Čuvari čistih voda

Povodom obilježavanja Dana planeta Zemlje, bio&bio trgovine će od 20. do 26. travnja dio prihoda od prodaje hrvatskih ekoloških proizvoda odvojiti za očuvanje rijeke Drave i time se pridružiti aktivnostima svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF.

bio&bio nastavlja tradiciju obilježavanja Dana planeta Zemlje koje je u Hrvatskoj 1991. godine potaknulo Društvo za unaprjeđenje kvalitete življenja, na čelu sa Zlatkom Pejićem koji je zajedno sa suprugom, Jadrankom Boban Pejić, vlasnik bio&bio trgovina.

Domaći ekoproizvodi sve popularniji

bio&bio podržava razvoj domaće ekološke poljoprivrede te već godinama njeguje suradnju s hrvatskim eko poljoprivrednicima. Danas aktivno surađuje s više od 30 hrvatskih obiteljskih poljoprivrednih eko gospodarstava diljem Hrvatske, kojima bio&bio jamči otkup robe po fer cijenama. Upravo ovakva vrsta partnerstva, uz stalnu edukaciju i podršku, bitno utječe na razvoj domaćih eko gospodarstava kojima je najbitnija mogućnost plasmana njihovih proizvoda. Sve češći izbor kupaca su upravo hrvatski organski proizvodi kojih je na bio&bio policama više od 1000.


Naše rijeke naše blago

bio&bio trgovine se pridružuju organizaciji WWF u kampanji Naše rijeke, naše blago te od svakog kupljenog hrvatskog ekoproizvoda od 20. do 26. travnja jednu kunu ulaže u projekt očuvanja rijeke Drave, jedne od naših najvažnijih rijeka. Naime, riječno područje Dunava, Drave i Mure predstavlja jedinstveno područje značajnog prirodnog i kulturnog naslijeđa u cijeloj regiji, koje se naziva i Europskom Amazonom.
„Za bio&bio često kažemo da je više od trgovine. Ne zbog toga da privučemo veću pozornost, već zbog osjećaja, stava, “priče”, poruke, onog “nečeg” zbog čega sve ovo radimo. Prije 20-ak godina organizirali smo niz aktivističkih manifestacija kojima smo obilježavali Dan planeta Zemlje, promičući načela osobne ekologije kroz brigu o okolišu, umjetnost, glazbu, aktivizam i cjelovitu prirodnu prehranu.“ Izjavila je Jadranka Boban Pejić. „Ponosna sam na činjenicu da danas surađujemo s brojnim malim proizvođačima i poljoprivrednicima te da smo mnoge inspirirali i motivirali da žive kvalitetnije. bio&bio ove godine podržava vrijedan projekt očuvanja naših rijeka jer svojim svakodnevnim radom nastojimo ostvariti pozitivan utjecaj u zajednici i educirati naše kupce. Također, uvijek ističemo snagu partnerstava, te smo se stoga povezali s organizacijom WWF, kako bismo udruženim snagama ostvarili dobar rezultat.“, pojasnila je novu suradnju Jadranka Boban Pejić.

 „WWF ulaže velike napore kako bi se osiguralo očuvanje jedinstvenih prirodnih i kulturnih vrijednosti rijeka u Hrvatskoj. Poduprijeti suživot ljudi i prirode uz poticanje održivog razvoja, naša je glavna misija. Domaći proizvodi važan su izvor prihoda za lokalno stanovništvo i uvelike ovise o kvaliteti zemlje i vode s kojom "hrane" svoje plodove. Poslovni sektor ima velik utjecaj na prirodu, stoga nam je jako drago što je bio&bio kao vodeća trgovina za prodaju organiskih proizvoda u regiji, prepoznala značaj čiste vode  za kvalitetu hrvatskih ekoproizvoda.“, istaknula je Irma Popović Dujmović, koordinatorica projekata za vode u WWF Hrvatska.

Potpisan Memorandum o razumevanju između JP Vojvodinašume i WWF-Svetskog fonda za prirodu

Novi Sad, 15. april 2015. - U direkciji Javnog preduzeća Vojvodinašume danas je potpisan Memorandum o razumevanju između ovog preduzeća i WWF – Svetskog fonda za prirodu. Potpisavanjem ovog dokumenta, direktorka JP Vojvodinašume Marta Takač i Andreas Bekman, regionalni direktor WWF-Dunavsko-karpatskog programa, učvrstili su poslovne odnose i osigurali još intenzivniju saradnju između ove dve organizacije, koja traje više od jedne decenije.

