Obnovom vlažnih područja do čiste vode, smanjenja uticaja poplava i ublažavanja efekata klimatskih promena širom regiona

Svetski dan vlažnih područja

Beograd, 2. februar 2015 – Svetski dan vlažnih područja (Dan Ramsara) obeležava se 2. februara, kako bi se ukazalo na značaj vlažnih područja i podsetilo na neophodnost njihovog očuvanja. WWF-Svetski fond za prirodu ovaj dan obeležava nizom uspešnih projekata revitalizacije vlažnih područja u 12 zemalja regiona uključujući i Srbiju, Hrvatsku, Mađarsku, Bugarsku na ukupnoj površini 6600 hektara.

“Naš cilj je da zaštitimo, održivo upravljamo i obnovimo 2 miliona hektara slatkovodnih ekosistema duž Dunava i njegovih pritoka do 2025, kao i da omugućimo usluge ekositema – od čiste vode do ublažavanja posledica poplava, kao i smanjenja efekata klimatskih promena”, izjavio je Andreas Bekman, direktor WWF Dunavsko-karpatskog programa.

Prvi put Dana vlažnih područja obeležen je 1971. godine kada je preko 160 država u iranskom gradu Ramsaru potpisalo Konvenciju o močvarama koje su od međunarodnog značaja, posebno kao prebivalište ptica močvarica. Srbija je jedna od zemalja potpisnica Konvencije i u njoj se nalazi 10 ramsarskih područja.

“Tokom proteklih godina, WWF aktivno radi na projektima restauracije vlažnih staništa u jednom od ramsarskih područja u Specijalnom rezervatu prirode Gornje Podunavlje, koji je deo budućeg UNESCO prekograničnog rezervata biosfere “Mura-Drava-Dunav” i predstavlja najznačajnije vlažno područje u srednjem toku Dunava. Neophodno je raditi na zaštiti ovih područja, jer su ugrožavajuci faktori koji utiču na nestanak ili zagađenje vlažnih staništa brojni - intenzivna poljoprivreda, izdradnja nasipa previše blizu reka i šumske monokulture”, izjavila je Duška Dimović, direktorka programa WWF-a u Srbiji.

Zaštita i obnova vlažnih i plavnih područja uz Dunav glavni su fokus aktivnosti WWF-a u regionu. Više od 80% vlažnih staništa nestalo je u proteklih 150 godina regulacijom Dunava radi rečne plovidbe, poljoprivrede i izgradnje hidrocentrala, a sa njima i brojne vrste biljaka i životinja. Nestankom plavnih područja znatno su smanjene i brojne usluge ekosistema kao što su ublažavanje posledica poplava, obezbeđivanje staništa za mrest riba ili prečišćavanje vode.

Trenutni sistem obrane od poplava uključuje velike infrastukturne zahvate poput kombinacija brana, produbljivanja korita i pravljenja kanala, obaloutvrda i obalnih nasipa te uklanjanje vodene vegetacije, što dovodi do uništavanja ili fragmentacije vlažnih staništa neophodnih za živi svet reka. Zato bi trebalo obnoviti što više vlažnih staništa koja bi bila retenzije , kako bi reke dobile više prostora za svoju prirodnu dinamiku koja najbolje reguliše velike plavne talase.

“Prirodna plavna područja mogu ovakve plavne talase ublažiti i smanjiti njihov uticaj nizvodno. U našoj zemlji dobri primeri kako ova područja mogu smanjiti posledice poplava su Specijalni rezervati prirode Gornje Podunavlje, Obedska bara, Karađorđevo i Zasavica, kao i Park prirode Lonjsko polje u Hrvatskoj, velika retenzija koji štiti kako Beograd, tako i Zagreb od poplava. Ovakvih prirodnih sistema odbrane od poplava bi trebalo biti znatno više”, dodala je Dimovićeva.

Aleksandra Stamenković, WWF

Zimski spust na rijeci Dravi

Vesela ekipa na Dravi

Prošle subote održan je na rijeci Dravi u organizaciji rafting kluba Matis, šesti po redu “Zimski spust”. Na ovogodišnjem susretu okupilo se oko dvjestotinjak ljubitelja prirode, veslanja i dobrog društva. Iako je bilo hadno i puhao je vjetar, vrijeme nije spriječilo dobru atmosferu i zabavu. Svake godine povećava se interes i broj ljudi, te se ove godine spustu pridružilo i petnaest Mađara te je Zimski spust dobio međunarodni karakter.

Naše rijeke, naše blago

 Veslalo se u čamcima i kanuima od Svibovca Podravskog pa sve do Dravskih bazena u Varaždinu. Zimski spust je pod pokroviteljstvom WWF-a i ovogodišnji slogan glasio je “Naše rijeke, naše blago” Cilj je osvještavanje ekološke važnosti i prirodnih ljepota rijeke Drave. Kako je sigurnost uvijek na prvom mjestu, Zimskom spustu prisustvovao je i 20-ak GSS-ovaca koji su budno pazili na svaki čamac i zaveslaj. Po završetku veslanja, ekipu je čekalo veselo druženje uz topli obrok i kuhano vino.

