WWF: Jesu li stanovnici EU svjesni riječnih čuda Hrvatske?

Tiskovna konferencija povodom početka kampanje "Mjesec hrvatskih rijeka" 

WWF pokreće kampanju „Mjesec hrvatskih rijeka“ zbog podizanja svijesti o važnosti prirodnih rijeka

LONJSKO POLJE – Povodom ulaska Hrvatske u Europsku uniju, svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF pokreće kampanju podizanja svijesti o važnosti hrvatskih rijeka. Na relativno malom području Hrvatska ima iznimno očuvane prirodne ljepote i visoku biološku raznolikost u odnosu na ostale članice Europske unije, kojima treba pokazati kakve prirodne bisere EU dobiva sa svojom novom članicom.

Kroz „Mjesec hrvatskih rijeka“ WWF predstavlja „Sedam riječnih čuda Hrvatske“, koji se ističu zbog svoje bogate biološke i krajobrazne raznolikosti. Muru, Dravu i Dunav kao bisere kontinentalne Hrvatske; Savu s najvećim nizinskim poplavnim šumama i iznimnim primjerom ljudske prilagodbe poplavama; Zrmanju od koje svi ostaju bez daha; Neretvu kao jako vrijednu i zanimljivu smaragdnu rijeku; te Omblu, najkraću rijeku Hrvatske čiji je izvor centar špiljske biološke raznolikosti Dinarida.

„Sve su te rijeke jako ugrožene i pod prijetnjom uništenja svojih prirodnih vrijednosti. Zato ih je potrebno dodatno zaštiti i održivo se na njima razvijati u smjeru prirodnog turizma. WWF će s partnerskim organizacijama tijekom kampanje organizirati potpisivanje Povelje za očuvanje hrvatskih rijeka, koju ćemo 14. srpnja, na Dan „Europske Amazone“, predati ministru zaštite okoliša i prirode Mihaelu Zmajloviću“, poručuje Irma Popović-Dujmović iz Mediteranskog programa WWF-a.

Kampanja je dio međunarodnog projekta čiji je glavni cilj promocija održivog upravljanja prekograničnim riječnim sustavom Dunava, Drave i Mure. WWF je ovim projektom doprinjeo proglašenju UNESCO-vog Prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav u Hrvatskoj i Mađarskoj, te ulaže napore da se rezervat proglasi i u Sloveniji, Austriji i Srbiji. Time će postati prvi pentalateralni rezervat biosfere.

U kampanji, koja započinje 19. lipnja a trajat će do 14. srpnja, održat će se puno zabavnih i edukativnih događaja na obalama sedam riječnih bisera. Listu događaja možete pogledati na http://croatia.panda.org/dinarski_luk/zatita__europske_linije_ivota/7-cuda/. Za prigodu kampanje WWF je izdao i brošuru kojom želi stanovnicima Hrvatske i Europske unije približiti prirodne ljepote rijeka Hrvatske.

„Rijeka Sava kada napusti Zagreb prelazi u jedinstveni riječni krajobraz: u Europi nema više ni jedne druge velike rijeke s ovakvom prirodnom dinamikom u svome srednjem toku. Nizinske poplavne šume i povijesni graničarski krajobraz čine još uvijek neotkrivene prirodne i kulturne vrijednosti Hrvatske koje daleko nadilaze nacionalnu razinu. Sustav parka prirode Lonjsko polje i susjednih zaštićenih područja postaje od strateškog značenja za Hrvatsku kao najbolji odgovor na klimatske promjene: prostrana poplavna područja pružaju mogućnost 'odlaganja' voda u slučaju jakih oborina, a sadrže vlagu u slučaju suše“, istaknuo je ravnatelj Javne ustanove Park prirode Lonjsko polje i predsjednik nacionalnog odbora za UNESCO-v program „Čovjek i biosfera“, Goran Gugić.

