Zimski spust na rijeci Dravi

Vesela ekipa na Dravi

Prošle subote održan je na rijeci Dravi u organizaciji rafting kluba Matis, šesti po redu “Zimski spust”. Na ovogodišnjem susretu okupilo se oko dvjestotinjak ljubitelja prirode, veslanja i dobrog društva. Iako je bilo hadno i puhao je vjetar, vrijeme nije spriječilo dobru atmosferu i zabavu. Svake godine povećava se interes i broj ljudi, te se ove godine spustu pridružilo i petnaest Mađara te je Zimski spust dobio međunarodni karakter.

Naše rijeke, naše blago

 Veslalo se u čamcima i kanuima od Svibovca Podravskog pa sve do Dravskih bazena u Varaždinu. Zimski spust je pod pokroviteljstvom WWF-a i ovogodišnji slogan glasio je “Naše rijeke, naše blago” Cilj je osvještavanje ekološke važnosti i prirodnih ljepota rijeke Drave. Kako je sigurnost uvijek na prvom mjestu, Zimskom spustu prisustvovao je i 20-ak GSS-ovaca koji su budno pazili na svaki čamac i zaveslaj. Po završetku veslanja, ekipu je čekalo veselo druženje uz topli obrok i kuhano vino.

Drava 

Nikola Želimorski, rafting klub Matis  

Solarna elektrana u Prekograničnom rezervatu Mura-Drava-Dunav puštena u pogon

Solarna energija, čist i zelen izvor energije

Suradnjom WWF-a, Svjetske organizacije za zaštitu prirode i tvrtke Fronius, jedne od vodećih u proizvodnji solarnih pretvarača, donirana je solarna elektrana Javnoj ustanovi za zaštitu prirode «Međimurska priroda».

Solarna elektrana od 9. prosinca proizvodi struju, pretežito za vlastite potrebe. Elektranu je 19. prosinca svečano otvorio župan Međimurske Županije, gosp. Posavec. Otvorenju su, između ostalih, prisustvovali predstavnica WWF-a, gđa. Ivana Korn Varga te gradonačelnik Murskog Središća g. Srpak.

Na dan otvorenja elektrane sunce je sjalo u punoj snazi te je 50-ak ljudi imalo priliku vidjeti kako raste broj proizvedenih W struje.

Javna ustanova pod vodstvom ravnatelja g. Goluba upravlja i prvim hrvatskim Regionalnim parkom Mura Drava. Park je uspostavljen 2011. godine. Iste godine potpisana je i UNESCO deklaracija te je Prekogranični rezervat biosfere osnovan između Hrvatske i Mađarske. Do 2016. godine pridružiti će im se Austrija, Srbija te Slovenija i time će se uspostaviti prvi svjetski pentalateralni Prekogranični rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav.


WWF je donirao pet solarnih elektrana u Europi te se odlučio za doniranje elektrane unutar Prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav upravo kako bi potaknuo održivost tog jedinstvenog područja. Prekrasna netaknuta priroda spomenutog rezervata prepoznata je na međunardnoj razini i želja WWF-a je da se lokalno stanovništvo potakne i educira o održivim izvorima energije. U samo jedan sat, Sunce može osigurati dovoljno energije za opskrbu čovječanstva tijekom čitave godine. WWF ističe kako je krajnje vrijeme da se okrenemo obnovljivim izvorima energije i smanjimo upotrebu fosilnih goriva.

Ušteda koju će javna ustanova Međimurska priroda i državni proračun imati kreće se oko 7000 HRK na godišnjoj razini. U Europi održivi izvori energije zapošljavaju 1,2 milijuna ljudi. WWF svakako savjetuje korištenje sunca kao izvor energije s obzirom da je to održiv i zelen izvor energije.

Ivana Korn Varga, WWF

Five parks in the region received the European Charter for Sustainable Tourism

Representative of Gornje Podunavlje SNR with deserved certificate 

The directors of Una National Park (Bosnia and Herzegovina), Lonjsko Polje and Medvednica Nature Parks (Croatia), Fruška Gora National Park and Gornje Podunavlje Special Nature Reserve (Serbia) received an important acknowledgement in the European Parliament in Brussels on December 11, 2014. They will enter the New Year 2015 as the first parks in the region with the prestigious acknowledgement – the European Charter for Sustainable Tourism.

The process of preparation of the parks for this acknowledgement started two years ago when they entered the Europarc Federation via the WWF Dinaric Arc Parks project. The parks established forums of the stakeholders which had a couple of meetings and created their strategies on sustainable tourism – promotion and communication strategies are among them. After they delivered their nominations in February this year, their strategies were reviewed by a team of verificators that later visited the parks and talked with the stakeholders and got familiar with management, business and offer of the parks.