„Memorandumom o razumevanju zaokružićemo dosadašnju saradnju sa željom da on bude okvir i vodilja za buduće zajedničke aktivnosti. U periodu većem od jedne decenije uspeli smo da ostvarimo puno rezultata. Prošle godine u novembru, WWF-ov projekat „Parkovi Dinarskog luka“, kojem smo se priključili 2013. godine, je zahvaljujući dobroj međusobnoj saradnji i velikom obostranom zalaganju, u Briselu u Evropskom parlamentu dobio krunu uspeha. Tada je JP Vojvodinašume, kao upravljaču SRP Gornje Podunavlje, dodeljen prestižni sertifikat - Evropska povelja za održivi turizam u ovom rezervatu prirode. Verujemo da će kao i do sada, nove ideje i projekti davati jednako dobre rezultate“, rekla je Marta Takač, direktorka JP Vojvodinašume.

„Saradnja između JP Vojvodinašume i WWF-Svetskog fonda za prirodu, prvenstveno na revitalizaciji vlažnih područja u Specijalnom rezervatu prirode Gornje Podunavlje,  imaće višestruke koristi kako za prirodu i slatkovodne ekosisteme, tako i za ljude koji imaju dobrobiti  od ovih ekosistema poput  obezbeđivanja čiste vode, ublažavanja posledica poplava kao i ekoturizma”, izjavio je Andreas Bekman, direktor WWF Dunavsko-karpatskog programa.

Intenzivna saradnja između WWF-Svetskog fonda za prirodu i JP Vojvodinašume počela je 2011. godine u okviru projekta „Obnova vlažnih staništa na području Mure, Drave i Dunava“, a potom i u okviru projekta „Parkovi Dinarskog luka“, ali i kroz proces nominovanja UNESKO prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav, poznatog još i kao Evropski Amazon. Neformalan vid saradnje između JP Vojvodinašume i WWF-a datira još od 2003. godine kada su zaposleni JP Vojvodinašume učestvovali u brojnim radionicama, sastancima i studijskim putovanjima organizovanim od strane WWF-a u okviru brojnih projekata.

U okviru najnovije saradnje na obnovi vlažnih staništa, a uz podršku Coca-Cola sistema, biće obnovljena bara Šarkanj i lokalitet Bestrement na području Specijalnog rezervata prirode “Gornje Podunavlje” duž nekadašnjeg plavnog područja Dunava. Ovo područje deo je budućeg UNESKO Prekograničnog rezervata biosfere “Mura-Drava-Dunav”, poznatog i kao Evropski Amazon, koji se proteže od Austrije, preko Slovenije, Mađarske i Hrvatske sve do Srbije.

Bestrement obuhvata nekadašnje plavno područje Dunava, ali je odsečen od rečnog toka zbog izgradnje nasipa i skoro je potpuno obrastao trskom i vrbama. U prošlosti je ova oblast bila veoma bitna za razmnožavanje i migraciju 700 parova čaplji i drugih vrsta ptica, ali je nažalost izgubila svoju funkciju usled sušenja i obrastanja vegatacijom. Cilj projekta je poboljšanje vodnog režima tokom cele godine obnavljanjem već postojećih kanala za irigaciju i konstrukcijom ustava. Ovi radovi su potrebni da bi se revitalizovali ekosistemi vlažnih staništa i zaštitila flora i fauna ovog područja. Osim unapređenja biodiverziteta, aktivnosti će biti usmerene i na dobrobit lokalnih zajednica kroz razvoj ekoturizma, prvenstveno posmatranje ptica.

Za više informacija: astamenkovic@wwfdcp.org

WWF kampanja za odgovorno korišćenje pesticida u prirodi pod nazivom „Čujte i ne trujte! Orao pao”

ALARMANTNO: Sve češći slučajevi trovanja strogo zaštićenih i retkih vrsta

Kampanja za spas orla belorepana

Novi Sad, 7. april 2015 – WWF – Svetski fond za prirodu pokrenuo je kampanju za odgovorno korišćenje pesticida u prirodi pod nazivom „Čujte i ne trujte! Orao pao”. Kampanja će biti realizovana uz podršku Pokrajinskog  sekretarijata za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu životne sredine, a u saradnji s Pokrajinskim zavodom za zaštitu prirode, Zavodom za zaštitu prirode Srbije, Društvom za zaštitu i proučavanje ptica Srbije i JP „Vojvodinašume”.