WWF kampanju i sve aktivnosti provodi zajedno sa svojim partnerima: udrugama Zeleni Osijek, Čovjek na zemlji, Eko-Omblići, ZEO Nobilis, ZEUS, Ekološko društvo Koprivnica i Lijepa naša, Rafting klubom Matis „Divlje vode“, Parkom prirode Velebit, Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Dubrovačko-neretvanske županije te Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Koprivničko-križevačke županije.

„Čuvari rijeka“ otkrili niz nepotrebnih i destruktivnih zahvata na hrvatskim rijekama

Uoči Svjetskog dana močvarnih staništa WWF i „Čuvari rijeka“ predstavili rezultate svog rada i dostignuća u zaštiti „Europske Amazone“
Zagreb - Prije točno godinu dana u sklopu međunarodnog projekta “Zaštita europske linije života“ svjetska nevladina organizacija za zaštitu prirode WWF pokrenula je kampanju „Čuvari rijeka“. Posljednjih godinu dana čuvari rijeka, predstavnici nevladinih organizacija Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode, Zeleni Osijek, ZEUS, Franjo Koščec, Baobab, Prirodoslovno društvo Drava i Dravska liga, redovito su obilazili područja Mure, Drave i Dunava kako bi uočili moguće negativne ili nelegalne djelatnosti na rijekama i na te djelatnosti upozorili nadležne državne institucije, a sve u svrhu očuvanja vrijednih riječnih ekosustava „Europske Amazone“.

Tibor Mikuška iz Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode i koordinator kampanje „Čuvari rijeka“ upozorava na važnu ulogu koju čuvari rijeka igraju u zaštiti Mure, Drave i Dunava: „Čuvari rijeka su jedini koji dnevno dokumentiraju stanje naših rijeka. Svojim volonterskim radom dopunjuju, a u većini slučajeva i u potpunosti zamjenjuju nadležna državna tijela u obavljanju poslova za koje su plaćeni sredstvima poreznih obveznika.“

Svoje aktivnosti čuvari rijeka su započeli Međunarodnim zimskim prebrojavanjem ptica močvarica, koje je pokazalo da na tom prostoru zimuje više od 160.000 ptica, što je dokaz izuzetne biološke vrijednosti ovog područja. U proteklih godinu dana svjedočili su ponekim pozitivnim zbivanjima na rijekama među kojima ističu projekt restauracije rijeka – uklanjanja vodnih građevina na mađarskoj strani – kako bi se rukavci ponovno povezali s maticom rijeke u svrhu poboljšanja hidrološke situacije poplavnog područja.

Nažalost, znatno više bilo je negativnih događaja zbog kojih se i pokazalo potrebnim pokrenuti ovu hvale vrijednu kampanju. „Čuvari rijeka“ bili su svjedoci uništavanja riječnih staništa putem regulacija i utvrđivanja obala poput izgradnje potpuno nepotrebnog i izuzetno skupog nasipa duž starog korita rijeke Drave uzvodno od Varaždina, a koji nije spriječio nedavne poplave. Također pomno prate izgradnju obaloutvrde kod Petrijevaca duge puna tri kilometra, koja je iznimno skupa i štetna po prirodu jer uništava centralnu zonu Regionalnog parka i Rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav. Čuvari rijeka zabilježili su i ilegalno vađenje značajnih količina šljunka i pijeska kod Petrijevaca, na što su bezuspješno upozorili i nadležne inspekcije.

„Kao čuvar rijeke obilazim donji tok rijeke Drave i Hrvatski dio Dunava“, objašnjava Jasmin Sadiković iz Zelenog Osijeka. „Obilazak mi služi kako bih imao konstantan uvid u stanje prirode i bioraznolikosti tog područja te da na vrijeme otkrijem ako se na terenu provode djelatnosti koje ih potencijalno ugrožavaju. Ovaj dio aktivnosti ne gledam kao obavezu nego zadovoljstvo obilaska vrijednog područja koji je neophodno očuvati“.