The main goal of the Ceritficate is to improve the quality of services in the parks with an aim of nature protection. Sustainable tourism complies the needs of the present-day tourists and hosts, but it also protects and improves future opportunities. It is the way of management of all the resources in the way that it satisfies economic, social and aesthetic needs of tourists and at the same time keeps cultural identity, important environmental processes and biodiversity.

WWF will try to support these parks in the future to conduct all the activities planned through their strategies on sustainable tourism and to encourage them to get better than they are. They have received the Cerificate in the five-year period and the verification process will be conducted again after that.

Among the parks that are members of the association 'Parks Dinarides – network of the protected areas of Dinarides' there are a couple of parks that want to give over the nominations for this certificate. They are headed by Kornati National Park from Croatia and Biogradska Gora National Park from Montenegro.

Petra Boić Petrač, WWF

Projekat obnove vlaznih staništa duž Dunava dobitnik Svetske nagrade za inovacije u industriji napitaka

Dodela nagrada u Nunbergu 

Coca-Cola sistem je dobitnik Svetske nagrade za inovacije u industriji napitaka (World Beverage Innovation Award) za projekat obnove vlažnih staništa duž Dunava koji obuhvata i Specijalni rezervat prirode Gornje Podunavlje. Ovu nagradu dodeljuje FoodBev Media Ltd., a ovogodišnja ceremonija dodele nagrada održana je tokom međunarodnog sajma Brau Beviale, u Nemačkoj. Ovo priznanje došlo je kao kruna trogodišnjih zajedničkih napora Coca-Cola sistema i WWF-Svetskog fonda za prirodu na očuvanju vodenih resursa Srbije.

“Očuvanje vode, kao ograničenog resursa, iz godine u godinu postaje sve važnija globalna tema. Kako je voda ujedno i glavni sastojak naših proizvoda, zalažemo se za njeno efikasnije korišćenje kroz održivo poslovanje i partnerstvo sa WWF-om. Konkurencija na ovom prestižnom takmičenju je bila zaista velika, a samo u kategoriji Najbolja incijativa u oblasti održive zaštite životne sredine bilo je preko 15 sjajnih projekta. Ponosi smo što su naši napori prepoznati, ali naš posao je tek započet. Kroz ovaj projekat Coca-Cola sistem nastoji da ispuni svoj globalni cilj – da do 2020. godine prirodi vratimo svu vodu koju koristimo za proizvodnju širom sveta“, izjavila je Milica Stefanović, predstavnica Coca-Cola sistema u Srbiji.

Specijalni rezervat prirode Gornje Podunavlje deo je budućeg UNESCO Prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav, poznatijeg i kao Evropski Amazon.
Rad na očuvanju vodenih resursa nastaviće se kroz novo sedmogodišnje partnerstvo sa WWF- Svetskim fondom za prirodu za obnovu vlažnih i plavnih područja duž Dunava, u šest zemalja Evrope, među kojima je i Srbija.

Svetske nagrade za inovacije u industriji napitaka (World Beverage Innovation Award) dodeljuju se na globalnom nivou kompanijama za proizvodnju napitaka koje kroz svoje poslovanje pokazuju izuzetne inovacije na polju održivog razvoja, proizvodnje, pakovanja, marketinga, dizajna i komunikacija.

Aleksandra Stamenković, WWF

Sajam torti, kolača i poljoprivrednih proizvoda

Poštovani,

pozivamo Vas da svojim prisustvom uveličate treći po redu Sajam torti, kolača i poljoprivrednih poizvoda, koji će biti održan u Bačkom Monoštoru (Dom kulture), u subotu, 08. novembra 2014. godine, sa početkom u 12h.

Manifestacija je osmišljena kao idealan način za promociju domaće radinosti kroz poljoprivredne poizvode, prerađevine, torte i kolače, s ciljem unapređenja i razvoja sela, akcentovanja poljoprivrede kao osnovne delatnosti na selu, afirmisanja žena i njihovog stvaralaštva, te razvoja agro i eko turizma, kao dodatne aktivnosti na gazdinstvu.

Izlagči na ovom sajmu su prvenstveno žene, kako individualno, tako i predstavnice ženskih udruženja sa teritorije Grada Sombora, poljoprivredni proizvođači, seoska domaćinstva, porodične firme, preduzetnici… Žene i svi izlagači predstaviće svoje proizvode: torte, kolače, med i proizvode od meda, rakije, vina, domaće sokove, začinsku papriku, suhomesnate proizvode, sireve, zimnicu – pekmeze, džemove, kompote, salate…

Program manifestacije:

12h – otvaranje sajma sa nastupom dečije grupe KUDH-a “Bodrog”

14h – predavanje za poljoprivredne proizvođače u saradnji sa Poljoprivrednom stručnom službom Sombor

15h – tombola

15:45h – proglašenje najistaknutijih izlagača

16h – predstava “Ženski razgovori”

Vidimo se!

