreže RiverWatch. Zašto ste se odlučili da se
pridružite „Čuvarima rijeka“? <o:p></o:p></span></i></b></div>
<div class="MsoNoSpacing">
<span lang="HR" style="font-size: 12.0pt;"><br />
</span><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; mso-bidi-font-weight: bold; mso-fareast-font-family: "Times New Roman";">Rijeka Drava je ono što nam je svima od malih nogu
zajedničko, ono što spaja naše županije, a kasnije je spojilo i nas. Još kao
klince bi nas roditelji vodili na Dravu, tu smo svi naučili plivati, bacali
kamenje u vodu, lovili ribice u plićaku, a komarci bi lovili nas...i možemo
ponosno reći da smo imali zdravo djetinjstvo.<br />
<!--[if !supportLineBreakNewLine]--><br />
<!--[endif]--><o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNoSpacing">
<span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; mso-bidi-font-weight: bold; mso-fareast-font-family: "Times New Roman";">Tu smo i kasnije kao tinejdžeri
dolazili učiti pecati, kako zapaliti logorsku vatru, složiti šator ili
sklonište, kampirali, istraživali, zabavljali se, zaljubljivali se - prije
svega u tu netaknutu prirodu.<br />
<!--[if !supportLineBreakNewLine]--><br />
<!--[endif]--><o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNoSpacing">
<span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; mso-bidi-font-weight: bold; mso-fareast-font-family: "Times New Roman";">Kasnije, kao već gotovo odrasle i
zrele osobe, počeli smo Dravu istraživati i upoznavati na malo drugačiji način,
ploveći njome. Dva Varaždinca Nikola Želimorski i Saša Njari, te Međimurac
Filip Jalušić su tako bez razmišljanja prihvatili poziv u organizaciju „Riverwatcha“
– „Čuvari rijeka“ koji je stigao početkom 2015.godine. Nakon nekoliko mjeseci
priprema Ugovora i educiranja o obavezama „Čuvara rijeka“, bili smo spremni i
za prvi monitoring u lipnju. Filip i Saša su ti koji odlaze kanuom u
monitoring, dok ništa ne bi bilo moguće bez podrške i logistike od strane
Nikole, a također imamo i veliku podršku od ostalih članova kluba.<br />
<!--[if !supportLineBreakNewLine]--><br />
<!--[endif]--><o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNoSpacing">
<span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; mso-bidi-font-weight: bold; mso-fareast-font-family: "Times New Roman";">Zašto to radimo? Odgovor je već
jasan iz gore navedenog. Želimo da za buduće generacije rijeka Drava ostane
onakva kakvu je mi pamtimo od malena!<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNoSpacing">
<span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; mso-bidi-font-weight: bold; mso-fareast-font-family: "Times New Roman";"><br /></span></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://2.bp.blogspot.com/-AKZS9etYEFM/VeWTHIYtGjI/AAAAAAAAASY/5hVYe8uA06k/s1600/11201112_10207003238137186_3872134205181682120_n.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="179" src="http://2.bp.blogspot.com/-AKZS9etYEFM/VeWTHIYtGjI/AAAAAAAAASY/5hVYe8uA06k/s320/11201112_10207003238137186_3872134205181682120_n.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="MsoNoSpacing">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing">
<span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; mso-bidi-font-weight: bold; mso-fareast-font-family: "Times New Roman";">.<b><i>Koje su vještine potrebne da se postane „Čuvar rijeke“ i kako vam se
ljudi mogu pridružiti ili poduprijeti vaš rad? </i></b><o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNoSpacing">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing">
<span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; mso-bidi-font-weight: bold; mso-fareast-font-family: "Times New Roman";">Prema definiciji krovne ekološke
organizacije WWF preko koje postoji ovaj program, „Čuvari rijeka“ su njihove
oči na terenu. Po mojem osobnom mišljenju, svatko tko dijeli istu ljubav prema
prirodi i rijekama, te volju da napravi nešto za njihovo očuvanje, može bez
ikakvih posebnih vještina postati „Čuvar rijeke“.<br />
<!--[if !supportLineBreakNewLine]--><br />
<!--[endif]--><o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNoSpacing">
<span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; mso-bidi-font-weight: bold; mso-fareast-font-family: "Times New Roman";">Naša prednost je ta da jako dobro
poznajemo dio Drave koji je pod našim monitoringom, te što smo kao članovi
rafting kluba Matis vješti u veslanju i raspolažemo sa resursima kluba: čamcima
i svom potrebnom opremom za izlaske na rijeku, a nije nam strano ni snalaženje
sa kartama, navigacijom, boravak u prirodi i sl.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNoSpacing">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing">
<span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; mso-bidi-font-weight: bold; mso-fareast-font-family: "Times New Roman";">Na svakom našem monitoringu su
dobrodošli svi koji žele pomoći na bilo koji način. Sve više ljudi se uključuje
te nam sami javljaju ako negdje zamijete onečišćenje prirode, vađenje većih
količina šljunka i pijeska, te bilo kakve veće građevinske zahvate uz rijeku. Težimo
i tome da se što bolje povežemo sa nadležnim tijelima poput ribočuvara,
komunalnih redara, građevinske inspekcije itd., kako bi kod svake prijave bili
ozbiljno shvaćeni te kako bi se na svaku prijavu moglo adekvatno i brzo
reagirati.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNoSpacing">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing">
<span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; mso-bidi-font-weight: bold; mso-fareast-font-family: "Times New Roman";"> </span><b><i><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; mso-fareast-font-family: "Times New Roman";">Kako izgleda
vaš dan kad izađete na rijeku? Kad počnu pripreme, izrada plana rute, kad se
krene ujutro, kako dugo traje...</span></i></b></div>
<div class="MsoNoSpacing">
<b><i><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; mso-fareast-font-family: "Times New Roman";">
<!--[if !supportLineBreakNewLine]--><br />
<!--[endif]--></span></i></b><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; mso-bidi-font-weight: bold; mso-fareast-font-family: "Times New Roman";"><o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNoSpacing">
<span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; mso-bidi-font-weight: bold; mso-fareast-font-family: "Times New Roman";">Pripreme počinju oko tjedan dana
prije izlaska na rijeku. S obzirom da smo svi u radnom odnosu i sa privatnim
obavezama, monitoring većinom planiramo za vikend.<br />
<!--[if !supportLineBreakNewLine]--><br />
<!--[endif]--><o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNoSpacing">
<span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; mso-bidi-font-weight: bold; mso-fareast-font-family: "Times New Roman";">Naša domena je oko 50 kilometara
toka Drave, od granice sa Slovenijom (323 rkm) do jezera Dubrava (275 rkm). Za
obilazak cijelog područja potrebno nam je 2 do 3 dana jer se pored samog
monitoringa dosta vremena potroši na vožnju do startnih točaka i priprema čamca
i opreme, vožnja od kraja dionice na početak sljedeće i sl.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNoSpacing">
<span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; mso-bidi-font-weight: bold; mso-fareast-font-family: "Times New Roman";"><br />
Generalno se kreće u petak popodne te riješi ili 1. ili 3. dionica te započne
2. usred koje kampiramo i nastavljamo sljedeći dan. A ako je potrebno,
kampiramo i u noći sa subote na nedjelju. Ipak volimo boraviti u prirodi pa
nikud ne žurimo. <o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNoSpacing">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://4.bp.blogspot.com/-muV-_eIBN8E/VeWTSwhxjLI/AAAAAAAAASg/qI6C6mI1hLo/s1600/11061210_10207044249602447_7646749979429443307_n.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><span style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="283" src="http://4.bp.blogspot.com/-muV-_eIBN8E/VeWTSwhxjLI/AAAAAAAAASg/qI6C6mI1hLo/s320/11061210_10207044249602447_7646749979429443307_n.jpg" width="320" /></span></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;">
</div>
<div style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;">
<br /></div>
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://3.bp.blogspot.com/-Ow_fOgYcb6c/VeWUsq7h46I/AAAAAAAAATU/7W5gjJQBkyU/s1600/11692509_10207013006221382_1984605555848861295_n.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="179" src="http://3.bp.blogspot.com/-Ow_fOgYcb6c/VeWUsq7h46I/AAAAAAAAATU/7W5gjJQBkyU/s320/11692509_10207013006221382_1984605555848861295_n.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="MsoNoSpacing">
<b><i><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; mso-fareast-font-family: "Times New Roman";"><br /></span></i></b></div>
<div class="MsoNoSpacing">
<b><i><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; mso-fareast-font-family: "Times New Roman";">Što ste
najzanimljivije otkrili ili prijavili na vašem posljednjem izlasku?</span></i></b></div>
<div class="MsoNoSpacing">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing">
<span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; mso-bidi-font-weight: bold; mso-fareast-font-family: "Times New Roman";">Nekih znatnih nepravilnosti srećom
na našem području nismo zamijetili. Nakon zadnjeg monitoringa, tokom
neslužbenog posjeta Dravi, primijetili smo neprijavljenu izradu rampe za
spuštanje čamaca u rijeku, te pripremu za betoniranje iste. Slučaj smo preko „Čuvara
rijeka“ prijavili nadležnim tijelima te od nekih dobili i ne baš očekivanu
reakciju. Čak su nas spominjali i u negativnom kontekstu, ali nama je bitno da
smo zaustavili započetu ilegalnu gradnju. Iako je to svakodnevica u našem
kraju.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNoSpacing">
<span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; mso-bidi-font-weight: bold; mso-fareast-font-family: "Times New Roman";"> <o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNoSpacing">
<span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; mso-bidi-font-weight: bold; mso-fareast-font-family: "Times New Roman";">Sa posljednjeg izlaska izdvojili
bi možda jednu od rijetko viđenih vrsta – crnu rodu, koju smo imali priliku
vidjeti pa i zabilježiti kamerom. Među pozitivnim stvarima, u svakom slučaju
treba napomenuti kolonije bregunica i vodomara, brojne čaplje i labude, te
ostale ptice koje su neizbježan dio ovog toka Drave. Također su i sve brojniji
tragovi dabra na tom području, a ponekad se uz obalu pojavi i pokoja žedna
srna.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNoSpacing">
<span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; mso-bidi-font-weight: bold; mso-fareast-font-family: "Times New Roman";"> <o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormalCxSpMiddle" style="vertical-align: baseline;">
</div>
<div class="MsoNoSpacing">
<span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; mso-bidi-font-weight: bold; mso-fareast-font-family: "Times New Roman";">Upravo očuvanje ovakvih prirodnih
ljepota je krajnji cilj i razlog zašto radimo to što radimo.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing">
<span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; mso-bidi-font-weight: bold; mso-fareast-font-family: "Times New Roman";"><br /></span></div>
<table cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="http://1.bp.blogspot.com/-ydB5BqOBD3k/VeWTx0vpfMI/AAAAAAAAASw/9ClMZLD7g2U/s1600/20150627_104408.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; margin-bottom: 1em; margin-left: auto; margin-right: auto;"><img border="0" height="240" src="http://1.bp.blogspot.com/-ydB5BqOBD3k/VeWTx0vpfMI/AAAAAAAAASw/9ClMZLD7g2U/s320/20150627_104408.jpg" width="320" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;">Crna roda</td></tr>
</tbody></table>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<iframe allowfullscreen='allowfullscreen' webkitallowfullscreen='webkitallowfullscreen' mozallowfullscreen='mozallowfullscreen' width='320' height='266' src='https://www.blogger.com/video.g?token=AD6v5dxdIKDq66gJpKMu7PvZDn8bpWSZmrpbeIUu3G4ZrjzRsobOk9PJCRG0DFJ14FnK6MXu3ZZI3YgjrCPxWahwyA' class='b-hbp-video b-uploaded' frameborder='0'></iframe></div>
<div class="MsoNoSpacing">
<span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; mso-bidi-font-weight: bold; mso-fareast-font-family: "Times New Roman";"><br />
<!--[if !supportLineBreakNewLine]--><br />
<!--[endif]--><o:p></o:p></span></div>
Anonymousnoreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-2082522260174327374.post-78238740561935509312015-08-26T08:15:00.000-07:002015-08-26T08:15:21.897-07:00Populations of sand martin along the Drava River are increasing <div class="MsoNormal">
<span lang="EN-GB">Every spring for the last 10 years WWF and
its partners are doing bird monitoring along the Mura, Drava and Danube River. </span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="EN-GB"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="EN-GB">This year is the first that we can report an increase
of the bird populations and we are very happy to report that the biggest population
of <b>sand martins</b> (<i>Riparia riparia</i>) has been identified on
one location on the Drava River (Libanovec, close to Koprivnica). All together we
counted 800 pairs of sand martin, 15 pairs of bee-eater (<i>Merops apiaster</i>) and 1 pair of kingfisher (<i>Alcedines</i>). <o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="EN-GB"><br /></span></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://2.bp.blogspot.com/-WKLwf4mbUNg/Vd3W779-s8I/AAAAAAAAARA/VUVib3Obkkc/s1600/_MG_5324_DxO.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="213" src="http://2.bp.blogspot.com/-WKLwf4mbUNg/Vd3W779-s8I/AAAAAAAAARA/VUVib3Obkkc/s320/_MG_5324_DxO.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="EN-GB"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal">
The increase of populations came because
last year’s floods destroyed some of the water infrastructure along the Drava River
that enabled the side bank erosion and formation of steep banks. This resulted
in creation of bigger habitat for sand martin that lives on river steep banks.</div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://2.bp.blogspot.com/-WjbFxa8V3IA/Vd3XMIiwJvI/AAAAAAAAARE/u9pORB_Dlt0/s1600/_MG_7083_DxO_CR.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="213" src="http://2.bp.blogspot.com/-WjbFxa8V3IA/Vd3XMIiwJvI/AAAAAAAAARE/u9pORB_Dlt0/s320/_MG_7083_DxO_CR.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
In general, number of birds along the Mura,
Drava and Danube River is decreasing. The situation on the Drava River is most
difficult and out of 11 species identified only one species, bee-eater, is slowly
increasing in numbers, while all other species are in big downwards spiral.</div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="EN-GB"><br /></span></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://2.bp.blogspot.com/-pw3JPm-Ngds/Vd3Xv7KkqWI/AAAAAAAAARU/pCLzkba3V7k/s1600/_MG_7775_DxO.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="213" src="http://2.bp.blogspot.com/-pw3JPm-Ngds/Vd3Xv7KkqWI/AAAAAAAAARU/pCLzkba3V7k/s320/_MG_7775_DxO.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="EN-GB"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="EN-GB"> </span>Number of pairs of sand martin on the Drava
River banks decreased from 12.232 in
2005 to 3.999 pairs in 2015. However, this year could bring an upwards trend
and we hope that the conditions will not change and that the populations will
continue to increase.</div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="EN-GB"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="EN-GB"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="EN-GB"><br /></span></div>
Anonymousnoreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-2082522260174327374.post-72473195106881019472015-08-24T05:40:00.001-07:002015-08-24T05:40:22.994-07:00River Mura nominated for International Thiess River Prize<div class="MsoNoSpacing">
<span lang="EN-GB">Restoration projects along the Mura in
the Austrian province of Styria have started 20 years ago with the project
"<a href="http://www.murerleben.at/" target="_blank"><b>River Mur</b></a>" which managed now to be <b>among the three world’s best
candidates</b> for the environmental <b>award </b>of the "<a href="http://www.riverfoundation.org.au/riverprize_about.php" target="_blank"><b>International River Foundation</b></a>" (IRF).<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNoSpacing">
<br /></div>
"River Mur" <b>already won </b>the
<b>European River Prize </b>in autumn 2014, prevailing against ten other European
river basin management projects. With this achievement, the “River Mur” project
has automatically qualified for the "International Thiess River
Prize", which is awarded annually by the IRF.<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://2.bp.blogspot.com/-7bNLJ7M2fQY/VdsN9yPgBfI/AAAAAAAAAQY/MYB_d5SohWA/s1600/download.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="212" src="http://2.bp.blogspot.com/-7bNLJ7M2fQY/VdsN9yPgBfI/AAAAAAAAAQY/MYB_d5SohWA/s320/download.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing">
<span lang="EN-GB">Projects from around the world competed
for the Thiess river restoration award, which will be presented at the
<b>International River Symposium</b> in <b>Brisbane</b>, Australia on <b>September, 22nd 2015</b>.