Povod za ovu inicijativu su  sve češća trovanja strogo zaštićenih  životinja kao posledica trovanja pesticidima. Žrtve nisu samo „nepoželjne” životinje već u velikoj meri i ugrožene i retke vrste, poput orla belorepana, ali i domaće životinje.

 

Rezultati monitoringa WWF – Svetskog fonda za prirodu iz 2014, na području Specijalnog rezervata prirode „Gornje Podunavlje” registrovali su 22 gnezdeća para strogo zaštićenog orla belorepana. Iste godine u okolini ovog zaštićenog područja pronađeno je 11 mrtvih ptica. Osam ptica je uginulo od trovanja pesticidom koji sadrži karbofuran. – U okviru projekta zaštite Evropskog Amazona, WWF zajedno s partnerskim organizacijama radi na zaštiti orla belorepana u rezervatu „Gornje Podunavlje”. Godišnji priraštaj je oko 50 ptica belorepana u čitavoj Srbiji, od toga samo 5 dostigne polnu zrelost i doživi period repordukcije. Ukoliko je samo tokom prošle godine otrovano osam ptica, to predstavlja strašan gubitak za populaciju ove strogo zaštićene vrste.. Jedna od mera njegove zaštite u okviru projekta je hranilište u blizini sela Svilojevo. Neophodno je hitno zaustaviti trovanje, jer je život svake ptice dragocen. Od posledica trovanja stradaju i ostale životinje, a nepravilna upotreba pesticida ima negativan uticaj i na zdravlje ljudi – izjavila je Sonja Bađura iz WWF programa u Srbiji.

 

Trovanje koje dovodi do fatalnog ishoda kod strogo zaštićenih vrsta je krivično delo, za koje su zakonom predviđene visoke novčane, ali i zatvorske kazne! – Kada su u pitanju slučajevi trovanja retkih i Zakonom zaštićenih životinja, potrebna je  brza i koordinirana reakcija nadležnih institucija. Pokrajinska inspekcija sarađuje sa policijom, ali i sa udruženjima za zaštitu prirode – saopštio je dr Slobodan Puzović, pokrajinski sekretar za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu životne sredine. On je takođe istakao: – Pokrajinski sekretarijat zajedno s Pokrajinskim zavodom za zaštitu prirode, upravljačima zaštićenih područja i drugim partnerima godinama razvija mrežu namenskih hranilišta za retke vrste ptica grabljivica u Vojvodini.

Jedna od bitnih komponenti ove kampanje je i rad s policijom i tužilaštvima, u kome će učestvovati sve partnerske organizacije, ali i predstavnici drugih zainteresovanih strana na područjima na kojima je zabeleženo najviše slučajeva trovanja. – Pesticidi se u Srbiji upotrebljavaju u sve većoj količini. Što ih širi krug ljudi koristi, to su češće pogrešne upotrebe i zloupotrebe, zbog kojih su posledice po ljudsko zdravlje, prirodu, resurse koje svakodnevno koristimo, a posebno po živi svet sve veće. Trovanje divljh životinja je samo mali, jedva vidljivi deo kobnih učinaka hemikalija koje se koriste u poljoprivredi. Apsurdno je da je već sada sigurno da to ima teške posledice na neke zaštićene vrste, za koje smo se decenijama unazad trudili da ih zaštitimo od raznih ugrožavanja – smatra Marko Tucakov, ornitolog u Pokrajinskom zavodu za zaštitu prirode.

Radi podizanja svesti javnosti o odgovornom korišćenju pesticida, biće organizovane i tribine za širu javnost u okolini rezervata „Gornje Podunavlje”. Kako bi i oni najmlađi bili upoznati sa ovim problemom, osmišljen je i interaktivni čas biologije za učenike osnovnih škola posvećen zaštiti orla belorepana.