Dokazi koje čuvari rijeka prikupe dalje će se koristiti u kaznenim i prekršajnim procesima, koje će pokrenuti protiv odgovornih, ali i kao argument za bolju i konkretniju zaštitu naših prirodnih bogatstava, u ovom slučaju vodnih resursa. Više o samoj kampanji možete doznati nawww.amazon-of-europe.com

UNESCO prepoznao Prekogranični rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav u Hrvatskoj i Mađarskoj kao svoju baštinu

Sliv Dunava i Drave između Hrvatske i Srbije (c) Mario Romulić

ZAGREB - WWF i partnerske nevladine organizacije pozdravljaju napore Republike Hrvatske i Republike Mađarske u vrednovanju i očuvanju područja Mure, Drave i Dunava.
Ponosni smo što je UNESCO prihvatio nominacije i proglasio to područje svojom baštinom. Međunarodne organizacije Euronatur i WWF su napravile prve napore u prepoznavanju ovog područja kao rezervata biosfere još prije desetak godina, otkad su aktivno radile na prepoznavanju i zaštiti ovog područja u suradnji s partnerskim organizacijama.

U posljednje dvije godine provodi se projekt „Zaštita Europske Amazone“ čiji je glavni cilj upravo pomoć državama u nominiranju tog područja pri UNESCO-u. Nakon ovog priznanja, nevladine organizacije vjeruju da će i Austrija, Slovenija i Srbija slijediti primjer Hrvatske i Mađarske, te da će već iduće godine cjelokupni rezervat biti proglašen UNESCO-vom baštinom. 

Drava (c) Miklos Toldi

„Moramo biti svjesni da se u istom trenutku na području Mure Drave i Dunava planiraju veliki infrastrukturni projekti koji će degradirati biološku i krajobraznu raznolikost ovog područja. To je kontradiktorno ovom priznanju te pozivamo Vladu Republike Hrvatske da provodi isključivo projekte koji su u skladu s očekivanjima UNESCO-a“, ističe Irma Popović Dujmović, voditeljica programa voda iz WWF-ovog Mediranskog programa.

Kopačkom ritu priznanje Grey Globe

Kopački rit

Kopački rit je prepoznat kao močvara ugrožena zbog planiranog projekta regulacije 53 riječna kilometra
ZAGREB / BUKUREŠT - U sklopu Konferencije potpisnica Ramsarske konvencije (konvencije o močvarnim područjima od međunarodnog značaja), koja se od prošloga tjedna održava u Rumunjskoj, dodijeljene su nagrade Wetland Globe, a jedna od nagrada, Grey Globe, pripala je Kopačkom ritu.
Cilj nagrade Wetland Globe je istaknuti prednosti dobrog upravljanja močvarama i resursima za ljude, biljni i životinjski svijet, te odmicanje od neodrživog ka održivom razvoju. Svjetska mreža močvarnih područja (The World Wetland Network) osmislila je nagradu Wetland Globe kako bi dala glas malim, nevladinim organizacijama koji rade na očuvanju prirode.

To su ne-novčane nagrade, koje se dodjeljuju močvarama. Ove godine bilo je oko 2.000 glasova lokalnih nevladinih organizacija s područja 270 močvara diljem svijeta.
Blue Globe prepoznaje najbolje prakse upravljanja močvarama dok Grey Globe označuje močvare koje se aktivno degradiraju, zanemarene su ili su pod prijetnjom. Cilj ovih nagrada je ukazati na to da će bez nacionalne zaštite, kratkoročni ekonomski dobitak i zagađenja ozbiljno degradirati mnoga močvarna područja. Kopački rit je, podsjetimo, pod prijetnjom zbog planirane regulacije 53 rkm Dunava. WWF, koji Kopački rit promovira kao srce Europske Amazone, zajedno s partnerskim nevladinim organizacijama nastoji spriječiti realizaciju planiranog projekta.
Slaveći pravilno očuvanje i upravljanje, Wetland Globe pokazuje da je s ispravnom inicijativom moguće usporiti gubitak biološke raznolikosti i staništa, ohrabrujući privatni sektor da posluje s prirodom i u suradnji s njom, a ne protiv nje ili na njenu štetu.