Next to the "Mur River" project, the Australian “Lake Eyre Basin” project
and the Jordanian “Jordan River” restoration project are in the finals.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNoSpacing">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing">
<span lang="EN-GB">The <b>Mura River</b> covers a length of about
<b>300 kilometers</b> through Styria and ever since the early decades of the 20th
century, <b>continuous regulation</b> has greatly changed the original course of the
river. This has led to <b>degradation of the riverbed</b> and with it to a <b>loss of
biodiversity</b>, a drying out of floodplain forests and an <b>increased risk of
flooding</b>. This is why extensive
restoration measures have been implemented on the entire Mura since 1995.
Approximately <b>14,5 million Euros</b> <b>were invested</b> by the province of Styria, the
Austrian Ministry of Agriculture, Forestry, Environment and Water Management
and the EU in order to <b>bring back the Mura’s flow to a near-natural state</b>. So
far, six EU projects along the Mura were implemented, which lead to the
revitalization of about 30 river kilometers. <o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNoSpacing">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing">
<span lang="EN-GB">“The fact that the Mura is nominated for
such a big environmental prize nicely shows that <b>river restoration on the Mura
is the right way to go</b>. It surely is also a big
motivation for everyone involved to <b>follow</b> this <b>successful path in
future</b> and to bring back life to other parts of the Mura as well”, says Arno
Mohl, freshwater expert at WWF. “Therefore, plans by the Slovenian energy lobby
to build a total of <b>8 hydropower plants</b> along the Mura in the
Slovenian-Austrian border region are <b>contradicting the spirit and justification
of this international recognition</b>” Mohl adds. This is in particular true, as
long stretches of the Mura are already destroyed and used for electricity
production through a chain of about 26 hydropower dams.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNoSpacing">
<br /></div>
The <b>nomination </b>also <b>emphasises the
importance </b>of studies such as the <a href="http://www.amazon-of-europe.com/en/menu31/news91/" target="_blank"><b>WWF Restoration Potential Study</b></a>, which shows
a <b>staggering restoration potential</b> for the future 5-country Transboundary
UNESCO Biosphere Reserve “Mura-Drava-Danube” (TBR MDD)”: within the
Mura-Drava-Danube river area, a total of 650 kilometers of river banks could be
restored, 120 side-channels reconnected and 165,000 hectares of floodplains
newly created.<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://2.bp.blogspot.com/-h9ppewVkpDo/VdsOKPpyd0I/AAAAAAAAAQg/lYEJZNkhoro/s1600/download%2B%25281%2529.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="246" src="http://2.bp.blogspot.com/-h9ppewVkpDo/VdsOKPpyd0I/AAAAAAAAAQg/lYEJZNkhoro/s320/download%2B%25281%2529.jpg" width="320" /></a></div>
<span style="background-color: white; color: #1a1a1a; font-family: Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 11px; line-height: 20px;"><br /></span>Anonymousnoreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-2082522260174327374.post-78786004012314999312015-08-11T02:30:00.000-07:002015-08-11T02:35:44.799-07:00WWF „Karavan za živi Dunav“ posetio Novi Sad, Sombor i Bački Monoštor u Srbiji<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div style="text-align: justify;">
</div>
<div style="mso-element-anchor-horizontal: margin; mso-element-anchor-vertical: paragraph; mso-element-frame-hspace: 9.0pt; mso-element-top: 1.7pt; mso-element-wrap: around; mso-element: frame; mso-height-rule: exactly; text-align: justify;">
</div>
<div style="mso-element-anchor-horizontal: margin; mso-element-anchor-vertical: paragraph; mso-element-frame-hspace: 9.0pt; mso-element-top: 1.7pt; mso-element-wrap: around; mso-element: frame; mso-height-rule: exactly;">
<div style="text-align: justify;">
</div>
<div style="text-align: justify;">
</div>
<table cellpadding="0" cellspacing="0" hspace="0" style="text-align: left;" vspace="0"><tbody>
<tr><td style="background-color: transparent; border: rgb(0, 0, 0); padding: 0in 9pt; text-align: left;" valign="top"><div style="text-align: justify;">
<span lang="SR-LATN-RS" style="font-family: "Arial","sans-serif"; font-size: 10pt; mso-ansi-language: SR-LATN-RS; mso-fareast-language: DE;">„Karavan za živi Dunav“ Svetskog fonda za
prirodu (WWF) koji na interaktivan i edukativan način prikazuje značaj vode
kao prirodnog resursa i neophodnost zaštite i obnove vlažnih staništa,
posetio je Novi Sad, Sombor i Bački Monoštor. Stanovnici ovih mesta imali su priliku da prođu kroz poligon zanimljivih, dinamičnih i edukativnih igara i saznanju više informacija o Dunavu, biljkama i životinjama koje ga naseljavaju, značaju vodenih ekosistema u životima svih nas, kao i o prirodi uopšte.<span lang="SR-LATN-RS"><span style="font-family: Times New Roman; font-size: small;"> </span></span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-family: "Arial","sans-serif"; font-size: 10pt; mso-ansi-language: SR-LATN-RS; mso-fareast-language: DE;">Tokom posete Srbiji, više od 2.200 ljudi posetilo je interaktivnu izložbu, od čega je 180 ljudi učestvovalo u poligonu kako bi proverili, ali i unapredili svoja znanja o rekama i važnosti očuvanja istih.</span></span></div>
<div style="text-align: justify;">
</div>
<div style="text-align: justify;">
<table cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="float: right;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjAL1KI3STO32K3KyL5UY5qowYpXthyphenhyphen0rxzjTloGiAMFaS9SSdbBhj6hidcP2UAdKYINO2TDRxvuZ0g-YibgHgByS8CleOGexQx8_Z_bbcVkg6IPHZsgggItC-AHKmOwZrrfN-em1vjPBnQ/s1600/WWF%2527s+Living+Danube+Tour+in+Novi+Sad%252C+2015+III.JPG" imageanchor="1" style="clear: left; margin-bottom: 1em; margin-left: auto; margin-right: auto;"><img border="0" height="216" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjAL1KI3STO32K3KyL5UY5qowYpXthyphenhyphen0rxzjTloGiAMFaS9SSdbBhj6hidcP2UAdKYINO2TDRxvuZ0g-YibgHgByS8CleOGexQx8_Z_bbcVkg6IPHZsgggItC-AHKmOwZrrfN-em1vjPBnQ/s320/WWF%2527s+Living+Danube+Tour+in+Novi+Sad%252C+2015+III.JPG" width="320" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;"><span lang="SR-LATN-RS" style="font-family: "Arial","sans-serif"; font-size: 10pt; mso-ansi-language: SR-LATN-RS; mso-fareast-language: DE;">WWF „Karavan za živi Dunav“ u Novom Sadu</span></td></tr>
</tbody></table>
</div>
<div style="text-align: justify;">
<span lang="SR-CYRL-RS" style="font-family: "Arial","sans-serif"; font-size: 10pt; mso-ansi-language: SR-CYRL-RS; mso-fareast-language: DE;">„</span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-family: "Arial","sans-serif"; font-size: 10pt; mso-ansi-language: SR-LATN-RS; mso-fareast-language: DE;">Da bi Dunav i dalje bio reka koja daje i
podržava život, obezbeđuje hranu i sklonište, mesto za odmor i rekreaciju,
vodu za vodosnadbevanje i navodnjavanje, da bi nas štitio od velikih poplava
i smanjio negativne uticaje od klimatskih promena, potrebno je da ne
zagađujemo njegove vode i obale, da čuvamo njegove plavne zone, da
unapređujemo njegov biodiverzitet i da negujemo održivo korišćenje njegovih
resursa“, izjavio je dr Slobodan Puzović, pokrajinski sekretar za urbanizam,
graditeljstvo i zaštitu životne sredine koji je podržao WWF „Karavan za živi
Dunav“, jer ističe značaj Dunava za životnu sredinu i stanovništvo koje
naseljava njegove obale.<o:p></o:p></span>
</div>
<div style="text-align: justify;">
</div>
<div class="MsoNormal" style="margin: 0in 0in 0pt; mso-element-anchor-horizontal: margin; mso-element-anchor-vertical: paragraph; mso-element-frame-hspace: 9.0pt; mso-element-top: 1.7pt; mso-element-wrap: around; mso-element: frame; mso-height-rule: exactly; mso-layout-grid-align: none; mso-pagination: none; text-align: justify;">
<span lang="SR-LATN-RS" style="font-family: "Arial","sans-serif"; font-size: 10pt; mso-ansi-language: SR-LATN-RS; mso-fareast-language: DE;">O važnosti zdravih i čistih slatkovodnih
staništa „Karavan za živi Dunav“ brojnim zanimljivim i edukativnim igrama,
radionicama i kvizovima znanja za decu i odrasle,</span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-family: "Arial","sans-serif"; font-size: 10pt;"> </span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-family: "Arial","sans-serif"; font-size: 10pt; mso-ansi-language: SR-LATN-RS; mso-fareast-language: DE;">edukuje građane o
važnosti očuvanja reka, ujedno pružajući im i dobru zabavu za celu porodicu. <o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="margin: 0in 0in 0pt; mso-element-anchor-horizontal: margin; mso-element-anchor-vertical: paragraph; mso-element-frame-hspace: 9.0pt; mso-element-top: 1.7pt; mso-element-wrap: around; mso-element: frame; mso-height-rule: exactly; mso-layout-grid-align: none; mso-pagination: none; text-align: justify;">
<span lang="SR-LATN-RS" style="font-family: "Arial","sans-serif"; font-size: 10pt; mso-ansi-language: SR-LATN-RS; mso-fareast-language: DE;"><o:p> </o:p></span></div>
<table cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjbjuFBn5OG2h5dxG0dzGuXKAKKmDN-PdY9CDvwRc6DeRNYJuS0jq68b4puWcy5jdVRHGocQGxcsTY5JQU6kXPOYo5_uClteR25AWDWkkrNRxO1vAmCGelk5RxpQxTK1e37Gar6m3W8ei8u/s1600/WWF%2527s+Living+Danube+Tour+in+Sombor%252C+2015+I.JPG" imageanchor="1" style="clear: left; margin-bottom: 1em; margin-left: auto; margin-right: auto;"><img border="0" height="240" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjbjuFBn5OG2h5dxG0dzGuXKAKKmDN-PdY9CDvwRc6DeRNYJuS0jq68b4puWcy5jdVRHGocQGxcsTY5JQU6kXPOYo5_uClteR25AWDWkkrNRxO1vAmCGelk5RxpQxTK1e37Gar6m3W8ei8u/s320/WWF%2527s+Living+Danube+Tour+in+Sombor%252C+2015+I.JPG" width="320" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;"><span lang="SR-LATN-RS" style="font-family: "Arial","sans-serif"; font-size: 10pt; mso-ansi-language: SR-LATN-RS; mso-fareast-language: DE;">WWF „Karavan za živi Dunav“ u Somboru</span></td></tr>
</tbody></table>
<div style="text-align: justify;">
<span lang="SR-CYRL-RS" style="font-family: "Arial","sans-serif"; font-size: 10pt; mso-ansi-language: SR-CYRL-RS; mso-fareast-language: DE;">„</span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-family: "Arial","sans-serif"; font-size: 10pt; mso-ansi-language: SR-LATN-RS; mso-fareast-language: DE;">WWF zajedno sa partnerima radi na zaštiti i očuvanju reke Dunav i njenih pritoka u celom regionu, kao i na podizanju svesti javnosti o značaju vode kroz edukaciju što zapravo i jeste glavni cilj Karavana za živi Dunav. Kako bi se jedinstvene vrednosti Dunava očuvale, neophodno je da čovek mudro i integralno upravlja njegovim slivom kroz povezivanje sektora vodoprivrede, zaštite prirode, šumarstva,</span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-family: "Arial","sans-serif"; font-size: 10pt; mso-ansi-language: SR-CYRL-RS; mso-fareast-language: DE;"> </span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-family: "Arial","sans-serif"; font-size: 10pt; mso-ansi-language: SR-LATN-RS; mso-fareast-language: DE;">poljoprivrede i energetike. Ako bi se plavnim područjima vratila njihova prirodna uloga i kapacitet da zadržavaju vodu, bile bi obezbeđene dobrobiti za ljude i prirodu, poput prečišćavanja voda, <span style="mso-spacerun: yes;"> </span>zaštite biodiverziteta, ublažavanja efekte poplava i pružanja usluga ekoturizma”, izjavila je Duška Dimović, direktorka programa WWF u Srbiji.</span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span lang="SR-LATN-RS" style="font-family: "Arial","sans-serif"; font-size: 10pt; mso-ansi-language: SR-LATN-RS; mso-fareast-language: DE;"> <o:p></o:p></span>