Drava 

Nikola Želimorski, rafting klub Matis  

Solarna elektrana u Prekograničnom rezervatu Mura-Drava-Dunav puštena u pogon

Solarna energija, čist i zelen izvor energije

Suradnjom WWF-a, Svjetske organizacije za zaštitu prirode i tvrtke Fronius, jedne od vodećih u proizvodnji solarnih pretvarača, donirana je solarna elektrana Javnoj ustanovi za zaštitu prirode «Međimurska priroda».

Solarna elektrana od 9. prosinca proizvodi struju, pretežito za vlastite potrebe. Elektranu je 19. prosinca svečano otvorio župan Međimurske Županije, gosp. Posavec. Otvorenju su, između ostalih, prisustvovali predstavnica WWF-a, gđa. Ivana Korn Varga te gradonačelnik Murskog Središća g. Srpak.

Na dan otvorenja elektrane sunce je sjalo u punoj snazi te je 50-ak ljudi imalo priliku vidjeti kako raste broj proizvedenih W struje.

Javna ustanova pod vodstvom ravnatelja g. Goluba upravlja i prvim hrvatskim Regionalnim parkom Mura Drava. Park je uspostavljen 2011. godine. Iste godine potpisana je i UNESCO deklaracija te je Prekogranični rezervat biosfere osnovan između Hrvatske i Mađarske. Do 2016. godine pridružiti će im se Austrija, Srbija te Slovenija i time će se uspostaviti prvi svjetski pentalateralni Prekogranični rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav.


WWF je donirao pet solarnih elektrana u Europi te se odlučio za doniranje elektrane unutar Prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav upravo kako bi potaknuo održivost tog jedinstvenog područja. Prekrasna netaknuta priroda spomenutog rezervata prepoznata je na međunardnoj razini i želja WWF-a je da se lokalno stanovništvo potakne i educira o održivim izvorima energije. U samo jedan sat, Sunce može osigurati dovoljno energije za opskrbu čovječanstva tijekom čitave godine. WWF ističe kako je krajnje vrijeme da se okrenemo obnovljivim izvorima energije i smanjimo upotrebu fosilnih goriva.

Ušteda koju će javna ustanova Međimurska priroda i državni proračun imati kreće se oko 7000 HRK na godišnjoj razini. U Europi održivi izvori energije zapošljavaju 1,2 milijuna ljudi. WWF svakako savjetuje korištenje sunca kao izvor energije s obzirom da je to održiv i zelen izvor energije.

Ivana Korn Varga, WWF

Five parks in the region received the European Charter for Sustainable Tourism

Representative of Gornje Podunavlje SNR with deserved certificate 

The directors of Una National Park (Bosnia and Herzegovina), Lonjsko Polje and Medvednica Nature Parks (Croatia), Fruška Gora National Park and Gornje Podunavlje Special Nature Reserve (Serbia) received an important acknowledgement in the European Parliament in Brussels on December 11, 2014. They will enter the New Year 2015 as the first parks in the region with the prestigious acknowledgement – the European Charter for Sustainable Tourism.

The process of preparation of the parks for this acknowledgement started two years ago when they entered the Europarc Federation via the WWF Dinaric Arc Parks project. The parks established forums of the stakeholders which had a couple of meetings and created their strategies on sustainable tourism – promotion and communication strategies are among them. After they delivered their nominations in February this year, their strategies were reviewed by a team of verificators that later visited the parks and talked with the stakeholders and got familiar with management, business and offer of the parks.

The main goal of the Ceritficate is to improve the quality of services in the parks with an aim of nature protection. Sustainable tourism complies the needs of the present-day tourists and hosts, but it also protects and improves future opportunities. It is the way of management of all the resources in the way that it satisfies economic, social and aesthetic needs of tourists and at the same time keeps cultural identity, important environmental processes and biodiversity.

WWF will try to support these parks in the future to conduct all the activities planned through their strategies on sustainable tourism and to encourage them to get better than they are. They have received the Cerificate in the five-year period and the verification process will be conducted again after that.

Among the parks that are members of the association 'Parks Dinarides – network of the protected areas of Dinarides' there are a couple of parks that want to give over the nominations for this certificate. They are headed by Kornati National Park from Croatia and Biogradska Gora National Park from Montenegro.

Petra Boić Petrač, WWF

Projekat obnove vlaznih staništa duž Dunava dobitnik Svetske nagrade za inovacije u industriji napitaka

Dodela nagrada u Nunbergu 

Coca-Cola sistem je dobitnik Svetske nagrade za inovacije u industriji napitaka (World Beverage Innovation Award) za projekat obnove vlažnih staništa duž Dunava koji obuhvata i Specijalni rezervat prirode Gornje Podunavlje. Ovu nagradu dodeljuje FoodBev Media Ltd., a ovogodišnja ceremonija dodele nagrada održana je tokom međunarodnog sajma Brau Beviale, u Nemačkoj. Ovo priznanje došlo je kao kruna trogodišnjih zajedničkih napora Coca-Cola sistema i WWF-Svetskog fonda za prirodu na očuvanju vodenih resursa Srbije.