„Močvare su u uskoj vezi s ljudima. One ne samo da osiguravaju staništa mnogim biljnim i životinjskim vrstama, već i ljudima mogu osigurati sredstva za život i odlične ekonomske dobitke ako se njima upravlja na odgovarajući način“, rekao je u Bukureštu Chris Rostron, predsjednik Mreže Močvarnih Područja. „Međutim, ukoliko se močvarama ne upravlja na adekvatan i održiv način, u cilju kratkoročne dobiti štetne po prirodu, životna staništa postaju uništena i razne biljne i životinjske vrste izumiru“.
Blue Globe dobile su močvare u: Madagaskaru, Japanu, Bugarskoj, Sjedinjenim Američkim Državama, Peruu i Novom Zelandu. Uz Kopački rit, Grey Globe dobile su močvare u: Australiji, Kolumbiji, Južnoj Koreji, Beninu te Zapadnoj Africi.

Velikim skokom do očuvanih rijeka

Drava

„Veliki skok“ je alarm svih Europljana koji žele rijeke i jezera Europe vratiti u dobro ekološko stanje. Skočite u najbližu vodu u nedjelju, 8. srpnja


LEGRAD, VARAŽDIN, ZAGREB - U nedjelju, 8. srpnja, u 15 sati (Berlin, GMT+2) tisuće ljudi diljem Europe sudjelovat će u simultanom Velikom skoku (Big Jump) na kupalištima rijeka, jezera i mora s ciljem zahtjevanja prava svih stanovnika Europe na pristup čistoj vodi, živim rijekama i jezerima. Sam događaj u Europi organizira European Rivers Network (ERN), a podržava ga (European Environmental Bureau, (EEB).
Zaštitarksko-ekološka udruga Senjar Zeus i nevladina organizacija Franjo Košćec, koje uz pomoć svjetske nevladine organizacije za zaštitu prirode WWF organiziraju „Veliki skok“ u Hrvatskoj, pozivaju sve građane Hrvatske da im se pridruže na plaži Sip u Legradu, kod Halasz Csarde, te na Belim Kipima kod Varaždina, i da zajedno s njima skoče u Dravu i tako daju svoj doprinos ovoj akciji.

WWF se u ovu akciju uključio u sklopu svoje kampanje „Čuvari rijeka“, koja je dio projekta zaštite Europske Amazone, odnosno Prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav koji dijeli pet zemalja. Šljunčarenje i brane već su ostavili traga na sve tri rijeke, a ako se prihvate planirani projekti regulacije rijeka, Hrvatska će izgubiti posljednje prirodne ostatke ovih rijeka te brojna staništa raznim vrstama, kao i prekrasna mjesta za odmor i rekreaciju ljudi. Kako je cilj akcije „Veliki skok“ upozoriti na važnost živih rijeka, WWF se rado pridružio svojim partnerima, „Čuvarima rijeka“, te uključio u hvale vrijednu akciju.
Prvi „Veliki skok“ održan je prije 10 godina na rijeci Labi s ciljem da skakači u rijeku, koja je još 1989. slovila kao najzagađenija rijeka Europe, ponovno pridobiju rijeku kao prostor za kupanje i plivanje.

Njemačka i Češka, zemlje kroz koje rijeka prolazi, dogovorile su Međunarodni dan plivanja Labom kada je u isto vrijeme više od 100.000 ljudi uskočilo u rijeku i zaplivalo. Događaj promovira iste vrijednosti kao i Okvirna direktiva o vodama EU: obnovu rijeka i održavanje kvalitete vode rijeka na razini potrebnoj za kupanje. Usvojenjem Okvirne direktive o vodama 2000. godine, zemlje EU obvezale su se postizanju zdravog vodnog okoliša do 2015. godine.

Danas, 12 godina kasnije, taj se cilj čini jednako nedostižnim kao i na početku. Stanje mnogih rijeka i jezera i dalje je zabrinjavajuće budući da su vode, uslijed zagađivanja industrijom i provođenjem raznih neodrživih projekata, pod stalnim pritiskom. Želimo li sve europske rijeke i jezera vidjeti ponovno čistima, uloga građana i civilnih organizacija je presudna. Veliki skok je alarm svih Europljana koji žele rijeke i jezera Europe vratiti ponovno u dobro ekološko stanje.