Dečija nedelja u “Evropskom Amazonu”

Dečija nedelja 

Obeležavanje Dečije nedelje u svetu i kod nas tradicionalno se održava u prvoj nedelji oktobra i tada se deci posvećuje mnogo pažnje. Tim povodom je JP “Vojvodinašume“, kao upravljač SRP Gornje Podunavlje, organizovalo promotivnu šetnju Rezervatom za đake osnovne škole 22. oktobar iz Bačkog Monoštora u saradnji sa monoštorskim Udruženjem građana Podunav.

Kroz 15 km dugu šetnju šetnom stazom Štrbac osnovci su tokom posete uz puno interesovanja upoznali sa zaštićenim i ugroženim vrstama flore i faune prisutnim u rezervatu, te barskim, šumskim i livadskim ekosistemima i ostalim bogatstvima koja nam priroda svakodnevno pruža.

Osim toga, učenici su dosta naučili i o zajedničkim aktivnostima WWF-a i JP Vojvodinašume na održavanju biodiverziteta i različitih ekosistema, kao i o njihovom vraćanju u prvobitno stanje. Tom prilikom su obišli i jedan od projektnih lokaliteta – baru Semenjaču. Ovaj lokalitet je inače deo regionalne inicijative WWF-a i Coca-Cola sistema za obnovu vlažnih područja duž Dunava.

Aleksandra Stamenković,

WWF

Hrvatska troši prirodne resurse gotovo dvaju planeta

Zagreb – Populacije divljih životinja u samo 40 godina smanjile su se za više od polovice, otkriva novi WWF-ov Izvještaj o stanju planeta 2014. Prema novom izdanju vodeće studije o stanju planeta, istraživanja koje se provodi svake dvije godine, kontinuiran pad populacija biljnog i životinjskog svijeta traži hitna zajednička i održiva rješenja kako bi spasili planet kakav znamo.

Izvještaj o stanju planeta 2014 objavljen je danas u cijelome svijetu, a i Hrvatska je među zemljama koje pretjerano iscrpljuju Zemljine resurse. Izvještaj pokazuje da naš ekološki otisak, kojim mjerimo potrošnju prirodnih resursa čovječanstva, nastavlja rasti i da bi nam bio potreban jedan i pol planet kako bi se obnovili svi neophodni resursi.

„Biološka raznolikost ključni je dio sustava koji održavaju život na Zemlji i barometar za ono što radimo na ovom planetu, našem jedinom domu. Hitno trebamo hrabru globalnu akciju u svim segmentima društva kako bi izgradili održivu budućnost“, ističe Petra Remeta iz hrvatskog ureda WWF- ova Mediteranskog programa. „Izvještaj otkriva da i Hrvatska troši više prirodnih resursa negoli joj je dostupno. Naš način života iziskuje gotovo dvije planete, što je dugoročno gledano neodrživo. Promjene se moraju dogoditi na svim razinama društva, a posebno u energetici i proizvodnji, gdje svoje djelatnosti moraju temeljiti na obnovljivim izvorima energije i učinkovitom iskorištavanju sirovina. Održivo poslovanje u ovim gospodarskim sektorima preduvjet je ukupnom smanjenju ekološkog otiska“, nastavlja Remeta.

U usporedbi s Hrvatskom , koja troši resurse 1,86 planeta, Bosna i Hercegovina i Srbija imaju niži ekološki otisak, iako i dalje prevelik za Zemljinu održivost. Stil života u BiH iziskuje prirodne resurse 1,46 planeta, dok u Srbiji zahtjeva 1,43, što je istovjetno globalnom prosjeku ekološkog otiska. Slovenija troši čak 2,64 planeta.

Ekološki otisak pokazuje da svih 27 država članica EU živi iznad mogućnosti jednoga planeta. Kada bi svatko na planetu živio život prosječnog stanovnika Europske unije, čovječanstvo bi trebalo 2,6 planeta da bi održalo naše potrebe za prirodom. S tim u svezi Remeta naglašava: „Zabrinjava spoznaja da se i u Europskoj uniji, koja je godinama prednjačila u ovim pitanjima, sve manje pažnje posvećuje zaštiti okoliša i održivom razvoju. Štoviše, prvi put u 25 godina nema povjerenika za okoliš, što predstavlja značajno nazadovanje za okolišnu problematiku. Dodatni korak unatrag je i planirana deregulacija direktiva o pticama i staništima, inače okosnica zaštite prirode u EU“.

