Karavan za živi Dunav na putovanju kroz Srbiju

Beograd, 28. jun 2014 – WWF je krenuo na dug put Karavanom za živi Dunav koji kroz regionalnu putujuću interaktivnu izložbu ukazuje na značaj vode kao prirodnog resursa, vodenih ekosistema i neophodnost zaštite i obnove vlažnih područja.

Povodom aktivnosti u okviru ovogodišnjeg Dana Dunava, Karavan za živi Dunav obilazi nekoliko gradova u Srbiji:
Niš, 27. jun - Trg Kralja Milana, od 10 do 19h
Beograd 28. i 29. jun - Ada Ciganlija (kod restorana Jezero), od 10 do 19h
Novi Sad 1. jul - Štrand, od 10 do 19h
Sombor 3. jul - Trg Svetog Đorđa, od 10 do 19h

Osim Srbije, Karavan će posetiti još 21 lokaciju u pet zemalja u regionu i to u Austriji, Bugarskoj, Hrvatskoj, Mađarskoj i Rumuniji do kraja leta 2015. Uz pomoć zanimljivih i interaktivnih edukativnih alata, ova inicijativa će ukazati na važnost vlažnih i plavnih područja za dobrobit ljudi i prirode u smislu odbrane od poplava, pružanja usluga ekosistema i slično.

Karavan je u Srbiji organizovan uz pomoć lokalnih partnerskih organizacija i udruženja i to Refugijum i NIDSB Josif Pančić iz Novog Sada, Prostor iz Niša, kao i Moj kanal i Poduna iz Sombora.

Karavan u Nišu

“Kako bi se jedinstvene vrednosti reke Dunav očuvale, neophodno je mudro i integralno upravljati njegovim slivom kroz povezivanje sektora vodoprivrede, zaštite prirode, šumarstva,poljoprivrede i energetike. WWF u regionu zajedno sa partnerima radi na zaštiti i očuvanju Dunava i njegovih pritoka, kao i jačanju uloge javnosti kroz edukaciju što zapravo i jeste cilj Karavana za živi Dunav. Pozivamo vas da posetite Karavan i na zanimljiv način naučite o Dunavu, živom svetu u njemu i značaju vodenih ekosistema za ljude”, izjavila je Duška Dimović, direktorka programa WWF-a u Srbiji.

Sam Karavan deo je šire regionalne inicijative za obnovu vlažnih i plavnih područja duž Dunava u šest zemalja Dunavskog sliva koju zajednički sprovode WWF i Coca-Cola sistem.

Duž Dunava regulacijom rečnog vodotoka za potrebe rečne plovidbe, poljoprivrede, eksploatacije šljunka i izgradnje brana u poslednjih 150 godina uništeno je 80 odsto prirodnih vlažnih područja, kao biološki najproduktivnijih staništa. Posledice su višestruke, među njima su smanjenje populacija riba, narušavanje staništa koja naseljavaju brojne vrste biljaka i životinja, pogoršanje kvaliteta voda, kao i smanjenje površina vlažnih staništa koje su prirodni rezervoari i značajno ublažavaju uticaj poplavnih voda.

„Ako bi se plavnim područjima vratila njihova prirodna uloga i kapacitet da zadržavaju vodu, bile bi obezbeđene dobrobiti za prirodu i ljude , poput prečišćavanja voda i ublažavanja efekte poplava, ekoturizma i zaštite biodiverziteta”, smatra Dimović.

Vesela družina u Beogradu

U narednih sedam godina, zajednička inicijativa Coca-Cola sistema i WWF-a ima za cilj povećanje kapaciteta reke za 12 miliona m³ (4800 olimpijskih bazena) i obnovu više od 53 km² vlažnih staništa (veličine 7422 fudbalskih terena). Tom prilikom će u Srbiji će biti obnovljeni bare Semenjača i Šarkanj, kao i lokalitet Bestrement na području Specijalnog rezervata prirode “Gornje Podunavlje” uz Dunav.

Snimci sa današnjeg Karavana za živi Dunav se mogu preuzeti sa web portala www.infobiro.tv

Više informacija: 

Aleksandra Stamenković, e-mail: astamenkovic@wwfdcp.org, telefon: 069 103 0260

WWF te poziva na Karavan za živi Dunav

WWF kreće na dug put Karavanom za živi Dunav koji kroz regionalnu putujuću interaktivnu izložbu ukazuje na značaj vode kao prirodnog resursa, vodenih ekosistema i neophodnost zaštite i obnove vlažnih područja.

