utorak, 1. rujna 2015.

Rafting klub Matis: Želimo da za buduće generacije rijeka Drava ostane onakva kakvu je mi pamtimo od malena!

Prirodni dijelovi Drave i Mure, kao i dijela Dunava su pod pritiskom nepotrebnih regulacija, a njihov šljunak i pijesak se iskapaju i iskorištavaju, što značajno utječe na stanje vodnog tijela i uzrokuje spuštanje razine podzemnih voda. Praksa iskapanja sedimenta ozbiljno šteti prirodnim rijekama s obzirom da spuštanje razine podzemnih voda utječe i na poljoprivredu, šume te na izvore pitke vode te time i na lokalno stanovništvo. Takve mjere protivne su praksi Europske unije i u suprotnosti su sa svim međunarodnim naporima onih koji štite prirodu.

Mnoge od ovih aktivnosti poduzimaju se bez saznanja javnosti ili lokalnog stanovništva. Kako bi se zaustavile štetne radnje potrebno je redovito izlaziti na rijeke, evidentirati slučajeve i prijaviti ih nadležnim tijelima. Za to su tu „Čuvari rijeka“!

Kako bi se bolje upoznali sa "Čuvarima rijeka" i njihovim radom, za ovaj blog smo napravili intervju s Filipom Jalušićem - koordinatorom "Čuvara rijeka" iz rafting kluba Matis, najnovijim članom mreže "Čuvara rijeka".

Rafting klub Matis najnoviji je član mreže RiverWatch. Zašto ste se odlučili da se pridružite „Čuvarima rijeka“?

Rijeka Drava je ono što nam je svima od malih nogu zajedničko, ono što spaja naše županije, a kasnije je spojilo i nas. Još kao klince bi nas roditelji vodili na Dravu, tu smo svi naučili plivati, bacali kamenje u vodu, lovili ribice u plićaku, a komarci bi lovili nas...i možemo ponosno reći da smo imali zdravo djetinjstvo.

Tu smo i kasnije kao tinejdžeri dolazili učiti pecati, kako zapaliti logorsku vatru, složiti šator ili sklonište, kampirali, istraživali, zabavljali se, zaljubljivali se - prije svega u tu netaknutu prirodu.

Kasnije, kao već gotovo odrasle i zrele osobe, počeli smo Dravu istraživati i upoznavati na malo drugačiji način, ploveći njome. Dva Varaždinca Nikola Želimorski i Saša Njari, te Međimurac Filip Jalušić su tako bez razmišljanja prihvatili poziv u organizaciju „Riverwatcha“ – „Čuvari rijeka“ koji je stigao početkom 2015.godine. Nakon nekoliko mjeseci priprema Ugovora i educiranja o obavezama „Čuvara rijeka“, bili smo spremni i za prvi monitoring u lipnju. Filip i Saša su ti koji odlaze kanuom u monitoring, dok ništa ne bi bilo moguće bez podrške i logistike od strane Nikole, a također imamo i veliku podršku od ostalih članova kluba.

Zašto to radimo? Odgovor je već jasan iz gore navedenog. Želimo da za buduće generacije rijeka Drava ostane onakva kakvu je mi pamtimo od malena!


.Koje su vještine potrebne da se postane „Čuvar rijeke“ i kako vam se ljudi mogu pridružiti ili poduprijeti vaš rad?

Prema definiciji krovne ekološke organizacije WWF preko koje postoji ovaj program, „Čuvari rijeka“ su njihove oči na terenu. Po mojem osobnom mišljenju, svatko tko dijeli istu ljubav prema prirodi i rijekama, te volju da napravi nešto za njihovo očuvanje, može bez ikakvih posebnih vještina postati „Čuvar rijeke“.

Naša prednost je ta da jako dobro poznajemo dio Drave koji je pod našim monitoringom, te što smo kao članovi rafting kluba Matis vješti u veslanju i raspolažemo sa resursima kluba: čamcima i svom potrebnom opremom za izlaske na rijeku, a nije nam strano ni snalaženje sa kartama, navigacijom, boravak u prirodi i sl.

Na svakom našem monitoringu su dobrodošli svi koji žele pomoći na bilo koji način. Sve više ljudi se uključuje te nam sami javljaju ako negdje zamijete onečišćenje prirode, vađenje većih količina šljunka i pijeska, te bilo kakve veće građevinske zahvate uz rijeku. Težimo i tome da se što bolje povežemo sa nadležnim tijelima poput ribočuvara, komunalnih redara, građevinske inspekcije itd., kako bi kod svake prijave bili ozbiljno shvaćeni te kako bi se na svaku prijavu moglo adekvatno i brzo reagirati.

 Kako izgleda vaš dan kad izađete na rijeku? Kad počnu pripreme, izrada plana rute, kad se krene ujutro, kako dugo traje...

Pripreme počinju oko tjedan dana prije izlaska na rijeku. S obzirom da smo svi u radnom odnosu i sa privatnim obavezama, monitoring većinom planiramo za vikend.

Naša domena je oko 50 kilometara toka Drave, od granice sa Slovenijom (323 rkm) do jezera Dubrava (275 rkm). Za obilazak cijelog područja potrebno nam je 2 do 3 dana jer se pored samog monitoringa dosta vremena potroši na vožnju do startnih točaka i priprema čamca i opreme, vožnja od kraja dionice na početak sljedeće i sl.

Generalno se kreće u petak popodne te riješi ili 1. ili 3. dionica te započne 2. usred koje kampiramo i nastavljamo sljedeći dan. A ako je potrebno, kampiramo i u noći sa subote na nedjelju. Ipak volimo boraviti u prirodi pa nikud ne žurimo.




Što ste najzanimljivije otkrili ili prijavili na vašem posljednjem izlasku?

Nekih znatnih nepravilnosti srećom na našem području nismo zamijetili. Nakon zadnjeg monitoringa, tokom neslužbenog posjeta Dravi, primijetili smo neprijavljenu izradu rampe za spuštanje čamaca u rijeku, te pripremu za betoniranje iste. Slučaj smo preko „Čuvara rijeka“ prijavili nadležnim tijelima te od nekih dobili i ne baš očekivanu reakciju. Čak su nas spominjali i u negativnom kontekstu, ali nama je bitno da smo zaustavili započetu ilegalnu gradnju. Iako je to svakodnevica u našem kraju.
           
Sa posljednjeg izlaska izdvojili bi možda jednu od rijetko viđenih vrsta – crnu rodu, koju smo imali priliku vidjeti pa i zabilježiti kamerom. Među pozitivnim stvarima, u svakom slučaju treba napomenuti kolonije bregunica i vodomara, brojne čaplje i labude, te ostale ptice koje su neizbježan dio ovog toka Drave. Također su i sve brojniji tragovi dabra na tom području, a ponekad se uz obalu pojavi i pokoja žedna srna.
           
Upravo očuvanje ovakvih prirodnih ljepota je krajnji cilj i razlog zašto radimo to što radimo.

Crna roda


Nema komentara:

Objavi komentar