Za Amazon of
Europe blog pripremamo seriju intervjua i izjava s lokalnim ljudima i
predstavnika javnih ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima,
kako bi javnosti predstavili što njima znači područje Europske Amazone te na
koji način iskoristiti mogućnosti za održivi razvoj iznimne prirodne danosti i status
zaštite UNESCO Biosferni Rezervat.
Razgovarali smo s Alenkom Car, ravnateljicom Javne
ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području
Varaždinske županije.
Kad pogledate kroz prozor svog ureda ili
kad prošećete uz rijeku Dravu, slažete li se da ovo područje zaslužuje naziv
"Europska Amazona"?
U Varaždinskoj županiji pojedine dionice rijeke
Drave ostale su još u dobrom prirodnom stanju, ali velik dio je na žalost uništen
zbog iskorištavanja hidroenergetskog potencijala u ovom dijelu Hrvatske. Imamo
tri hidroelektrane i tri umjetna jezera, kanale koji prate cijeli taj HE sustav,
tako da je Drava u velikoj mjeri devastirana. No međutim, ovi dijelovi Drave
koji su ostali netaknuti i dalje su bogati biološkom raznolikošću i možemo ih
smatrati Europskom Amazonom.
Koje mogućnosti i prilike za lokalno
stanovništvo vidite u jednom tako iznimnom prirodnom području?
Svakako su mogućnosti za lokalno stanovništvo
evidentne. Oni ga i sada koriste za miran boravak u prirodi, za sport i
rekreaciju a time i podizanje kvalitete života. Krenuli smo pojedinim
projektima razvoja promatranja ptica u prirodi, kojih u ovom dijelu Drave imamo
po zadnjim studijama najviše od svih županija. Imamo i lov i ribolov koji se
nadopunjuju s zaštitom prirode u tom segmentu, a stanovništvo bi se moralo više okrenuti k ekološkom uzgoju
u poljoprivredi i suživotu s prirodom.
  |
| Otvorenje informacijskog centra i poučne staze za posjetitelje u zaštićenom parkovnom kompleksu u Trakošćanu. |
Poplavne livade i šume najbolja su obrana
od razarajućih poplava. Planirate li u Vašoj županiji projekte u tom smjeru i
na koje poteškoće nailazite?
U javnoj ustanovi već dugo godina upozoravamo i
Hrvatske vode i sektor planiranja zaštite od poplava da se moramo protiv
poplava boriti i tako da damo prostor rijeci da se ta može izliti i prihvatiti
velike količine vode, a ne samo graditi nasipe i kanalizirati rijeke, jer tako
stvaramo čepove a rijeka negdje mora izaći van. Imamo slučajeve posljednjih
godina da se to i obistinilo i događalo. Poplave su bile i kod nas 2012. godine
kad je Drava probila slabo održavane nasipe i izlila se. A i lokalno
stanovništvo se previše približava nasipima. Kanaliziranje i rješavanje
problematike poplava na takav način nije pravi put i trebalo bi se rješavati na
drugačiji način.
Kako bi Vi unaprijedili upravljanje ovim
područjem kako postigli bolju zaštitu prirode te stvorili prilike za lokalne
ljude?
Započeli smo nekoliko projekata suradnje s
Hrvatskim vodama i počeli s restauracijom starih rukavaca. Želimo da se
prestane s kanaliziranjem i da se rade prirodne retencije. Potrebno je educirati
stanovništvo da bismo postigli bolju zaštitu prirode te promovirati ekološku
poljoprivredu. I naravno turizam, iako u našoj županiji Drava nije glavni vid
turizma, ona nudi mnoge mogućnosti i zato moramo očuvati njenu prirodu jer samo tako ona
nudi podizanje kvalitete života stanovnicima ovog kraja.
Nema komentara:
Objavi komentar