Uoči Dana Dunava WWF poziva lokalno stanovništvo na pomoć u čuvanju rijeka

WWF provodi kampanju zajedno s čuvarima rijeka

ZAGREB – „Pomozite čuvati naše rijeke“ poruka je kojom WWF, svjetska nevladina organizacija za zaštitu prirode, u suradnji sa svojim lokalnim partnerima poziva stanovnike uz Dunav, Dravu i Muru da sudjeluju u očuvanju rijeka te prijave bilo kakve nelegalne aktivnosti na rijekama poput iskapanja šljunka ili izgradnje obaloutvrda ili sličnih građevina u samom koritu rijeke. Velikim plakatima koji su uoči Dana Dunava osvanuli u Vukovaru, Čakovcu, Varaždinu, Koprivnici, Osijeku, Virovitici i Zagrebu WWF se pridružuje obilježavanju dana kojim se slavi godišnjica potpisivanja Međunarodne konvencije o zaštiti Dunava održanog u Sofiji 29. lipnja 1994. godine. Dan Dunava se obilježava s ciljem podizanja svijesti javnosti i donosioca odluka o očuvanju rijeke i pozivanja na racionalnu uporabu vodnih resursa uz čitav njezin tok.

Dunav teče kroz 10 zemalja i četiri europska glavna grada. Procjenjuje se da 83 milijuna ljudi žive u Dunavskom slivu, dok 20 milijuna ljudi izravno ovisi o Dunavu za potrebe pitke vode. Dunav je dugačak 2857 km i teče od Njemačke Crne šume do Delte Dunava koja se ulijeva u Crno more. Europska je komisija Dunav prepoznala kao „najvažniju neoceansku vodu u Europi“. Kako je Dunav dom raznim prirodnim staništima kao i brojnim vrstama (više od stotinu vrsta riba i rijetkim pticama poput bijelog pelikana, orla štekavca i bijele rode), WWF ima brojne aktivnosti vezane upravo uz ovu rijeku. Radimo na nominaciji Prekograničnog rezervata Mura-Drava-Dunav UNESCO-u i na obnovi ribnjaka u Kopačkom ritu.

„Spašavajući 'Europsku Amazonu', okupili smo Čuvare rijeka, skupinu predstavnika lokalnih NVO-a, koji jedanput mjesečno obilaze spomenute rijeke i pregledavaju postoje li radovi koji bi mogli naštetiti prirodnim rijekama. S tim u vezi u veljači ove godine pokrenuli smo peticiju za spas Dunava te u samo mjesec dana skupili više od 20.000 potpisa iz cijeloga svijeta“, podsjeća Irma Popović Dujmović, voditeljica programa voda iz hrvatskog ureda WWF Mediteran. Cilj te peticije je sprečavanje projekta regulacije Dunava kojim se 53 rkm Dunava želi prilagoditi za potrebe navigacije. „O tome smo razgovarali s bivšom ministricom Holy, a nadamo se da će i ministar Zmajlović biti voljan poslušati naše argumente prije donošenja konačne odluke koju očekujemo u ljetnim mjesecima”.

WWF i Čuvari rijeka pozivaju sve stanovnike Hrvatske da potpišu peticiju za spas Dunava te posjete internetsku stranicu www.amazon-of-europe.com/hr.