Povodom aktivnosti u okviru ovogodišnjeg Dana Dunava, Karavan za živi Dunav obilazi nekoliko gradova u Srbiji:

Niš, 27. jun - Plato kod Kalče, od 10 do 19h
Beograd 28. i 29. jun - Ada Ciganlija, kod restorana Jezero, od 10 do 19h
Novi Sad 1. jul - Štrand, od 10 do 19h
Sombor 3. jul - Trg Svetog Đorđa, od 10 do 19h

Kompletna postavka Karavana za živi Dunav obuhvata kamp kućicu sa šatorom dimenzija 3x6 metara, društvenu igru prirodne veličine u kojoj sami posetioci imaju ulogu figura, kocka-puzle sa 6 motiva, kartolinu za fotografisanje, pet kostima karakterističnih vrsta za Dunav, bojanke za decu, model koji demonstrira kako se voda filtrira u prirodi, lavirint u kom model ribe iz prljave vode treba sprovesti u čistu vodu, postere, bedževe, nalepnice. Kamp kućica ima solarni panel koji strujom snabdeva sve uređaje u njoj kao i monitor na kojem se emituju kratki spotovi ili fotografije karakterističnih vrsta za Dunavski sliv.

Očekujemo vas:)

Aleksandra Stamenković, WWF

Zdravi ekosustavi najbolja su obrana od komaraca

Hrvatska i regija suočavaju se s neviđenim najezdama komaraca kojih bi bilo mnogo manje da imamo više ptica bregunica i drugih životinja koje dnevno pojedu i po 10.000 komaraca

Zagreb- Zbog sve većih problema s najezdama komaraca s kojim se ove godine posebno suočavaju stanovnici Posavine ali i drugih dijelova Hrvatske, WWF naglašava koliko je važno održavati zdrave prirodne ekosustave. Kako su komarci hrana brojnim životinjama, posebice pticama, očuvanje njihovih prirodnih populacija presudno je između ostaloga i za obranu od komaraca.

Zbog nedavnih poplava neuobičajeno velikih razmjera, ali i zbog čestih promjena vremena i temperature zraka, diljem Hrvatske i regije mnoga se područja sada bore s nezapamćenim najezdama komaraca. Iako su poplave stvorile velike probleme ljudima, za komarce su ovakve vremenske neprilike idealni uvjeti za razmnožavanje. Zdrava i očuvana prirodna staništa obiluju životinjama kojima komarci nisu smetnja već upravo suprotno - poslastica!

„Tako na primjer jedan par bregunica s ptićima dnevno pojede oko 10.000 komaraca dok jedan šišmiš na svom noćnom meniju ima i do 8.000 komaraca! Na žalost, zbog kanaliziranja rijeka i gradnje obaloutvrda na strmim dijelovima obala nizinskih rijeka, u Hrvatskoj je broj bregunica u drastičnom padu.,” ističe Irma Popović Dujmović, iz WWF-a u Hrvatskoj. „U posljednjih 10 godina, ostala je samo 1/3 nekadašnje populacije i to na obalama rijeke Mure, Drave i Dunava, na području takozvane 'Europske Amazone'”, dodala je Popović Dujmović.

WWF s partnerima u sklopu projekta “Zaštita Europske linije života” radi na čuvanju rijeka Mure, Drave i Dunava, pazeći da se na netaknutim, prirodnim rijekama koje su ponos Hrvatske, ne događaju nepravilnosti i nezakonite radnje poput iskapanja šljunka, nepotrebnih gradnji obaloutvrda i regulacija te sličnih prijetnji ekosustavima koje kao krajnju posljedicu imaju i velike negativne učinke za ljude.

Amazon of Europe od sada pratite i na Facebooku!

Društvene mreže su u današnjem načinu života možda najlakši način da saznamo novosti o osobama ali i o temama koje nas zanimaju! Pratite događanja na području Mure, Drave i Dunava, pratite što je novo po pitanju osnivanja našeg i vašeg prekograničkog rezervata biosfere ali i što naši vrijedni projektni tim radi! Očekuje vas pregršt prekrasnih fotografija i zanimljivih podataka!

Pratite nas! 

WWF obeležio Svetski dan vlažnih područja nizom uspešnih projekata na reci Dunav

Gornje Podunavlje (c) Boris Erg 

Beograd - Svetski dan vlažnih područja (Dan Ramsara) obeležava se 2. februara, kako bi se ukazalo na značaj vlažnih područja i podsetilo na neophodnost njihovog očuvanja. Obeležavanje ovog dana datira još od 1971. godine kada je preko 160 država u iranskom gradu Ramsaru potpisalo Konvenciju o močvarama koje su od međunarodnog značaja, posebno kao prebivalište ptica močvarica. Srbija je jedna od zemalja potpisnica Konvencije i u njoj se nalazi 10 ramsarskih područja, ukupne površine preko 60.000 ha.