“Očuvanje vode, kao ograničenog resursa, iz godine u godinu postaje sve važnija globalna tema. Kako je voda ujedno i glavni sastojak naših proizvoda, zalažemo se za njeno efikasnije korišćenje kroz održivo poslovanje i partnerstvo sa WWF-om. Konkurencija na ovom prestižnom takmičenju je bila zaista velika, a samo u kategoriji Najbolja incijativa u oblasti održive zaštite životne sredine bilo je preko 15 sjajnih projekta. Ponosi smo što su naši napori prepoznati, ali naš posao je tek započet. Kroz ovaj projekat Coca-Cola sistem nastoji da ispuni svoj globalni cilj – da do 2020. godine prirodi vratimo svu vodu koju koristimo za proizvodnju širom sveta“, izjavila je Milica Stefanović, predstavnica Coca-Cola sistema u Srbiji.

Specijalni rezervat prirode Gornje Podunavlje deo je budućeg UNESCO Prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav, poznatijeg i kao Evropski Amazon.
Rad na očuvanju vodenih resursa nastaviće se kroz novo sedmogodišnje partnerstvo sa WWF- Svetskim fondom za prirodu za obnovu vlažnih i plavnih područja duž Dunava, u šest zemalja Evrope, među kojima je i Srbija.

Svetske nagrade za inovacije u industriji napitaka (World Beverage Innovation Award) dodeljuju se na globalnom nivou kompanijama za proizvodnju napitaka koje kroz svoje poslovanje pokazuju izuzetne inovacije na polju održivog razvoja, proizvodnje, pakovanja, marketinga, dizajna i komunikacija.

Aleksandra Stamenković, WWF

Sajam torti, kolača i poljoprivrednih proizvoda

Poštovani,

pozivamo Vas da svojim prisustvom uveličate treći po redu Sajam torti, kolača i poljoprivrednih poizvoda, koji će biti održan u Bačkom Monoštoru (Dom kulture), u subotu, 08. novembra 2014. godine, sa početkom u 12h.

Manifestacija je osmišljena kao idealan način za promociju domaće radinosti kroz poljoprivredne poizvode, prerađevine, torte i kolače, s ciljem unapređenja i razvoja sela, akcentovanja poljoprivrede kao osnovne delatnosti na selu, afirmisanja žena i njihovog stvaralaštva, te razvoja agro i eko turizma, kao dodatne aktivnosti na gazdinstvu.

Izlagči na ovom sajmu su prvenstveno žene, kako individualno, tako i predstavnice ženskih udruženja sa teritorije Grada Sombora, poljoprivredni proizvođači, seoska domaćinstva, porodične firme, preduzetnici… Žene i svi izlagači predstaviće svoje proizvode: torte, kolače, med i proizvode od meda, rakije, vina, domaće sokove, začinsku papriku, suhomesnate proizvode, sireve, zimnicu – pekmeze, džemove, kompote, salate…

Program manifestacije:

12h – otvaranje sajma sa nastupom dečije grupe KUDH-a “Bodrog”

14h – predavanje za poljoprivredne proizvođače u saradnji sa Poljoprivrednom stručnom službom Sombor

15h – tombola

15:45h – proglašenje najistaknutijih izlagača

16h – predstava “Ženski razgovori”

Vidimo se!

Dečija nedelja u “Evropskom Amazonu”

Dečija nedelja 

Obeležavanje Dečije nedelje u svetu i kod nas tradicionalno se održava u prvoj nedelji oktobra i tada se deci posvećuje mnogo pažnje. Tim povodom je JP “Vojvodinašume“, kao upravljač SRP Gornje Podunavlje, organizovalo promotivnu šetnju Rezervatom za đake osnovne škole 22. oktobar iz Bačkog Monoštora u saradnji sa monoštorskim Udruženjem građana Podunav.

Kroz 15 km dugu šetnju šetnom stazom Štrbac osnovci su tokom posete uz puno interesovanja upoznali sa zaštićenim i ugroženim vrstama flore i faune prisutnim u rezervatu, te barskim, šumskim i livadskim ekosistemima i ostalim bogatstvima koja nam priroda svakodnevno pruža.

Osim toga, učenici su dosta naučili i o zajedničkim aktivnostima WWF-a i JP Vojvodinašume na održavanju biodiverziteta i različitih ekosistema, kao i o njihovom vraćanju u prvobitno stanje. Tom prilikom su obišli i jedan od projektnih lokaliteta – baru Semenjaču. Ovaj lokalitet je inače deo regionalne inicijative WWF-a i Coca-Cola sistema za obnovu vlažnih područja duž Dunava.

Aleksandra Stamenković,

WWF