</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhdXCIoyFwsElsc690Y4GJ60DG66hftmGTg9z0XRiDnvi8Da3TidntJIKhrzMZUEXP9TsQtBx0lbOYte6XhKwc6z-Rg8Ye-lwAUqV3JNMk_BoCeuznHuVB8-nx4yMKCAIBt3o-kdw5x6qT0/s1600/WWF%2527s+Living+Danube+Tour+in+Ba%25C4%258Dki+Mono%25C5%25A1tor%252C+2015+I.JPG" imageanchor="1" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"><img border="0" height="240" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhdXCIoyFwsElsc690Y4GJ60DG66hftmGTg9z0XRiDnvi8Da3TidntJIKhrzMZUEXP9TsQtBx0lbOYte6XhKwc6z-Rg8Ye-lwAUqV3JNMk_BoCeuznHuVB8-nx4yMKCAIBt3o-kdw5x6qT0/s320/WWF%2527s+Living+Danube+Tour+in+Ba%25C4%258Dki+Mono%25C5%25A1tor%252C+2015+I.JPG" width="320" /></a></div>
<div class="MsoNormal" style="margin: 0in 0in 0pt; mso-element-anchor-horizontal: margin; mso-element-anchor-vertical: paragraph; mso-element-frame-hspace: 9.0pt; mso-element-top: 1.7pt; mso-element-wrap: around; mso-element: frame; mso-height-rule: exactly; mso-layout-grid-align: none; mso-pagination: none; text-align: justify;">
<span lang="SR-LATN-RS" style="font-family: "Arial","sans-serif"; font-size: 10pt; mso-ansi-language: SR-LATN-RS; mso-fareast-language: DE;">Duž Dunava regulacijom rečnog vodotoka prvenstveno
za potrebe rečne plovidbe, poljoprivrede i izgradnje brana u poslednjih 150
godina uništeno je 80 odsto prirodnih vlažnih područja, kao biološki
najproduktivnijih staništa. Posledice su višestruke, među njima su i
smanjenje populacija riba, narušavanje staništa koja naseljavaju brojne vrste
biljaka i životinja, pogoršanje kvaliteta voda, kao i smanjenje površina
vlažnih staništa koje su prirodni rezervoari i značajno ublažavaju uticaj
poplavnih voda. </span></div>
<div class="MsoNormal" style="margin: 0in 0in 0pt; mso-element-anchor-horizontal: margin; mso-element-anchor-vertical: paragraph; mso-element-frame-hspace: 9.0pt; mso-element-top: 1.7pt; mso-element-wrap: around; mso-element: frame; mso-height-rule: exactly; mso-layout-grid-align: none; mso-pagination: none; text-align: justify;">
<span lang="SR-LATN-RS" style="font-family: "Arial","sans-serif"; font-size: 10pt; mso-ansi-language: SR-LATN-RS; mso-fareast-language: DE;"></span> </div>
<div class="MsoNormal" style="margin: 0in 0in 0pt; mso-element-anchor-horizontal: margin; mso-element-anchor-vertical: paragraph; mso-element-frame-hspace: 9.0pt; mso-element-top: 1.7pt; mso-element-wrap: around; mso-element: frame; mso-height-rule: exactly; mso-layout-grid-align: none; mso-pagination: none; text-align: justify;">
<span lang="SR-LATN-RS" style="font-family: "Arial","sans-serif"; font-size: 10pt; mso-ansi-language: SR-LATN-RS; mso-fareast-language: DE;"><span lang="SR-LATN-RS" style="font-family: "Arial","sans-serif"; font-size: 10pt; mso-ansi-language: SR-LATN-RS; mso-bidi-language: AR-SA; mso-fareast-font-family: "Times New Roman"; mso-fareast-language: DE;">WWF „Karavan za živi Dunav“<span style="mso-spacerun: yes;"> </span>je putujuća izložba sa edukativnim programom koji govori o važnosti reka, močvara i jezera kao i dobrobitima koje nam pružaju. Deo je regionalne inicijative za obnovu vlažnih i plavnih područja duž reke Dunav i njegovog sliva koju zajednički sprovode WWF i Coca-Cola sistem.</span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-family: "Arial","sans-serif"; font-size: 10pt; mso-ansi-language: SR-CYRL-RS; mso-bidi-language: AR-SA; mso-fareast-font-family: "Times New Roman"; mso-fareast-language: DE;"> </span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-family: "Arial","sans-serif"; font-size: 10pt; mso-ansi-language: SR-CYRL-RS; mso-bidi-language: AR-SA; mso-fareast-font-family: "Times New Roman"; mso-fareast-language: DE;">„Karavan za živi Dunav“ </span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-family: "Arial","sans-serif"; font-size: 10pt; mso-ansi-language: SR-LATN-RS; mso-bidi-language: AR-SA; mso-fareast-font-family: "Times New Roman"; mso-fareast-language: DE;">posetiće u Srbiji i Sombor i Bački Monoštor, a do kraja leta obići će više od 25 mesta u Mađarskoj, Austriji, Bugarskoj, Rumuniji, Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji.</span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="margin: 0in 0in 0pt; mso-element-anchor-horizontal: margin; mso-element-anchor-vertical: paragraph; mso-element-frame-hspace: 9.0pt; mso-element-top: 1.7pt; mso-element-wrap: around; mso-element: frame; mso-height-rule: exactly; mso-layout-grid-align: none; mso-pagination: none; text-align: justify;">
<span lang="SR-LATN-RS" style="font-family: "Arial","sans-serif"; font-size: 10pt; mso-ansi-language: SR-LATN-RS; mso-fareast-language: DE;"><span lang="SR-LATN-RS" style="font-family: "Arial","sans-serif"; font-size: 10pt; mso-ansi-language: SR-LATN-RS; mso-bidi-language: AR-SA; mso-fareast-font-family: "Times New Roman"; mso-fareast-language: DE;"></span><o:p></o:p></span> </div>
<div class="MsoNormal" style="margin: 0in 0in 0pt; mso-element-anchor-horizontal: margin; mso-element-anchor-vertical: paragraph; mso-element-frame-hspace: 9.0pt; mso-element-top: 1.7pt; mso-element-wrap: around; mso-element: frame; mso-height-rule: exactly; mso-layout-grid-align: none; mso-pagination: none; text-align: justify;">
<span lang="SR-LATN-RS" style="font-family: "Arial","sans-serif"; font-size: 10pt; mso-ansi-language: SR-LATN-RS; mso-fareast-language: DE;"><o:p> </o:p></span></div>
</td>
</tr>
</tbody></table>
</div>
<div style="mso-element-anchor-horizontal: margin; mso-element-anchor-vertical: paragraph; mso-element-frame-hspace: 9.0pt; mso-element-top: 1.7pt; mso-element-wrap: around; mso-element: frame; mso-height-rule: exactly;">
</div>
</div>
Anonymoushttp://www.blogger.com/profile/14046896433742398340noreply@blogger.com0Serbia44.016521 21.00585899999998738.189783 10.678710499999987 49.843258999999996 31.333007499999987tag:blogger.com,1999:blog-2082522260174327374.post-39647821120167418422015-07-14T08:32:00.000-07:002015-07-14T08:32:11.148-07:00<div class="MsoNormal">
<span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 14.0pt; mso-ansi-language: HR; mso-bidi-font-size: 16.0pt;">„Velikim
skokom“ u Muru, Dravu i Dunav obilježen Dan „Europske Amazone“<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div align="center" class="MsoNormal" style="text-align: center;">
<b><span lang="HR" style="font-family: "Cambria","serif"; font-size: 16.0pt; mso-ansi-language: HR; mso-bidi-font-size: 14.0pt;">S proslave Dana „Europske
Amazone“ došla jasna poruka za očuvanje naših rijeka: „Naše rijeke su naše
blago!“<o:p></o:p></span></b></div>
<div align="center" class="MsoNormal" style="text-align: center;">
<br /></div>
<div align="center" class="MsoNormal" style="text-align: center;">
<i><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 14.0pt; mso-ansi-language: HR;">Građani masovnom participacijom u „Velikom skoku“ poslali
poruku da žele prirodne, čiste i zdrave rijeke <o:p></o:p></span></i></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="line-height: 115%;">
<b><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; mso-ansi-language: HR;">Osijek, Varaždin, Legrad, Križnica, Vukovar</span></b><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; mso-ansi-language: HR;"> – WWF je u
nedjelju, na treću godišnjicu
proglašenja UNESCO-vog prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav
između Hrvatske i Mađarske, u suradnji s lokalnim partnerima Rafting klubom
Matis, ZEUS-om i Zelenim Osijekom organizirao najveću proslavu Dana „Europske
Amazone“ do sad. U „Velikom skoku“ i raznim drugim događajima na pet plaža duž
Mure, Drave i Dunava sudjelovalo je više od tisuću ljudi. <o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="line-height: 115%;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="HR">Rijeke su
nezamjenjive arterije Europe koje teku preko svih granica, osiguravajući život
lokalnim zajednicama, tvrtkama i ekosustavima. Predugo političari nisu uspjeli
da održe svoja obećanja o zaštiti europskih rijeka i zato se „Veliki skok“
organizira kao glasan poziv da ljudi iz cijele Europe žele svoje rijeke i
jezera natrag – u čistom i zdravom stanju!<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="line-height: 115%;">
<span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; mso-ansi-language: HR;"> „Organizacijom proslave Dana Europske Amazone
i organizacijom raznih događaja na i uz rijeku željeli smo upozoriti na važnost
prirodnih rijeka. Regulacija i hidroelektrane direktno utječu na našu
djelatnost raftinga te je nama i našim gostima iznimno važno da se što više
rijeka očuva u prirodnom stanju jer je jedino tako moguće uživati u svim
njihovim blagodatima“, rekao je Nikola </span><span lang="EN-GB" style="font-family: "Times New Roman","serif"; mso-ansi-language: EN-GB;">Želimorski
iz Rafting kluba Matis iz Varaždina, koji su i dio mreže Čuvara Rijeka
(RiverWatcher-a).</span><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; mso-ansi-language: HR;"> <o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="line-height: 115%;">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="line-height: 115%;">
<span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; mso-ansi-language: HR;">Dan „Europske Amazone“ je
proslava nevjerojatnog riječnog krajolika kojeg dijele Austrija, Hrvatska,
Mađarska, Slovenija i Srbija. Svake godine se obilježava na 14. Srpnja, rođendanu
Martina Schneidera Jakobyja iz organizacije EuroNatur, prerano preminulog
začetnika ideje o penta-lateralnom prekograničnom rezervatu biosfere. Još jedan
razlog ovom terminu je i treća godišnjica otkako je UNESCO proglasio Prekogranični
rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav u Hrvatskoj i Mađarskoj svjetskom prirodnom
baštinom. <o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="line-height: 115%;">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="line-height: 115%;">
<span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; mso-ansi-language: HR;">„ZEUS-u je ovo treća godina
kako uspješno organizira BIG JUMP u Donjem Međimurju i bližoj Podravini. Više
od 15 godina naša udruga radi na promociji posljednjih europskih prirodno
meandriranih rijeka Mure i Drave u svome zavičaju. Uz Dan Europske Amazone ove
godine napravljen je iskorak u smjeru promocije očuvanih i revitaliziranih
pasmina izvornih domaćih životinja te naglašen apel za većim angažmanom u projektima
zaštite i očuvanja prirodnih rijeka u Hrvatskoj“, rekao je Goran Čižmešija,
predsjednik ZEUS-a i koordinator RiverWatch mreže za Međimurje.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="line-height: 115%;">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="line-height: 115%;">
<span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; mso-ansi-language: HR;">Proslava Dana „Europske
Amazone“ završila je skokom u Dravu, kao dio europske akcije „Veliki skok“,
zbog koje su tisuće stanovnika Europe točno u 15 sati skočili u svoje rijeke. Na
plažama u Osijeku, Varaždinu, Legradu, Križnici i Vukovaru pridružilo se im je
i više od tisuću ljubitelja rijeka u Hrvatskoj. <o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="line-height: 115%;">
<br /></div>
<br />
<div class="MsoNoSpacing" style="line-height: 115%;">