Zaštita i obnova vlažnih i plavnih područja uz Dunav glavni su fokus aktivnosti WWF-a u regionu. Više od 80% vlažnih staništa nestalo je u proteklih 150 godina regulacijom Dunava radi rečne plovidbe, poljoprivrede i izgradnje hidrocentrala, a sa njima i brojne vrste biljaka i životinja. Nestankom plavnih područja znatno su smanjene i brojne usluge ekosistema kao što su odbrana od poplava, obezbeđivanje prirodnih resursa ili prečišćavanje vode. Stoga je WWF, u partnerstvu s brojnim institucijama i organizacijama, pokrenuo inicijativu u cilju obnovljanja plavnih područja duž Dunava.

“Tokom proteklih godina, WWF u saradnji sa JP „Vojvodinašume“ i Pokrajinskim zavodom za zaštitu prirode aktivno radi na projektu restauracije vlažnih staništa u Specijalnom rezervatu prirode Gornje Podunavlje. Ovaj lokalitet je deo budućeg UNESCO prekograničnog rezervata biosfere “Mura-Drava-Dunav” koji predstavlja najznačajnije vlažno područje u srednjem toku Dunava. Neophodno je aktivno i kontinuirano raditi na zaštiti ovih područja, jer su ugrožavajuci faktori veliki - intenzivna poljoprivreda, vodoprivreda i šumarstvo”, izjavila je Duška Dimović, direktor programa WWF u Srbiji.

Prošle godine zahvaljujući aktivnostima WWF-a, u Dunavsko-karpatskom regionu, tri nova ramsarska područja uz Dunav upisana su na Ramskarsku listu.

Prebrojano 750 orlova belorepana duž celog toka Dunava tokom prvog međunarodnog zimskog cenzusa

Posmatranje orla belorepana tokom prvog zimskog koncenzusa

Hajnburg, Austrija 13. januar 2014 - Ukupno 300 ornitologa volontera iz devet zemalja u regionu učestvovalo je u prvom međunarodnom prebrojavanju orla belorepana. Duž celog toka Dunava prebrojano je 750 orlova što dokazuje da je Dunav idealno stanište za ove veličanstvene vrste.

"Kada je reč o Srbiji, u Gornjem Podunavlju ove zime izbrojana su 22 para orla belorepana. Kako bi se broj ovih ugroženih ptica povecao, WWF u Srbiji intenzivno radi na obnavljanju vlaznih stanista uz Dunav koja su ključni izvor hrane za orla belorepana," izjavila je Duška Dimović, direktorka programa WWF u Srbiji.

Orao belorepan je najveća ptica grabljivica u Dunavskom regionu. Nalazi se na samom vrhu lanca ishrane, tako da njegovo stanište mora biti u dobrom stanju kako bi populacija ove vrste rasta. Nažalost već neko vreme broj primeraka ove vrste izuzetno je nizak. U Austriji je orao belorepan bio istrebljen. Intenzivni napori nekoliko evropskih zemalja i WWF-a omogućili su oporavak vrste od 2001. u ovoj zemlji.

Predeo uz Dunav utočište je brojnih ugroženih vrsta. Staništa uz reku i njene pritoke su bitna kako za populaciju belorepana iz jugo-istočne Evrope, tako i za one populacije sa severa koje zimu provedu u dunavskoj regiji. Zaštićena područja igraju izuzetno važnu ulogu u zaštiti ovih staništa.

DANUBEPARKS, međunarodna mreža u kojoj učestvuju sve zemlje dunavskog sliva, izradila je akcioni plan za očuvanje orla belorepana duž Dunava 2009. godine. Ovaj plan je usvojio i Savet Evrope. Prvi korak u sprovođenju plana je bolje upoznavanje sa zimovalištima orla belorepana – koja su najbolja područja i kako ih zaštiti?

Kako bi se odgovorilo na ova pitanja, duž celog toga Dunava istovremeno je organizovan prvi međunarodni zimski cenzus. Događaj su organizovali WWF, BirdLife i DANUBEPARKS (inače organizacije koje godinama sarađuju na zaštiti orlova duž Dunava). Rezultat prebrojavanja – 750 orlova belorepana – pokazuje važnost reke Dunav kao bitnog evropskog staništa.

Jedna od najvažnijih oblasti za belorepana u dunavskom slivu nalazi se na tromeđi između Srbije, Mađarske i Hrvatske gde je uočeno 200 jedinki. Očuvanje Specijalnog rezervata prirode Gornje Podunavlje u Srbiji, Parka prirode Kopački rit u Hrvatskoj, kao i Nacionalnog parka Duna-Drava u Mađarskoj, od ključnog su značaja za opstanak ove populacije. Ova tri prirodna bogatstva, poznatija kao deo “Evropskog Amazona” uskoro će postati deo prekograničnog UNESCO rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav.