Opadanje populacija najznačajnijih vrsta

Populacije riba, ptica, sisavaca, vodozemaca i gmazova smanjile su se za 52% od 1970. Slatkovodne vrste pretrpjele su pad od 76% što je dvostruko veći gubitak nego kod kopnenih ili morskih vrsta. Većina nestalih vrsta dolazi iz tropskih područja, dok je Latinska Amerika doživjela najdramatičniji gubitak vrsta. Najveća prijetnja biološkoj raznolikosti dolazi od kombiniranih učinaka uništavanja i gubitka staništa. Lov i ribolov su također značajne prijetnje dok klimatske promjene postaju sve više zabrinjavajuće i odgovorne za moguće izumiranje vrsta.

Dok je gubitak biološke raznolikosti u svijetu na kritičnim razinama, Izvještaj o stanju planeta 2014 ističe kako učinkovito upravljanje zaštićenim područjima može podržati biljni i životinjski svijet. Nepal je zbog povećanja svoje populacije tigrova u posljednjih nekoliko godina zabilježen kao dobar primjer.

Ekološki otisak raste

Potražnja čovječanstva je više od 50% veća od onoga što priroda može obnoviti. To znači da šume krčimo brže nego što stabla uspiju ponovno narasti, slatkovodne izvore crpimo brže nego što se obnavljaju podzemne zalihe vode, ugljični dioksid (CO2) ispuštamo brže od prirodnih procesa njegova uskladištavanja u biomasu ili more.

„Ekološki dug“ glavni je izazov 21. stoljeća jer gotovo tri četvrtine svjetskog stanovništva živi u zemljama koje se bore i s ekološkim deficitom i s niskim primanjima. Ograničenje resursa zahtjeva da se moramo usredotočiti na to kako poboljšati ljudsko blagostanje preko drugih načina, ne isključivo preko gospodarskog rasta.

Odvajanje odnosa između ekološkog otiska i razvoja ključni je globalni prioritet naveden u izvještaju. Dok je ekološki otisak per capita u zemljama s visokim dohotkom pet puta veći od zemalja s niskim dohotkom, istraživanje pokazuje da je moguće postići povećanje životnog standarda i s održivom potrošnjom resursa.

10 zemalja s najvećim ekološkim otiskom per capita su: Kuvajt, Katar, Ujedinjeni Arapski Emirati, Danska, Belgija, Trinidad i Tobago, Singapur, Sjedinjene Američke Države, Bahrein i Švedska.

Poveznica s klimatskim promjenama

Globalne emisije ugljičnog dioksida (CO₂) – glavni uzrok globalnog zagrijavanja – već utječu na biološku raznolikost i biokapacitet planeta, zajedno s ljudskom dobrobiti, naročito u odnosu na opskrbljenost hranom i vodom.

Izvještaj dolazi nekoliko mjeseci nakon studije Ujedinjenih naroda, koja je upozorila na povećanje utjecaja klimatskih promjena te daje dokaze da klimatske promjene već utječu na zdravlje našeg planeta. Preko 200 svjetskih riječnih slivova, koji pružaju dom za više od 2,5 milijarde ljudi, doživljava tešku nestašicu vode najmanje mjesec dana svake godine. Kako već blizu jedne milijarde ljudi pati od gladi, izvještaj pokazuje da klimatske promjene, u kombinaciji s promjenama u namjeni zemljišta, ugrožavaju biološku raznolikost i mogu dovesti do daljnjih nestašica hrane.

Konstruktivni pregovori o međunarodnom klimatskom sporazumu su jedna od mogućnosti koje postoje za kontrolu tih negativnih trendova. Globalni sporazum otvorio bi put za uspostavu nisko-ugljičnog gospodarstva s obzirom da je korištenje fosilnih goriva trenutno dominantan faktor u ekološkom otisku.

Kako možemo izliječiti planet?

WWF-ov dokument „Perspektiva jednog planeta“ pokazuje kako svaki kutak svijeta može doprinijeti održavanju otiska kojim ne bismo premašili resurse našeg planeta te Zemlji tako omogućili obnovu. Prateći taj WWF-ov program, društvo bi moglo započeti promjenu smjera trendova navedenih u Izvještaju o stanju Zemlje 2014.

„Bez prirode nema opstanka, ona je odskočna daska za prosperitet. Svi trebamo hranu, svježu vodu i čist zrak, gdje god u svijetu živjeli. U vrijeme kada toliko ljudi živi u siromaštvu, bitno je da radimo zajedno kako bi stvorili rješenja koja će biti najbolja za sve,“ zaključuje Remeta.

Cijeli izvještaj, sažetak i popratni materijal možete pronaći na našim stranicama