<span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; mso-ansi-language: HR;">„Proslava Dana Europske Amazone
i organizacija „Velikog skoka“ dio je kampanje `Naše rijeke, naše blago´ kojom
želimo upozoriti na rad i značaj Čuvara Rijeka za očuvanje Mure, Drave i
Dunava. Redovnim patroliranjem čamcima po rijekama i njihovim rukavcima oni
otkrivaju i prijavljuju ilegalne radnje poput krivolova i nelegalnog vađenja
šljunka, a mreža je aktivna i u monitoringu populacija ptica i riba“, rekao je Dinko
Pešić, koordinator mreže Čuvari Rijeka, koji su dio WWF-ovog projekta „Zaštita
europske linije života”. </span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="line-height: 115%;">
<span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; mso-ansi-language: HR;"><br /></span></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://3.bp.blogspot.com/-bppTjvJN0vc/VaUrUnmj9XI/AAAAAAAAAM0/g45Yggsqb38/s1600/IMG_1037.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="240" src="http://3.bp.blogspot.com/-bppTjvJN0vc/VaUrUnmj9XI/AAAAAAAAAM0/g45Yggsqb38/s320/IMG_1037.JPG" width="320" /></a></div>
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://2.bp.blogspot.com/-_nbbsMaIE7U/VaUrUhTIGxI/AAAAAAAAAMw/yDbSS6es8j0/s1600/IMG_1042.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="240" src="http://2.bp.blogspot.com/-_nbbsMaIE7U/VaUrUhTIGxI/AAAAAAAAAMw/yDbSS6es8j0/s320/IMG_1042.JPG" width="320" /></a></div>
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://4.bp.blogspot.com/-pE7eXxseCvk/VaUrVDlcJMI/AAAAAAAAAM4/rcTURSf9KpU/s1600/IMG_1059.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="240" src="http://4.bp.blogspot.com/-pE7eXxseCvk/VaUrVDlcJMI/AAAAAAAAAM4/rcTURSf9KpU/s320/IMG_1059.JPG" width="320" /></a></div>
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://4.bp.blogspot.com/-nIULlqdsHLw/VaUrWeF5HiI/AAAAAAAAANI/ktOzn4y5m58/s1600/IMG_1080.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="240" src="http://4.bp.blogspot.com/-nIULlqdsHLw/VaUrWeF5HiI/AAAAAAAAANI/ktOzn4y5m58/s320/IMG_1080.JPG" width="320" /></a></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="line-height: 115%;">
<br /></div>
Anonymousnoreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-2082522260174327374.post-30162866617486795562015-05-05T02:12:00.000-07:002015-05-05T02:18:59.735-07:00Slovenia asked for EU funding for financing dams in Natura 2000 area on the Mura River<h4>
<a href="http://4.bp.blogspot.com/-2xHMYQPPQpY/VUiHA0OxYRI/AAAAAAAAADk/U2dcLHfeNxg/s1600/mura-fluss-fischen-slowenien-ljutomer.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; display: inline !important; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="137" src="http://4.bp.blogspot.com/-2xHMYQPPQpY/VUiHA0OxYRI/AAAAAAAAADk/U2dcLHfeNxg/s400/mura-fluss-fischen-slowenien-ljutomer.jpg" width="400" /></a></h4>
The decision to build a hydropower dam at Hrastje Mota on the Mura River in the Slovenian part of the planned TBR MDD is further pushed ahead. Though the Environmental Impact Assessment on this project is still ongoing and results not know yet the Slovenia government asked already for EU funding for this project.<br />
<br />
According to Radiotelevizija Slovenija (see <a href="http://www.rtvslo.si/slovenija/visoki-reformni-cilji-pri-energetiki-toda-kako-jih-uresniciti/363815" target="_blank">link</a>), the planned Mura dam at Hrastje Mota was included by the Slovenian government into the draft National Reform Programme, which was sent to Brussels last week to be considered for funding under the Juncker's investment plan.<br />
<br />
As we reported in February, funding for planned dams on the Drava River in Croatia was already declined by Juncker's commission. “We expect that the EU Commission will again not grant funding for this nature destructive dam project on the ecological important Mura River” says Arno Mohl, conservation expert at WWF.<br />
<br />
<div>
<div class="ImTranslatorLogo" id="SL_button" style="background: url(chrome-extension://noaijdpnepcgjemiklgfkcfbkokogabh/content/img/util/imtranslator-s.png); display: none;">
</div>
<div id="SL_shadow_translation_result2" style="display: none;">
</div>
<div id="SL_shadow_translator">
<div id="SL_planshet" style="background: url(chrome-extension://noaijdpnepcgjemiklgfkcfbkokogabh/content/img/util/bg2.png) rgb(244, 245, 245);">
<div id="SL_TB">
<div class="ImTranslatorLogo" id="bubblelogo" style="background: url(chrome-extension://noaijdpnepcgjemiklgfkcfbkokogabh/content/img/util/imtranslator-s.png);">
</div>
<table cellspacing="1" id="SL_tables"><tbody>
<tr><td align="right" class="SL_td" width="10%"><input id="SLloc" title="Lock-in language" type="checkbox" /></td><td align="left" class="SL_td" width="20%"><select id="SL_lng_from"><option value="auto">Detect language</option><option value="af">Afrikaans</option><option value="sq">Albanian</option><option value="ar">Arabic</option><option value="hy">Armenian</option><option value="az">Azerbaijani</option><option value="eu">Basque</option><option value="bn">Bengali</option><option value="be">Belarusian</option><option value="bg">Bulgarian</option><option value="ca">Catalan</option><option value="zh-CN">Chinese (Simp)</option><option value="zh-TW">Chinese (Trad)</option><option value="hr">Croatian</option><option value="cs">Czech</option><option value="da">Danish</option><option value="nl">Dutch</option><option value="en">English</option><option value="eo">Esperanto</option><option value="et">Estonian</option><option value="tl">Filipino</option><option value="fi">Finnish</option><option value="fr">French</option><option value="gl">Galician</option><option value="ka">Georgian</option><option value="de">German</option><option value="el">Greek</option><option value="gu">Gujarati</option><option value="ht">Haitian Creole</option><option value="iw">Hebrew</option><option value="hi">Hindi</option><option value="hu">Hungarian</option><option value="is">Icelandic</option><option value="id">Indonesian</option><option value="ga">Irish</option><option value="it">Italian</option><option value="ja">Japanese</option><option value="kn">Kannada</option><option value="ko">Korean</option><option value="lo">Lao</option><option value="la">Latin</option><option value="lv">Latvian</option><option value="lt">Lithuanian</option><option value="mk">Macedonian</option><option value="ms">Malay</option><option value="mt">Maltese</option><option value="no">Norwegian</option><option value="fa">Persian</option><option value="pl">Polish</option><option value="pt">Portuguese</option><option value="ro">Romanian</option><option value="ru">Russian</option><option value="sr">Serbian</option><option value="sk">Slovak</option><option value="sl">Slovenian</option><option value="es">Spanish</option><option value="sw">Swahili</option><option value="sv">Swedish</option><option value="ta">Tamil</option><option value="te">Telugu</option><option value="th">Thai</option><option value="tr">Turkish</option><option value="uk">Ukrainian</option><option value="ur">Urdu</option><option value="vi">Vietnamese</option><option value="cy">Welsh</option><option value="yi">Yiddish</option></select></td><td align="center" class="SL_td" width="3"><div id="SL_switch_b" style="background: url(chrome-extension://noaijdpnepcgjemiklgfkcfbkokogabh/content/img/util/switchb.png);" title="Switch languages">
</div>
</td><td align="left" class="SL_td" width="20%"><select id="SL_lng_to"><option value="af">Afrikaans</option><option value="sq">Albanian</option><option value="ar">Arabic</option><option value="hy">Armenian</option><option value="az">Azerbaijani</option><option value="eu">Basque</option><option value="bn">Bengali</option><option value="be">Belarusian</option><option value="bg">Bulgarian</option><option value="ca">Catalan</option><option value="zh-CN">Chinese (Simp)</option><option value="zh-TW">Chinese (Trad)</option><option value="hr">Croatian</option><option value="cs">Czech</option><option value="da">Danish</option><option value="nl">Dutch</option><option value="en">English</option><option value="eo">Esperanto</option><option value="et">Estonian</option><option value="tl">Filipino</option><option value="fi">Finnish</option><option value="fr">French</option><option value="gl">Galician</option><option value="ka">Georgian</option><option value="de">German</option><option value="el">Greek</option><option value="gu">Gujarati</option><option value="ht">Haitian Creole</option><option value="iw">Hebrew</option><option value="hi">Hindi</option><option value="hu">Hungarian</option><option value="is">Icelandic</option><option value="id">Indonesian</option><option value="ga">Irish</option><option value="it">Italian</option><option value="ja">Japanese</option><option value="kn">Kannada</option><option value="ko">Korean</option><option value="lo">Lao</option><option value="la">Latin</option><option value="lv">Latvian</option><option value="lt">Lithuanian</option><option value="mk">Macedonian</option><option value="ms">Malay</option><option value="mt">Maltese</option><option value="no">Norwegian</option><option value="fa">Persian</option><option value="pl">Polish</option><option value="pt">Portuguese</option><option value="ro">Romanian</option><option value="ru">Russian</option><option value="sr">Serbian</option><option value="sk">Slovak</option><option value="sl">Slovenian</option><option selected="selected" value="es">Spanish</option><option value="sw">Swahili</option><option value="sv">Swedish</option><option value="ta">Tamil</option><option value="te">Telugu</option><option value="th">Thai</option><option value="tr">Turkish</option><option value="uk">Ukrainian</option><option value="ur">Urdu</option><option value="vi">Vietnamese</option><option value="cy">Welsh</option><option value="yi">Yiddish</option></select></td><td align="center" class="SL_td" width="5%"></td><td align="center" class="SL_td" width="8%"><div id="SL_TTS_voice" style="background: url(chrome-extension://noaijdpnepcgjemiklgfkcfbkokogabh/content/img/util/tts-voice.png);" title="Listen to the translation">
</div>
</td><td align="center" class="SL_td" width="8%"><div class="SL_copy" id="SL_copy" style="background: url(chrome-extension://noaijdpnepcgjemiklgfkcfbkokogabh/content/img/util/copy_hand.png);" title="Copy translation">
</div>
</td><td align="center" class="SL_td" width="8%"><div id="SL_bbl_font_patch" onclick="alert('Not available for dictionary')">
</div>
<div class="SL_bbl_font" id="SL_bbl_font" style="background: url(chrome-extension://noaijdpnepcgjemiklgfkcfbkokogabh/content/img/util/font-off.png);" title="Font size">
</div>
</td><td align="center" class="SL_td" width="8%"><div id="SL_TH" style="background: url(chrome-extension://noaijdpnepcgjemiklgfkcfbkokogabh/content/img/util/history.png);" title="Translation history">
</div>
</td><td class="SL_td" width="18%"></td><td align="right" class="SL_td" width="8%"><div id="SL_pin" style="background: url(chrome-extension://noaijdpnepcgjemiklgfkcfbkokogabh/content/img/util/pin-on.png);" title="Pin pup-up bubble">
</div>
</td></tr>
</tbody></table>
</div>
</div>
<div id="SL_shadow_translation_result" style="background: url(chrome-extension://noaijdpnepcgjemiklgfkcfbkokogabh/content/img/util/bg.png) rgb(255, 255, 255);">
</div>
<div id="SL_player2">
</div>
<div id="SL_alert100" style="background: url(chrome-extension://noaijdpnepcgjemiklgfkcfbkokogabh/content/img/util/bg2.png);">