Najveći broj orlova prebrojan je u Donjem Podunavlju i to 360 jedinki u bugarskom i rumunskom delu (prevashodno u delti Dunava).

„Velikim skokom“ u Dravu obilježen prvi Dan „Europske Amazone“

Velikim skokom u Dravu, Hrvatska se priključila globalnoj inicijativi "Big jump"

 Na prvu godišnjicu proglašenja UNESCO-vog prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav između Hrvatske i Mađarske WWF je Ministarstvu zaštite okoliša i prirode predao „Povelju za očuvanje hrvatskih rijeka“ 

ZAGREB – WWF je u nedjelju s brojnim partnerskim organizacijama proslavio Dan „Euorpske Amazone“ raznim događajima u svih pet zemalja kojima se proteže Prekogranični rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav. U Hrvatskoj je održana najveća proslava, na plaži Sip kod Legrada, na samom ušću Mure u Dravu, čime je dovršena višetjedna kampanja „Mjesec hrvatskih rijeka“.

„Ovom kampanjom WWF je podizao svijest o važnosti 'Sedam riječnih čuda Hrvatske': Dunavu, Dravi, Muri, Savi, Neretvi, Ombli i Zrmanji“, istaknula je Irma Popović Dujmović, voditeljica programa voda iz WWF-ovog Mediteranskog programa. „Te su rijeke ulaskom Hrvatske u Europsku uniju postale dio mreže Natura 2000, ali su i dalje ugrožene projektima kanaliziranja, vađenjem šljunka i pijeska te izgradnjom hidroelektrana – aktivnosti koje sada, više nego ikad, treba provoditi u skladu s pravom EU“.

Lokalno stanovništvo pobrinulo se bogatu ponudu domaćih proizvoda

Tijekom kampanje, na brojnim aktivnostima organiziranima uz spomenute rijeke, građani su potpisivali „Povelju za očuvanje rijeka“ koja je u nedjelju predana zamjeniku ministra zaštite okoliša i prirode Hrvoju Dokozi.

„Pored brojnih aktivnosti koje provodimo na zaštiti prirodnih vrijednosti iznimno značajnog riječnog ekosustava Mura-Drava-Dunav, želja nam je lokalnom stanovništvu još više približiti koristi koje pruža očuvana priroda. Jedan od tih potencijala je svakako i razvoj turističke djelatnosti u međunarodno priznatom rezervatu biosfere, što može znatno doprinijeti ekonomskom razvoju ovog područja. Iz tih razloga Ministarstvo zaštite okoliša i prirode želi surađivati s Ministarstvom turizma na promicanju ekološki održivog turizma u području rezervata biosfere, stoga se već u rujnu 2013. planira održavanje promotivne aktivnosti“, rekao je zamjenik ministra Dokoza prilikom preuzimanja povelje.

Dan „Europske Amazone“ je proslava nevjerojatnog riječnog krajolika kojeg dijele Austrija, Hrvatska, Mađarska, Slovenija i Srbija, a ove se godine obilježio prvi put. 14. srpnja je izabran za datum obilježavanja tog Dana jer je riječ o rođendanu Martina Schneidera Jakobyja iz organizacije EuroNatur, prerano preminulog začetnika ideje o penta-lateralnom prekograničnom rezervatu biosfere, kojemu je taj dan rođendan. Još jedan razlog ovom terminu je i prva godišnjica otkako je UNESCO proglasio Prekogranični rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav u Hrvatskoj i Mađarskoj svjetskom prirodnom baštinom. Stoga su se na proslavi Dana „Europske Amazone“ okupili i predstavnici mađarskog Ministarstva zaštite okoliša.

Zamjenik ministra izabrao je nabolje dječje radove 

“Od iznimnog je značaja što su prijašnji planovi za razvoj hidroelektrana izbrisani te su se obje zemlje usredotočile na očuvanje ekološke ravnosteže i na poboljšanje statusa očuvanja prirodnih vrijednosti”, istaknuo je državni tajnik za okoliš Mađarske, g. Zoltán Illés, obraćajući se uzvanicima na plaži Sip kod Legrada.

Proslava Dana „Europske Amazone“ završila je skokom u Dravu, kao dio europske akcije „Veliki skok“, zbog koje su tisuće stanovnika Europe u nedjelju u 15 sati skočili u neku od europskih rijeka. Cijeli je događaj organiziran u sklopu WWF-ovog projekta „Zaštita europske linije života“.