Tisuće novih brana prijeti najvećem riječnom sustavu u Europi

Poplavne šume/Dunav

Nevladine organizacije pozivaju na zajedničke kriterije u cijelom slivu Dunava, proglašenje neprikladnih područja i odgovarajućih postupaka za planiranje hidroelektrana

Zagreb, München, Beč, Sofija, Beograd, Bukurešt – Na sastanku Međunarodne komisije za zaštitu Dunava (ICPDR) koji će se održati sutra u Innsbrucku, u Austriji, visoki predstavnici podunavskih zemalja prvi put će razgovarati kako spriječiti štetni utjecaj novih hidro-energetskih projekata na najznačajnije riječne ekosustave 800.000 km2 velikog Dunavskog sliva. Međunarodne nevladine organizacije WWF, Međunarodno udruženje za istraživanje Dunava (IAD), Europski ribolovni savez (EAA) i Okolišni Forum Dunava (DEF) pozivaju na zajedničke kriterije svih podunavskih zemalja kod utvrđivanja ekološko važnih riječnih područja koja su predragocjena da bi se uništila samo zbog proizvodnje energije.

„Pozivamo vlade da se dogovore o minimalnimzajedničkim kriterijima za kartiranje dijelova rijeka koje treba očuvati i ispune ciljeve Okvirne direktive o vodama i zaštite prirode EU, koja obavezuje sve EU države,“ rekla je Irene Lucius iz Dunavsko-Karpatskog programa WWF-a, dok Angela Klauschen iz Mediteranskog programa WWF-a dodaje: „To se ne odnosi samo na države članice EU, nego i na zemlje na putu prema EU, članice ICPDR i potpisnice Ugovora o energetskoj zajednici, poput Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Crna Gore.“

U Austriji, primjerice, pregrađivanje posljednjih ostataka slobodno tekućih rijeka zadovoljiti će samo pet godina energetskih potreba zemlje, ali će prouzrokovati nepovratnu štetu na preostalih 13 posto netaknutih rijeka. Na Dunavu u Njemačkoj hidropotencijal uglavnom je iscrpljen dok su preostali prirodni dijelovi rijeke prirodni dragulji koji moraju biti zaštićeni za buduće generacije.

U mnogim zemljama Podunavlja, kao što su Bugarska, Hrvatska, Rumunjska, Srbija i Ukrajina, potencijal za povećanjem energetske učinkovitosti, a time i smanjenjem potražnje za energijom, je ogroman. To ukazuje na to da za dugoročno rješenje trebamo samo provoditi prave mjere, prije svega mjere uštede energije te korištenja različitih obnovljivih izvora energije.

Mnoge od planiranih hidroelektrana bile bi smještene u zaštićenim područjima što će prouzrokovati ozbiljne ekološke posljedice, a time se umanjuju napori za zaštitu na nacionalnoj i EU razini. Stoga je od iznimne važnosti da nove hidrocentrale ne lociramo u područjima od najveće ekološke vrijednosti i tako smanjimo štetu. Jer priroda ne poznaje granice, područja od visoke i niske ekološke važnosti trebaju biti određena na razini sliva, a ne na razini država, ali se podunavske vlade opiru takvim mjerama za opće dobro. Zato Međunarodna komisija za zaštitu Dunava mora, po mišljenju udruga, u narednim mjesecima omogućiti dogovor podunavskih zemalja za poštivanje zaštićenih područja, gdje razvoj hidroenergije nije dopušten i kako bi se očuvale izvanredne prirodne vrijednosti.

„Više od 80 milijuna ljudi koji žive u dunavskom slivu svaki dan koristi mnoštvo usluga ekosustava koje im pružaju zdrave rijeke: od prirodnih područja koja zadržavaju poplavne vode, do opskrbe ribom i pitkom vodom“, rekao je Helmut Belanyecz iz Europskog ribolovnog saveza. „Val novih hidroelektrana stavlja ove vitalne funkcije u opasnost. Iako je hidroenergija ˝prihvatljivija˝ od elektrana na fosilna goriva, postoje i druge opcije koje mogu na održiv način ostvariti energetske i klimatske ciljeve“, dodaje Jürg Bloesch iz Međunarodnog udruženja za istraživanje Dunava.

Hidroelektrane utječu na rijeke na različite načine. Njihove brane sprječavaju ribama i drugim organizmima pristup mrjestilištima i područjima gdje se hrane. Hidroelektrane također mijenjaju prirodni oblik i kretanje rijeka, što mijenja riječna i poplavna staništa te umanjuje samopročišćavajuća svojstva rijeka.