Text-to-speech function is limited to 100 characters</div>
<div id="SL_bbl_donate" style="background: url(chrome-extension://noaijdpnepcgjemiklgfkcfbkokogabh/content/img/util/donate2.png);" title="Make a small contribution">
</div>
<div id="SL_Balloon_options" style="background: url(chrome-extension://noaijdpnepcgjemiklgfkcfbkokogabh/content/img/util/bg3.png) rgb(255, 255, 255);">
<a class="SL_options" href="chrome-extension://noaijdpnepcgjemiklgfkcfbkokogabh/content/html/options/options-bbl.html" target="_blank" title="Show options">Options</a> : <a class="SL_options" href="chrome-extension://noaijdpnepcgjemiklgfkcfbkokogabh/content/html/options/history.html" target="_blank" title="Translation history">History</a> : <a class="SL_options" href="http://about.imtranslator.net/add-ons/chrome-extension/" target="_blank" title="ImTranslator Help">Help</a> : <a class="SL_options" href="chrome-extension://noaijdpnepcgjemiklgfkcfbkokogabh/content/html/options/feedback.html" target="_blank" title="Feedback">Feedback</a></div>
</div>
</div>
Anonymousnoreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-2082522260174327374.post-23553048016832119062015-04-20T01:42:00.000-07:002015-04-20T01:42:12.347-07:00Čuvari čistih voda<div class="separator" style="clear: both; text-align: left;">
<a href="http://1.bp.blogspot.com/-L-lRsg92iz0/VTS7tdbjHlI/AAAAAAAAABI/lauadJyl4Rw/s1600/bio%26bio.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="http://1.bp.blogspot.com/-L-lRsg92iz0/VTS7tdbjHlI/AAAAAAAAABI/lauadJyl4Rw/s1600/bio%26bio.jpg" height="212" width="320" /></a>Povodom obilježavanja Dana planeta Zemlje, bio&bio trgovine će od 20. do 26. travnja dio prihoda od prodaje hrvatskih ekoloških proizvoda odvojiti za očuvanje rijeke Drave i time se pridružiti aktivnostima svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF.</div>
<br />
bio&bio nastavlja tradiciju obilježavanja Dana planeta Zemlje koje je u Hrvatskoj 1991. godine potaknulo Društvo za unaprjeđenje kvalitete življenja, na čelu sa Zlatkom Pejićem koji je zajedno sa suprugom, Jadrankom Boban Pejić, vlasnik bio&bio trgovina.<br />
<br />
<b>Domaći ekoproizvodi sve popularniji</b><br />
<br />
bio&bio podržava razvoj domaće ekološke poljoprivrede te već godinama njeguje suradnju s hrvatskim eko poljoprivrednicima. Danas aktivno surađuje s više od 30 hrvatskih obiteljskih poljoprivrednih eko gospodarstava diljem Hrvatske, kojima bio&bio jamči otkup robe po fer cijenama. Upravo ovakva vrsta partnerstva, uz stalnu edukaciju i podršku, bitno utječe na razvoj domaćih eko gospodarstava kojima je najbitnija mogućnost plasmana njihovih proizvoda. Sve češći izbor kupaca su upravo hrvatski organski proizvodi kojih je na bio&bio policama više od 1000.<br />
<br />
<br />
<b>Naše rijeke naše blago</b><br />
<br />
bio&bio trgovine se pridružuju organizaciji WWF u kampanji Naše rijeke, naše blago te od svakog kupljenog hrvatskog ekoproizvoda od 20. do 26. travnja jednu kunu ulaže u projekt očuvanja rijeke Drave, jedne od naših najvažnijih rijeka. Naime, riječno područje Dunava, Drave i Mure predstavlja jedinstveno područje značajnog prirodnog i kulturnog naslijeđa u cijeloj regiji, koje se naziva i Europskom Amazonom.<br />
„Za bio&bio često kažemo da je više od trgovine. Ne zbog toga da privučemo veću pozornost, već zbog osjećaja, stava, “priče”, poruke, onog “nečeg” zbog čega sve ovo radimo. Prije 20-ak godina organizirali smo niz aktivističkih manifestacija kojima smo obilježavali Dan planeta Zemlje, promičući načela osobne ekologije kroz brigu o okolišu, umjetnost, glazbu, aktivizam i cjelovitu prirodnu prehranu.“ Izjavila je Jadranka Boban Pejić. „Ponosna sam na činjenicu da danas surađujemo s brojnim malim proizvođačima i poljoprivrednicima te da smo mnoge inspirirali i motivirali da žive kvalitetnije. bio&bio ove godine podržava vrijedan projekt očuvanja naših rijeka jer svojim svakodnevnim radom nastojimo ostvariti pozitivan utjecaj u zajednici i educirati naše kupce. Također, uvijek ističemo snagu partnerstava, te smo se stoga povezali s organizacijom WWF, kako bismo udruženim snagama ostvarili dobar rezultat.“, pojasnila je novu suradnju Jadranka Boban Pejić.<br />
<br />
„WWF ulaže velike napore kako bi se osiguralo očuvanje jedinstvenih prirodnih i kulturnih vrijednosti rijeka u Hrvatskoj. Poduprijeti suživot ljudi i prirode uz poticanje održivog razvoja, naša je glavna misija. Domaći proizvodi važan su izvor prihoda za lokalno stanovništvo i uvelike ovise o kvaliteti zemlje i vode s kojom "hrane" svoje plodove. Poslovni sektor ima velik utjecaj na prirodu, stoga nam je jako drago što je bio&bio kao vodeća trgovina za prodaju organiskih proizvoda u regiji, prepoznala značaj čiste vode za kvalitetu hrvatskih ekoproizvoda.“, istaknula je Irma Popović Dujmović, koordinatorica projekata za vode u WWF Hrvatska.Anonymousnoreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-2082522260174327374.post-1756072056775504462015-04-20T00:25:00.000-07:002015-04-20T00:25:14.055-07:00Potpisan Memorandum o razumevanju između JP Vojvodinašume i WWF-Svetskog fonda za prirodu<br />
<a href="http://1.bp.blogspot.com/-tRNs-5WmSm4/VTSpTmgalbI/AAAAAAAAAA0/ImOjvFR9hC8/s1600/vojsume6.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; display: inline !important; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="http://1.bp.blogspot.com/-tRNs-5WmSm4/VTSpTmgalbI/AAAAAAAAAA0/ImOjvFR9hC8/s1600/vojsume6.jpg" height="222" width="320" /></a>Novi Sad, 15. april 2015. - U direkciji Javnog preduzeća Vojvodinašume danas je potpisan Memorandum o razumevanju između ovog preduzeća i WWF – Svetskog fonda za prirodu. Potpisavanjem ovog dokumenta, direktorka JP Vojvodinašume Marta Takač i Andreas Bekman, regionalni direktor WWF-Dunavsko-karpatskog programa, učvrstili su poslovne odnose i osigurali još intenzivniju saradnju između ove dve organizacije, koja traje više od jedne decenije.<br />
<br />
„Memorandumom o razumevanju zaokružićemo dosadašnju saradnju sa željom da on bude okvir i vodilja za buduće zajedničke aktivnosti. U periodu većem od jedne decenije uspeli smo da ostvarimo puno rezultata. Prošle godine u novembru, WWF-ov projekat „Parkovi Dinarskog luka“, kojem smo se priključili 2013. godine, je zahvaljujući dobroj međusobnoj saradnji i velikom obostranom zalaganju, u Briselu u Evropskom parlamentu dobio krunu uspeha. Tada je JP Vojvodinašume, kao upravljaču SRP Gornje Podunavlje, dodeljen prestižni sertifikat - Evropska povelja za održivi turizam u ovom rezervatu prirode. Verujemo da će kao i do sada, nove ideje i projekti davati jednako dobre rezultate“, rekla je Marta Takač, direktorka JP Vojvodinašume.<br />
<br />
„Saradnja između JP Vojvodinašume i WWF-Svetskog fonda za prirodu, prvenstveno na revitalizaciji vlažnih područja u Specijalnom rezervatu prirode Gornje Podunavlje, imaće višestruke koristi kako za prirodu i slatkovodne ekosisteme, tako i za ljude koji imaju dobrobiti od ovih ekosistema poput obezbeđivanja čiste vode, ublažavanja posledica poplava kao i ekoturizma”, izjavio je Andreas Bekman, direktor WWF Dunavsko-karpatskog programa.<br />
<br />
Intenzivna saradnja između WWF-Svetskog fonda za prirodu i JP Vojvodinašume počela je 2011. godine u okviru projekta „Obnova vlažnih staništa na području Mure, Drave i Dunava“, a potom i u okviru projekta „Parkovi Dinarskog luka“, ali i kroz proces nominovanja UNESKO prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav, poznatog još i kao Evropski Amazon. Neformalan vid saradnje između JP Vojvodinašume i WWF-a datira još od 2003. godine kada su zaposleni JP Vojvodinašume učestvovali u brojnim radionicama, sastancima i studijskim putovanjima organizovanim od strane WWF-a u okviru brojnih projekata.<br />
<br />
U okviru najnovije saradnje na obnovi vlažnih staništa, a uz podršku Coca-Cola sistema, biće obnovljena bara Šarkanj i lokalitet Bestrement na području Specijalnog rezervata prirode “Gornje Podunavlje” duž nekadašnjeg plavnog područja Dunava. Ovo područje deo je budućeg UNESKO Prekograničnog rezervata biosfere “Mura-Drava-Dunav”, poznatog i kao Evropski Amazon, koji se proteže od Austrije, preko Slovenije, Mađarske i Hrvatske sve do Srbije.<br />
<br />
Bestrement obuhvata nekadašnje plavno područje Dunava, ali je odsečen od rečnog toka zbog izgradnje nasipa i skoro je potpuno obrastao trskom i vrbama. U prošlosti je ova oblast bila veoma bitna za razmnožavanje i migraciju 700 parova čaplji i drugih vrsta ptica, ali je nažalost izgubila svoju funkciju usled sušenja i obrastanja vegatacijom. Cilj projekta je poboljšanje vodnog režima tokom cele godine obnavljanjem već postojećih kanala za irigaciju i konstrukcijom ustava. Ovi radovi su potrebni da bi se revitalizovali ekosistemi vlažnih staništa i zaštitila flora i fauna ovog područja. Osim unapređenja biodiverziteta, aktivnosti će biti usmerene i na dobrobit lokalnih zajednica kroz razvoj ekoturizma, prvenstveno posmatranje ptica.<br />
<br />
Za više informacija: astamenkovic@wwfdcp.orgAnonymousnoreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-2082522260174327374.post-41709862349017602322015-04-15T07:17:00.000-07:002015-04-15T07:17:10.870-07:00WWF kampanja za odgovorno korišćenje pesticida u prirodi pod nazivom „Čujte i ne trujte! Orao pao”<b><i>ALARMANTNO: Sve češći slučajevi trovanja strogo zaštićenih i retkih vrsta</i></b><div>
<br /></div>
<div>
<table cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="float: left; text-align: left;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="http://3.bp.blogspot.com/-PopMYN6nguA/VS5yHQZShNI/AAAAAAAAAAM/1E6hCZxoxlc/s1600/612x612_preglednije.png" imageanchor="1" style="clear: left; margin-bottom: 1em; margin-left: auto; margin-right: auto;"><img border="0" src="http://3.bp.blogspot.com/-PopMYN6nguA/VS5yHQZShNI/AAAAAAAAAAM/1E6hCZxoxlc/s1600/612x612_preglednije.png" height="320" width="320" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;">Kampanja za spas orla belorepana</td></tr>
</tbody></table>
<div>
Novi Sad, 7. april 2015 – WWF – Svetski fond za prirodu pokrenuo je kampanju za odgovorno korišćenje pesticida u prirodi pod nazivom „Čujte i ne trujte! Orao pao”. Kampanja će biti realizovana uz podršku Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu životne sredine, a u saradnji s Pokrajinskim zavodom za zaštitu prirode, Zavodom za zaštitu prirode Srbije, Društvom za zaštitu i proučavanje ptica Srbije i JP „Vojvodinašume”.</div>
<div>
<br /></div>
<div>
Povod za ovu inicijativu su sve češća trovanja strogo zaštićenih životinja kao posledica trovanja pesticidima. Žrtve nisu samo „nepoželjne” životinje već u velikoj meri i ugrožene i retke vrste, poput orla belorepana, ali i domaće životinje.</div>
<div>
</div>
<div>
Rezultati monitoringa WWF – Svetskog fonda za prirodu iz 2014, na području Specijalnog rezervata prirode „Gornje Podunavlje” registrovali su 22 gnezdeća para strogo zaštićenog orla belorepana. Iste godine u okolini ovog zaštićenog područja pronađeno je 11 mrtvih ptica. Osam ptica je uginulo od trovanja pesticidom koji sadrži karbofuran. – U okviru projekta zaštite Evropskog Amazona, WWF zajedno s partnerskim organizacijama radi na zaštiti orla belorepana u rezervatu „Gornje Podunavlje”. Godišnji priraštaj je oko 50 ptica belorepana u čitavoj Srbiji, od toga samo 5 dostigne polnu zrelost i doživi period repordukcije. Ukoliko je samo tokom prošle godine otrovano osam ptica, to predstavlja strašan gubitak za populaciju ove strogo zaštićene vrste.. Jedna od mera njegove zaštite u okviru projekta je hranilište u blizini sela Svilojevo. Neophodno je hitno zaustaviti trovanje, jer je život svake ptice dragocen. Od posledica trovanja stradaju i ostale životinje, a nepravilna upotreba pesticida ima negativan uticaj i na zdravlje ljudi – izjavila je Sonja Bađura iz WWF programa u Srbiji.</div>
<div>
</div>
<div>
Trovanje koje dovodi do fatalnog ishoda kod strogo zaštićenih vrsta je krivično delo, za koje su zakonom predviđene visoke novčane, ali i zatvorske kazne! – Kada su u pitanju slučajevi trovanja retkih i Zakonom zaštićenih životinja, potrebna je brza i koordinirana reakcija nadležnih institucija. Pokrajinska inspekcija sarađuje sa policijom, ali i sa udruženjima za zaštitu prirode – saopštio je dr Slobodan Puzović, pokrajinski sekretar za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu životne sredine. On je takođe istakao: – Pokrajinski sekretarijat zajedno s Pokrajinskim zavodom za zaštitu prirode, upravljačima zaštićenih područja i drugim partnerima godinama razvija mrežu namenskih hranilišta za retke vrste ptica grabljivica u Vojvodini.</div>
<div>
<br /></div>
<div>
Jedna od bitnih komponenti ove kampanje je i rad s policijom i tužilaštvima, u kome će učestvovati sve partnerske organizacije, ali i predstavnici drugih zainteresovanih strana na područjima na kojima je zabeleženo najviše slučajeva trovanja. – Pesticidi se u Srbiji upotrebljavaju u sve većoj količini. Što ih širi krug ljudi koristi, to su češće pogrešne upotrebe i zloupotrebe, zbog kojih su posledice po ljudsko zdravlje, prirodu, resurse koje svakodnevno koristimo, a posebno po živi svet sve veće. Trovanje divljh životinja je samo mali, jedva vidljivi deo kobnih učinaka hemikalija koje se koriste u poljoprivredi. Apsurdno je da je već sada sigurno da to ima teške posledice na neke zaštićene vrste, za koje smo se decenijama unazad trudili da ih zaštitimo od raznih ugrožavanja – smatra Marko Tucakov, ornitolog u Pokrajinskom zavodu za zaštitu prirode.</div>
<div>
<br /></div>
<div>
Radi podizanja svesti javnosti o odgovornom korišćenju pesticida, biće organizovane i tribine za širu javnost u okolini rezervata „Gornje Podunavlje”. Kako bi i oni najmlađi bili upoznati sa ovim problemom, osmišljen je i interaktivni čas biologije za učenike osnovnih škola posvećen zaštiti orla belorepana.</div>
<div>
<br /></div>
<div>
U okviru kampanje „Čujte i ne trujte! Orao pao” aktiviran je telefon za prijavljivanje slučajeva uginuća divljih životinja. Sve slučajeve uginuća prijavite na broj telefona: 063 153 83 85 nakon čega će informacije o njima biti prosleđene službama nadležnim da reaguju. </div>
<div>
<br /></div>
<div>
O orlu belorepanu:</div>
<div>
Orao belorepan (Haliaeetus albicilla) najveća je ptica grabljivica u slivu Dunava. Nalazi se na samom vrhu lanca ishrane, tako da njegovo stanište mora da bude u dobrom stanju i da nudi velike količine bezbedne hrane kako bi populacija ove vrste rasla. Na čitavoj teritoriji Srbije je registrovano oko 120 gnezdećih parova orla belorepana. Jedino neprekidne mere aktivne zaštite mogu da obezbede njegov opstanak u složenom spletu odnosa u prirodnim staništima. Te mere, prema svim akcionim planovima zaštite belorepana, podrazumevaju pre svega sprečavanje trovanja.</div>
</div>
<div>
<br /></div>
<div>
<i>Za više informacija: Aleksandra Stamenković, astamenkovic@wwfdcp.org </i></div>
Anonymousnoreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-2082522260174327374.post-18431815666832422022015-02-02T02:28:00.000-08:002015-02-02T02:28:04.061-08:00Obnovom vlažnih područja do čiste vode, smanjenja uticaja poplava i ublažavanja efekata klimatskih promena širom regiona<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<table cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="float: left; margin-right: 1em; text-align: left;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi-KDaDNP84aR68YItwW0JKm98_14YrYTV7LomG6MO8cIC_ExqIdi2tENXf0TntO9gB9ZVYG5l2JVMvwYSIciJd8bgbN-9hnGU43EtE4LiqwPUyVRSZXNbXQUVINQX7bQGBnXGArNI7dIwL/s1600/gornje.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; margin-bottom: 1em; margin-left: auto; margin-right: auto;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi-KDaDNP84aR68YItwW0JKm98_14YrYTV7LomG6MO8cIC_ExqIdi2tENXf0TntO9gB9ZVYG5l2JVMvwYSIciJd8bgbN-9hnGU43EtE4LiqwPUyVRSZXNbXQUVINQX7bQGBnXGArNI7dIwL/s1600/gornje.jpg" height="212" width="320" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;">Svetski dan vlažnih područja</td></tr>
</tbody></table>
<b>Beograd, 2. februar 2015</b> – Svetski dan vlažnih područja (Dan Ramsara) obeležava se 2. februara, kako bi se ukazalo na značaj vlažnih područja i podsetilo na neophodnost njihovog očuvanja. WWF-Svetski fond za prirodu ovaj dan obeležava nizom uspešnih projekata revitalizacije vlažnih područja u 12 zemalja regiona uključujući i Srbiju, Hrvatsku, Mađarsku, Bugarsku na ukupnoj površini 6600 hektara. <br /><br />“Naš cilj je da zaštitimo, održivo upravljamo i obnovimo 2 miliona hektara slatkovodnih ekosistema duž Dunava i njegovih pritoka do 2025, kao i da omugućimo usluge ekositema – od čiste vode do ublažavanja posledica poplava, kao i smanjenja efekata klimatskih promena”, izjavio je Andreas Bekman, direktor WWF Dunavsko-karpatskog programa. <br /><br />Prvi put Dana vlažnih područja obeležen je 1971. godine kada je preko 160 država u iranskom gradu Ramsaru potpisalo Konvenciju o močvarama koje su od međunarodnog značaja, posebno kao prebivalište ptica močvarica. Srbija je jedna od zemalja potpisnica Konvencije i u njoj se nalazi 10 ramsarskih područja. <br /><br /><div>
“Tokom proteklih godina, WWF aktivno radi na projektima restauracije vlažnih staništa u jednom od ramsarskih područja u Specijalnom rezervatu prirode Gornje Podunavlje, koji je deo budućeg UNESCO prekograničnog rezervata biosfere “Mura-Drava-Dunav” i predstavlja najznačajnije vlažno područje u srednjem toku Dunava. Neophodno je raditi na zaštiti ovih područja, jer su ugrožavajuci faktori koji utiču na nestanak ili zagađenje vlažnih staništa brojni - intenzivna poljoprivreda, izdradnja nasipa previše blizu reka i šumske monokulture”, izjavila je Duška Dimović, direktorka programa WWF-a u Srbiji. <br /><br />Zaštita i obnova vlažnih i plavnih područja uz Dunav glavni su fokus aktivnosti WWF-a u regionu. Više od 80% vlažnih staništa nestalo je u proteklih 150 godina regulacijom Dunava radi rečne plovidbe, poljoprivrede i izgradnje hidrocentrala, a sa njima i brojne vrste biljaka i životinja. Nestankom plavnih područja znatno su smanjene i brojne usluge ekosistema kao što su ublažavanje posledica poplava, obezbeđivanje staništa za mrest riba ili prečišćavanje vode. <br /><br />Trenutni sistem obrane od poplava uključuje velike infrastukturne zahvate poput kombinacija brana, produbljivanja korita i pravljenja kanala, obaloutvrda i obalnih nasipa te uklanjanje vodene vegetacije, što dovodi do uništavanja ili fragmentacije vlažnih staništa neophodnih za živi svet reka. Zato bi trebalo obnoviti što više vlažnih staništa koja bi bila retenzije , kako bi reke dobile više prostora za svoju prirodnu dinamiku koja najbolje reguliše velike plavne talase. <br /> <br />“Prirodna plavna područja mogu ovakve plavne talase ublažiti i smanjiti njihov uticaj nizvodno. U našoj zemlji dobri primeri kako ova područja mogu smanjiti posledice poplava su Specijalni rezervati prirode Gornje Podunavlje, Obedska bara, Karađorđevo i Zasavica, kao i Park prirode Lonjsko polje u Hrvatskoj, velika retenzija koji štiti kako Beograd, tako i Zagreb od poplava. Ovakvih prirodnih sistema odbrane od poplava bi trebalo biti znatno više”, dodala je Dimovićeva.</div>
<div>
<i><br /></i></div>
<div>
<i>Aleksandra Stamenković, WWF</i></div>
</div>
Martina Šubašićhttp://www.blogger.com/profile/15960207268331745908noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-2082522260174327374.post-38841662944896108092015-01-23T03:58:00.005-08:002015-01-23T03:58:52.273-08:00Zimski spust na rijeci Dravi<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<table cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="float: left; margin-right: 1em; text-align: left;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEizs5SJ7Jo9T4Tcao_9uGQ5XV6yyHxFGeXaUqvyzuEo3eL69T88JB3FItKrfn9tIpqSt1gyaZ9qVWCPihu1oL2kYb0-rezCe_lLn_y8lS6v4t68QO4a-hQeEQdoi47214gR7O_e_mqOLSy-/s1600/10934039_10200181102646197_8366469485598415096_n.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; margin-bottom: 1em; margin-left: auto; margin-right: auto;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEizs5SJ7Jo9T4Tcao_9uGQ5XV6yyHxFGeXaUqvyzuEo3eL69T88JB3FItKrfn9tIpqSt1gyaZ9qVWCPihu1oL2kYb0-rezCe_lLn_y8lS6v4t68QO4a-hQeEQdoi47214gR7O_e_mqOLSy-/s1600/10934039_10200181102646197_8366469485598415096_n.jpg" height="213" width="320" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;">Vesela ekipa na Dravi</td></tr>
</tbody></table>
Prošle subote održan je na rijeci Dravi u organizaciji rafting kluba Matis, šesti po redu “Zimski spust”. Na ovogodišnjem susretu okupilo se oko dvjestotinjak ljubitelja prirode, veslanja i dobrog društva. Iako je bilo hadno i puhao je vjetar, vrijeme nije spriječilo dobru atmosferu i zabavu. Svake godine povećava se interes i broj ljudi, te se ove godine spustu pridružilo i petnaest Mađara te je Zimski spust dobio međunarodni karakter.<br />
<table cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="float: right; margin-left: 1em; text-align: right;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgzNR56uwc4F1B1Wgi4XU-MCVq7qqmqJ3UzkJaEJThN8KRFv6FxVd31P7ublevYQocj8fGCLm90e3Cl_0JIxH90fmzsoJaS6LemSKlW2i9L8jGMPPhRbrnSeC75i_zNsqjywMWUlHxEvpVG/s1600/10930917_10203955879206338_6722393173496662266_o.jpg" imageanchor="1" style="clear: right; margin-bottom: 1em; margin-left: auto; margin-right: auto;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgzNR56uwc4F1B1Wgi4XU-MCVq7qqmqJ3UzkJaEJThN8KRFv6FxVd31P7ublevYQocj8fGCLm90e3Cl_0JIxH90fmzsoJaS6LemSKlW2i9L8jGMPPhRbrnSeC75i_zNsqjywMWUlHxEvpVG/s1600/10930917_10203955879206338_6722393173496662266_o.jpg" height="179" width="320" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;">Naše rijeke, naše blago</td></tr>
</tbody></table>
<br />
<br />
Veslalo se u čamcima i kanuima od Svibovca Podravskog pa sve do Dravskih bazena u Varaždinu. Zimski spust je pod pokroviteljstvom WWF-a i ovogodišnji slogan glasio je “Naše rijeke, naše blago” Cilj je osvještavanje ekološke važnosti i prirodnih ljepota rijeke Drave. Kako je sigurnost uvijek na prvom mjestu, Zimskom spustu prisustvovao je i 20-ak GSS-ovaca koji su budno pazili na svaki čamac i zaveslaj. Po završetku veslanja, ekipu je čekalo veselo druženje uz topli obrok i kuhano vino. <br />
<br />
<div>
<table cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="float: left; margin-right: 1em; text-align: left;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjQRlecoXnFrWi7HE3L6sAdHGwSzfyjhoKRf3_07ClGKwfINuM-hruogqlzV1KDQ5bi2O9fsiWLARnfr6C0UEyd22Fp0k543syfqQrrRDj7yBZoswZ1EDycwvq7Qhvoz9HvfhMtoJNA3pFJ/s1600/10930137_10203955877726301_3339197514136507052_o.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; margin-bottom: 1em; margin-left: auto; margin-right: auto;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjQRlecoXnFrWi7HE3L6sAdHGwSzfyjhoKRf3_07ClGKwfINuM-hruogqlzV1KDQ5bi2O9fsiWLARnfr6C0UEyd22Fp0k543syfqQrrRDj7yBZoswZ1EDycwvq7Qhvoz9HvfhMtoJNA3pFJ/s1600/10930137_10203955877726301_3339197514136507052_o.jpg" height="180" width="320" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;">Drava </td></tr>
</tbody></table>
<br /></div>
<div>
<i>Nikola Želimorski, rafting klub Matis </i></div>
</div>
Martina Šubašićhttp://www.blogger.com/profile/15960207268331745908noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-2082522260174327374.post-62864247919118762492014-12-22T00:44:00.004-08:002014-12-22T00:45:20.928-08:00Solarna elektrana u Prekograničnom rezervatu Mura-Drava-Dunav puštena u pogon<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<table cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="float: left; margin-right: 1em; text-align: left;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjb4CC0_p4iQfXB6HKxpn-FIsKiyaPXNHO9tIOxaCFuNI1BjdPaWav6QGtvO4BEaSFyd5yzhMSGul3auVjt8TLfL9o0d9xjLzzPgK-CW0zMpWhDJFnaTJyQXNbhZBlgSQ7H9BgnYWnxxwsl/s1600/se.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; margin-bottom: 1em; margin-left: auto; margin-right: auto;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjb4CC0_p4iQfXB6HKxpn-FIsKiyaPXNHO9tIOxaCFuNI1BjdPaWav6QGtvO4BEaSFyd5yzhMSGul3auVjt8TLfL9o0d9xjLzzPgK-CW0zMpWhDJFnaTJyQXNbhZBlgSQ7H9BgnYWnxxwsl/s1600/se.jpg" height="320" width="213" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;">Solarna energija, čist i zelen izvor energije</td></tr>
</tbody></table>
Suradnjom WWF-a, Svjetske organizacije za zaštitu prirode i tvrtke Fronius, jedne od vodećih u proizvodnji solarnih pretvarača, donirana je solarna elektrana Javnoj ustanovi za zaštitu prirode «Međimurska priroda».<br /><br />Solarna elektrana od 9. prosinca proizvodi struju, pretežito za vlastite potrebe. Elektranu je 19. prosinca svečano otvorio župan Međimurske Županije, gosp. Posavec. Otvorenju su, između ostalih, prisustvovali predstavnica WWF-a, gđa. Ivana Korn Varga te gradonačelnik Murskog Središća g. Srpak.<br /><br />Na dan otvorenja elektrane sunce je sjalo u punoj snazi te je 50-ak ljudi imalo priliku vidjeti kako raste broj proizvedenih W struje.<br /><br />Javna ustanova pod vodstvom ravnatelja g. Goluba upravlja i prvim hrvatskim Regionalnim parkom Mura Drava. Park je uspostavljen 2011. godine. Iste godine potpisana je i UNESCO deklaracija te je Prekogranični rezervat biosfere osnovan između Hrvatske i Mađarske. Do 2016. godine pridružiti će im se Austrija, Srbija te Slovenija i time će se uspostaviti prvi svjetski pentalateralni Prekogranični rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav.<br /><br /> <br />WWF je donirao pet solarnih elektrana u Europi te se odlučio za doniranje elektrane unutar Prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav upravo kako bi potaknuo održivost tog jedinstvenog područja. Prekrasna netaknuta priroda spomenutog rezervata prepoznata je na međunardnoj razini i želja WWF-a je da se lokalno stanovništvo potakne i educira o održivim izvorima energije. U samo jedan sat, Sunce može osigurati dovoljno energije za opskrbu čovječanstva tijekom čitave godine. WWF ističe kako je krajnje vrijeme da se okrenemo obnovljivim izvorima energije i smanjimo upotrebu fosilnih goriva.<br /><br />Ušteda koju će javna ustanova Međimurska priroda i državni proračun imati kreće se oko 7000 HRK na godišnjoj razini. U Europi održivi izvori energije zapošljavaju 1,2 milijuna ljudi. WWF svakako savjetuje korištenje sunca kao izvor energije s obzirom da je to održiv i zelen izvor energije.<br /><br /><i>Ivana Korn Varga, WWF</i></div>
Martina Šubašićhttp://www.blogger.com/profile/15960207268331745908noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-2082522260174327374.post-22617429902125497052014-12-19T00:55:00.003-08:002014-12-19T00:55:34.597-08:00Five parks in the region received the European Charter for Sustainable Tourism<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<table cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="float: left; margin-right: 1em; text-align: left;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiTyKaOWwyblxR-WMxGHGgoR2ihP3vpkNoEWRokyOzY2xlO7uZMV_AEwi84NQ0HHBzT5_u-OVf5xgQIwYuX3N9E8euGREih9EJxR1rAf-_WiqFohhoOdmlORXbF7O0hlu3maRTH4Zb4gFbi/s1600/gp.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; margin-bottom: 1em; margin-left: auto; margin-right: auto;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiTyKaOWwyblxR-WMxGHGgoR2ihP3vpkNoEWRokyOzY2xlO7uZMV_AEwi84NQ0HHBzT5_u-OVf5xgQIwYuX3N9E8euGREih9EJxR1rAf-_WiqFohhoOdmlORXbF7O0hlu3maRTH4Zb4gFbi/s1600/gp.jpg" height="266" width="400" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;">Representative of Gornje Podunavlje SNR with deserved certificate </td></tr>
</tbody></table>
The directors of Una National Park (Bosnia and Herzegovina), Lonjsko Polje and Medvednica Nature Parks (Croatia), Fruška Gora National Park and <b>Gornje Podunavlje Special Nature Reserve </b>(Serbia) received an important acknowledgement in the European Parliament in Brussels on December 11, 2014. They will enter the New Year 2015 as the first parks in the region with the prestigious acknowledgement – the European Charter for Sustainable Tourism.<br /><br />The process of preparation of the parks for this acknowledgement started two years ago when they entered the Europarc Federation via the WWF Dinaric Arc Parks project. The parks established forums of the stakeholders which had a couple of meetings and created their strategies on sustainable tourism – promotion and communication strategies are among them. After they delivered their nominations in February this year, their strategies were reviewed by a team of verificators that later visited the parks and talked with the stakeholders and got familiar with management, business and offer of the parks. <br /><br />The main goal of the Ceritficate is to improve the quality of services in the parks with an aim of nature protection. Sustainable tourism complies the needs of the present-day tourists and hosts, but it also protects and improves future opportunities. It is the way of management of all the resources in the way that it satisfies economic, social and aesthetic needs of tourists and at the same time keeps cultural identity, important environmental processes and biodiversity. <br /><br />WWF will try to support these parks in the future to conduct all the activities planned through their strategies on sustainable tourism and to encourage them to get better than they are. They have received the Cerificate in the five-year period and the verification process will be conducted again after that. <br /><br />Among the parks that are members of the association 'Parks Dinarides – network of the protected areas of Dinarides' there are a couple of parks that want to give over the nominations for this certificate. They are headed by Kornati National Park from Croatia and Biogradska Gora National Park from Montenegro. <br /><br /><i>Petra Boić Petrač, WWF</i></div>
Martina Šubašićhttp://www.blogger.com/profile/15960207268331745908noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-2082522260174327374.post-30169792982194536122014-11-18T05:29:00.002-08:002014-11-18T05:29:43.341-08:00Projekat obnove vlaznih staništa duž Dunava dobitnik Svetske nagrade za inovacije u industriji napitaka<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<table cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="float: left; margin-right: 1em; text-align: left;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgT-mbHhGkVE14W24wj2zAXCARNiozdEs_LI3OaNTWvpQHBGKGnLdnrYNj9KmE-OgK9LOsIfNyAyWa49RQj-81A3MoSs5MkBpOk3awrflf8jSVakVd3EFHLLZfTtj2LYSICUmyf9D8nrx8b/s1600/slika__1_.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; margin-bottom: 1em; margin-left: auto; margin-right: auto;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgT-mbHhGkVE14W24wj2zAXCARNiozdEs_LI3OaNTWvpQHBGKGnLdnrYNj9KmE-OgK9LOsIfNyAyWa49RQj-81A3MoSs5MkBpOk3awrflf8jSVakVd3EFHLLZfTtj2LYSICUmyf9D8nrx8b/s1600/slika__1_.jpg" height="145" width="400" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;">Dodela nagrada u Nunbergu </td></tr>
</tbody></table>
Coca-Cola sistem je dobitnik Svetske nagrade za inovacije u industriji napitaka (World Beverage Innovation Award) za projekat obnove vlažnih staništa duž Dunava koji obuhvata i Specijalni rezervat prirode Gornje Podunavlje. Ovu nagradu dodeljuje FoodBev Media Ltd., a ovogodišnja ceremonija dodele nagrada održana je tokom međunarodnog sajma Brau Beviale, u Nemačkoj. Ovo priznanje došlo je kao kruna trogodišnjih zajedničkih napora Coca-Cola sistema i WWF-Svetskog fonda za prirodu na očuvanju vodenih resursa Srbije.<br /><br />“Očuvanje vode, kao ograničenog resursa, iz godine u godinu postaje sve važnija globalna tema. Kako je voda ujedno i glavni sastojak naših proizvoda, zalažemo se za njeno efikasnije korišćenje kroz održivo poslovanje i partnerstvo sa WWF-om. Konkurencija na ovom prestižnom takmičenju je bila zaista velika, a samo u kategoriji Najbolja incijativa u oblasti održive zaštite životne sredine bilo je preko 15 sjajnih projekta. Ponosi smo što su naši napori prepoznati, ali naš posao je tek započet. Kroz ovaj projekat Coca-Cola sistem nastoji da ispuni svoj globalni cilj – da do 2020. godine prirodi vratimo svu vodu koju koristimo za proizvodnju širom sveta“, izjavila je Milica Stefanović, predstavnica Coca-Cola sistema u Srbiji.<br /><br />Specijalni rezervat prirode Gornje Podunavlje deo je budućeg UNESCO Prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav, poznatijeg i kao Evropski Amazon.<br />Rad na očuvanju vodenih resursa nastaviće se kroz novo sedmogodišnje partnerstvo sa WWF- Svetskim fondom za prirodu za obnovu vlažnih i plavnih područja duž Dunava, u šest zemalja Evrope, među kojima je i Srbija.<br /><br />Svetske nagrade za inovacije u industriji napitaka (World Beverage Innovation Award) dodeljuju se na globalnom nivou kompanijama za proizvodnju napitaka koje kroz svoje poslovanje pokazuju izuzetne inovacije na polju održivog razvoja, proizvodnje, pakovanja, marketinga, dizajna i komunikacija.<div>
<i><br /></i></div>
<div>
<i>Aleksandra Stamenković, WWF</i></div>
</div>
Martina Šubašićhttp://www.blogger.com/profile/15960207268331745908noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-2082522260174327374.post-11374017689002107992014-11-04T00:14:00.001-08:002014-11-04T00:17:54.398-08:00Sajam torti, kolača i poljoprivrednih proizvoda <div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhrRzNLoy1lI7ZynKuqlZp7HkMQkFstFr1h5ZG024jHJrrectHI1YF9ZgsFY0a_rN4m8AFZ5-_V1eMnv0EAYaj82efufS4hOpsH_YgFLPxc0yPDWhStpE4vkWK3ZnX7OYCHTvUxNRVWHQB0/s1600/recipe-image-legacy-id--1043451_11.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhrRzNLoy1lI7ZynKuqlZp7HkMQkFstFr1h5ZG024jHJrrectHI1YF9ZgsFY0a_rN4m8AFZ5-_V1eMnv0EAYaj82efufS4hOpsH_YgFLPxc0yPDWhStpE4vkWK3ZnX7OYCHTvUxNRVWHQB0/s1600/recipe-image-legacy-id--1043451_11.jpg" height="290" width="320" /></a></div>
Poštovani,<br />
<br />
pozivamo Vas da svojim prisustvom uveličate treći po redu <a href="https://mail.google.com/mail/u/0/#inbox/14975543199b3b14?projector=1">Sajam torti, kolača i poljoprivrednih poizvoda</a>, koji će biti održan u Bačkom Monoštoru (Dom kulture), u subotu, 08. novembra 2014. godine, sa početkom u 12h.<br />
<br />
Manifestacija je osmišljena kao idealan način za promociju domaće radinosti kroz poljoprivredne poizvode, prerađevine, torte i kolače, s ciljem unapređenja i razvoja sela, akcentovanja poljoprivrede kao osnovne delatnosti na selu, afirmisanja žena i njihovog stvaralaštva, te razvoja agro i eko turizma, kao dodatne aktivnosti na gazdinstvu.<br />
<br />
Izlagči na ovom sajmu su prvenstveno žene, kako individualno, tako i predstavnice ženskih udruženja sa teritorije Grada Sombora, poljoprivredni proizvođači, seoska domaćinstva, porodične firme, preduzetnici… Žene i svi izlagači predstaviće svoje proizvode: torte, kolače, med i proizvode od meda, rakije, vina, domaće sokove, začinsku papriku, suhomesnate proizvode, sireve, zimnicu – pekmeze, džemove, kompote, salate…<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhH33UfpM5T7tUpFw-aqhO8y0bTb9CRL0yfvvSQmxCM-dK52YRV3bHxsMunHzPjXHz1Wvnvz6VCSMYd9UKz3-FYkdITAoyM9NQLNgAKXOrKIq11EYb8FL4sZ-hqaNOrhmYuEcjfkC-rruxB/s1600/Sajam+2014.jpg" imageanchor="1" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhH33UfpM5T7tUpFw-aqhO8y0bTb9CRL0yfvvSQmxCM-dK52YRV3bHxsMunHzPjXHz1Wvnvz6VCSMYd9UKz3-FYkdITAoyM9NQLNgAKXOrKIq11EYb8FL4sZ-hqaNOrhmYuEcjfkC-rruxB/s1600/Sajam+2014.jpg" height="240" width="320" /></a></div>
<br />
<br />
<br />
<b>Program manifestacije:</b><br />
<br />
12h – otvaranje sajma sa nastupom dečije grupe KUDH-a “Bodrog” <br />
<br />
14h – predavanje za poljoprivredne proizvođače u saradnji sa Poljoprivrednom stručnom službom Sombor<br />
<br />
15h – tombola <br />
<br />
15:45h – proglašenje najistaknutijih izlagača<br />
<br />
16h – predstava “Ženski razgovori”<br />
<br />
<div>
Vidimo se!</div>
</div>
Martina Šubašićhttp://www.blogger.com/profile/15960207268331745908noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-2082522260174327374.post-30178312634465420562014-10-31T02:15:00.001-07:002014-10-31T02:15:23.289-07:00Dečija nedelja u “Evropskom Amazonu”<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<table cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="float: left; margin-right: 1em; text-align: left;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEglTeQmcwzxS5iV2Ksk-I4Z8d-J3IuxHmZlkHrr65GgiTH46TBsEoaMTbJBvzffc3t4BOY4kTnMb-FrX5_Cne8f8OgHIaJfQRjKmcTCF_JWv8KGJ560PNSAgUwrKLuTX5fPuOZYVKqtyMet/s1600/Decija-nedelja-GP.jpeg" imageanchor="1" style="clear: left; margin-bottom: 1em; margin-left: auto; margin-right: auto;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEglTeQmcwzxS5iV2Ksk-I4Z8d-J3IuxHmZlkHrr65GgiTH46TBsEoaMTbJBvzffc3t4BOY4kTnMb-FrX5_Cne8f8OgHIaJfQRjKmcTCF_JWv8KGJ560PNSAgUwrKLuTX5fPuOZYVKqtyMet/s1600/Decija-nedelja-GP.jpeg" height="240" width="320" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;">Dečija nedelja </td></tr>
</tbody></table>
Obeležavanje Dečije nedelje u svetu i kod nas tradicionalno se održava u prvoj nedelji oktobra i tada se deci posvećuje mnogo pažnje. Tim povodom je JP “Vojvodinašume“, kao upravljač SRP Gornje Podunavlje, organizovalo promotivnu šetnju Rezervatom za đake osnovne škole 22. oktobar iz Bačkog Monoštora u saradnji sa monoštorskim Udruženjem građana Podunav. <br /><br />Kroz 15 km dugu šetnju šetnom stazom Štrbac osnovci su tokom posete uz puno interesovanja upoznali sa zaštićenim i ugroženim vrstama flore i faune prisutnim u rezervatu, te barskim, šumskim i livadskim ekosistemima i ostalim bogatstvima koja nam priroda svakodnevno pruža.<br /><br />Osim toga, učenici su dosta naučili i o zajedničkim aktivnostima WWF-a i JP Vojvodinašume na održavanju biodiverziteta i različitih ekosistema, kao i o njihovom vraćanju u prvobitno stanje. Tom prilikom su obišli i jedan od projektnih lokaliteta – baru Semenjaču. Ovaj lokalitet je inače deo regionalne inicijative WWF-a i Coca-Cola sistema za obnovu vlažnih područja duž Dunava. <div>
<br /></div>
<div>
<i>Aleksandra Stamenković,</i></div>
<div>
<i>WWF</i></div>
</div>
Martina Šubašićhttp://www.blogger.com/profile/15960207268331745908noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-2082522260174327374.post-54745124575110148092014-10-13T01:17:00.000-07:002014-10-13T01:17:22.072-07:00Hrvatska troši prirodne resurse gotovo dvaju planeta<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgl2W1iMdSDsVX5GPGItDOc4NYOKyL02-5MUSHuQezMfuuNAM0OfilRgSk-saPnlQWFLtOqML49se6xExSo50Smqc18RzZhYG2SNwP5LQ7TlYhrxut_Y0Ni_bqs1UM45N0zZUuTxb9iURSe/s1600/lpr.png" imageanchor="1" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgl2W1iMdSDsVX5GPGItDOc4NYOKyL02-5MUSHuQezMfuuNAM0OfilRgSk-saPnlQWFLtOqML49se6xExSo50Smqc18RzZhYG2SNwP5LQ7TlYhrxut_Y0Ni_bqs1UM45N0zZUuTxb9iURSe/s1600/lpr.png" height="320" width="238" /></a></div>
<b>Zagreb</b> – Populacije divljih životinja u samo 40 godina smanjile su se za više od polovice, otkriva novi WWF-ov <a href="http://croatia.panda.org/?229890/Hrvatska-troi-prirodne-resurse-gotovo-dvaju-planeta#">Izvještaj o stanju planeta 2014</a>. Prema novom izdanju vodeće studije o stanju planeta, istraživanja koje se provodi svake dvije godine, kontinuiran pad populacija biljnog i životinjskog svijeta traži hitna zajednička i održiva rješenja kako bi spasili planet kakav znamo. <br />
<br />
Izvještaj o stanju planeta 2014 objavljen je danas u cijelome svijetu, a i Hrvatska je među zemljama koje pretjerano iscrpljuju Zemljine resurse. Izvještaj pokazuje da naš ekološki otisak, kojim mjerimo potrošnju prirodnih resursa čovječanstva, nastavlja rasti i da bi nam bio potreban jedan i pol planet kako bi se obnovili svi neophodni resursi. <br />
<br />
„Biološka raznolikost ključni je dio sustava koji održavaju život na Zemlji i barometar za ono što radimo na ovom planetu, našem jedinom domu. Hitno trebamo hrabru globalnu akciju u svim segmentima društva kako bi izgradili održivu budućnost“, ističe Petra Remeta iz hrvatskog ureda WWF- ova Mediteranskog programa. „Izvještaj otkriva da i Hrvatska troši više prirodnih resursa negoli joj je dostupno. Naš način života iziskuje gotovo dvije planete, što je dugoročno gledano neodrživo. Promjene se moraju dogoditi na svim razinama društva, a posebno u energetici i proizvodnji, gdje svoje djelatnosti moraju temeljiti na obnovljivim izvorima energije i učinkovitom iskorištavanju sirovina. Održivo poslovanje u ovim gospodarskim sektorima preduvjet je ukupnom smanjenju ekološkog otiska“, nastavlja Remeta.<br />
<br />
U usporedbi s Hrvatskom , koja troši resurse 1,86 planeta, Bosna i Hercegovina i Srbija imaju niži ekološki otisak, iako i dalje prevelik za Zemljinu održivost. Stil života u BiH iziskuje prirodne resurse 1,46 planeta, dok u Srbiji zahtjeva 1,43, što je istovjetno globalnom prosjeku ekološkog otiska. Slovenija troši čak 2,64 planeta.<br />
<br />
Ekološki otisak pokazuje da svih 27 država članica EU živi iznad mogućnosti jednoga planeta. Kada bi svatko na planetu živio život prosječnog stanovnika Europske unije, čovječanstvo bi trebalo 2,6 planeta da bi održalo naše potrebe za prirodom. S tim u svezi Remeta naglašava: „Zabrinjava spoznaja da se i u Europskoj uniji, koja je godinama prednjačila u ovim pitanjima, sve manje pažnje posvećuje zaštiti okoliša i održivom razvoju. Štoviše, prvi put u 25 godina nema povjerenika za okoliš, što predstavlja značajno nazadovanje za okolišnu problematiku. Dodatni korak unatrag je i planirana deregulacija direktiva o pticama i staništima, inače okosnica zaštite prirode u EU“.<br />
<br />
<b>Opadanje populacija najznačajnijih vrsta</b><br />
<br />
Populacije riba, ptica, sisavaca, vodozemaca i gmazova smanjile su se za 52% od 1970. Slatkovodne vrste pretrpjele su pad od 76% što je dvostruko veći gubitak nego kod kopnenih ili morskih vrsta. Većina nestalih vrsta dolazi iz tropskih područja, dok je Latinska Amerika doživjela najdramatičniji gubitak vrsta. Najveća prijetnja biološkoj raznolikosti dolazi od kombiniranih učinaka uništavanja i gubitka staništa. Lov i ribolov su također značajne prijetnje dok klimatske promjene postaju sve više zabrinjavajuće i odgovorne za moguće izumiranje vrsta. <br />
<br />
Dok je gubitak biološke raznolikosti u svijetu na kritičnim razinama, Izvještaj o stanju planeta 2014 ističe kako učinkovito upravljanje zaštićenim područjima može podržati biljni i životinjski svijet. Nepal je zbog povećanja svoje populacije tigrova u posljednjih nekoliko godina zabilježen kao dobar primjer.<br />
<br />
<b>Ekološki otisak raste </b><br />
<br />
Potražnja čovječanstva je više od 50% veća od onoga što priroda može obnoviti. To znači da šume krčimo brže nego što stabla uspiju ponovno narasti, slatkovodne izvore crpimo brže nego što se obnavljaju podzemne zalihe vode, ugljični dioksid (CO2) ispuštamo brže od prirodnih procesa njegova uskladištavanja u biomasu ili more. <br />
<br />
„Ekološki dug“ glavni je izazov 21. stoljeća jer gotovo tri četvrtine svjetskog stanovništva živi u zemljama koje se bore i s ekološkim deficitom i s niskim primanjima. Ograničenje resursa zahtjeva da se moramo usredotočiti na to kako poboljšati ljudsko blagostanje preko drugih načina, ne isključivo preko gospodarskog rasta.<br />
<br />
Odvajanje odnosa između ekološkog otiska i razvoja ključni je globalni prioritet naveden u izvještaju. Dok je ekološki otisak per capita u zemljama s visokim dohotkom pet puta veći od zemalja s niskim dohotkom, istraživanje pokazuje da je moguće postići povećanje životnog standarda i s održivom potrošnjom resursa.<br />
<br />
10 zemalja s najvećim ekološkim otiskom per capita su: Kuvajt, Katar, Ujedinjeni Arapski Emirati, Danska, Belgija, Trinidad i Tobago, Singapur, Sjedinjene Američke Države, Bahrein i Švedska. <br />
<br />
<b>Poveznica s klimatskim promjenama </b><br />
<br />
Globalne emisije ugljičnog dioksida (CO₂) – glavni uzrok globalnog zagrijavanja – već utječu na biološku raznolikost i biokapacitet planeta, zajedno s ljudskom dobrobiti, naročito u odnosu na opskrbljenost hranom i vodom. <br />
<br />
Izvještaj dolazi nekoliko mjeseci nakon studije Ujedinjenih naroda, koja je upozorila na povećanje utjecaja klimatskih promjena te daje dokaze da klimatske promjene već utječu na zdravlje našeg planeta. Preko 200 svjetskih riječnih slivova, koji pružaju dom za više od 2,5 milijarde ljudi, doživljava tešku nestašicu vode najmanje mjesec dana svake godine. Kako već blizu jedne milijarde ljudi pati od gladi, izvještaj pokazuje da klimatske promjene, u kombinaciji s promjenama u namjeni zemljišta, ugrožavaju biološku raznolikost i mogu dovesti do daljnjih nestašica hrane.<br />
<br />
Konstruktivni pregovori o međunarodnom klimatskom sporazumu su jedna od mogućnosti koje postoje za kontrolu tih negativnih trendova. Globalni sporazum otvorio bi put za uspostavu nisko-ugljičnog gospodarstva s obzirom da je korištenje fosilnih goriva trenutno dominantan faktor u ekološkom otisku. <br />
<br />
<b>Kako možemo izliječiti planet?</b><br />
<br />
WWF-ov dokument „Perspektiva jednog planeta“ pokazuje kako svaki kutak svijeta može doprinijeti održavanju otiska kojim ne bismo premašili resurse našeg planeta te Zemlji tako omogućili obnovu. Prateći taj WWF-ov program, društvo bi moglo započeti promjenu smjera trendova navedenih u Izvještaju o stanju Zemlje 2014. <br />
<br />
„Bez prirode nema opstanka, ona je odskočna daska za prosperitet. Svi trebamo hranu, svježu vodu i čist zrak, gdje god u svijetu živjeli. U vrijeme kada toliko ljudi živi u siromaštvu, bitno je da radimo zajedno kako bi stvorili rješenja koja će biti najbolja za sve,“ zaključuje Remeta.<br />
<br />
Cijeli izvještaj, sažetak i popratni materijal možete pronaći na <a href="http://croatia.panda.org/?229890/Hrvatska-troi-prirodne-resurse-gotovo-dvaju-planeta#">našim stranicama </a></div>
Martina Šubašićhttp://www.blogger.com/profile/15960207268331745908noreply@blogger.com0