U okviru kampanje „Čujte i ne trujte! Orao pao” aktiviran je telefon za prijavljivanje  slučajeva uginuća divljih životinja. Sve slučajeve uginuća prijavite na broj telefona: 063 153 83 85 nakon čega će informacije o njima biti prosleđene službama nadležnim da reaguju. 

O orlu belorepanu:

Orao belorepan (Haliaeetus albicilla) najveća je ptica grabljivica u slivu Dunava. Nalazi se na samom vrhu lanca ishrane, tako da njegovo stanište mora da bude u dobrom stanju i da nudi velike količine bezbedne hrane kako bi populacija ove vrste rasla. Na čitavoj teritoriji Srbije je registrovano oko 120 gnezdećih parova orla belorepana. Jedino neprekidne mere aktivne zaštite mogu da obezbede njegov opstanak u složenom spletu odnosa u prirodnim staništima. Te mere, prema svim akcionim planovima zaštite belorepana, podrazumevaju pre svega sprečavanje trovanja.

Za više informacija: Aleksandra Stamenković, astamenkovic@wwfdcp.org 

Obnovom vlažnih područja do čiste vode, smanjenja uticaja poplava i ublažavanja efekata klimatskih promena širom regiona

Svetski dan vlažnih područja

Beograd, 2. februar 2015 – Svetski dan vlažnih područja (Dan Ramsara) obeležava se 2. februara, kako bi se ukazalo na značaj vlažnih područja i podsetilo na neophodnost njihovog očuvanja. WWF-Svetski fond za prirodu ovaj dan obeležava nizom uspešnih projekata revitalizacije vlažnih područja u 12 zemalja regiona uključujući i Srbiju, Hrvatsku, Mađarsku, Bugarsku na ukupnoj površini 6600 hektara.

“Naš cilj je da zaštitimo, održivo upravljamo i obnovimo 2 miliona hektara slatkovodnih ekosistema duž Dunava i njegovih pritoka do 2025, kao i da omugućimo usluge ekositema – od čiste vode do ublažavanja posledica poplava, kao i smanjenja efekata klimatskih promena”, izjavio je Andreas Bekman, direktor WWF Dunavsko-karpatskog programa.

Prvi put Dana vlažnih područja obeležen je 1971. godine kada je preko 160 država u iranskom gradu Ramsaru potpisalo Konvenciju o močvarama koje su od međunarodnog značaja, posebno kao prebivalište ptica močvarica. Srbija je jedna od zemalja potpisnica Konvencije i u njoj se nalazi 10 ramsarskih područja.

“Tokom proteklih godina, WWF aktivno radi na projektima restauracije vlažnih staništa u jednom od ramsarskih područja u Specijalnom rezervatu prirode Gornje Podunavlje, koji je deo budućeg UNESCO prekograničnog rezervata biosfere “Mura-Drava-Dunav” i predstavlja najznačajnije vlažno područje u srednjem toku Dunava. Neophodno je raditi na zaštiti ovih područja, jer su ugrožavajuci faktori koji utiču na nestanak ili zagađenje vlažnih staništa brojni - intenzivna poljoprivreda, izdradnja nasipa previše blizu reka i šumske monokulture”, izjavila je Duška Dimović, direktorka programa WWF-a u Srbiji.

Zaštita i obnova vlažnih i plavnih područja uz Dunav glavni su fokus aktivnosti WWF-a u regionu. Više od 80% vlažnih staništa nestalo je u proteklih 150 godina regulacijom Dunava radi rečne plovidbe, poljoprivrede i izgradnje hidrocentrala, a sa njima i brojne vrste biljaka i životinja. Nestankom plavnih područja znatno su smanjene i brojne usluge ekosistema kao što su ublažavanje posledica poplava, obezbeđivanje staništa za mrest riba ili prečišćavanje vode.

Trenutni sistem obrane od poplava uključuje velike infrastukturne zahvate poput kombinacija brana, produbljivanja korita i pravljenja kanala, obaloutvrda i obalnih nasipa te uklanjanje vodene vegetacije, što dovodi do uništavanja ili fragmentacije vlažnih staništa neophodnih za živi svet reka. Zato bi trebalo obnoviti što više vlažnih staništa koja bi bila retenzije , kako bi reke dobile više prostora za svoju prirodnu dinamiku koja najbolje reguliše velike plavne talase.

“Prirodna plavna područja mogu ovakve plavne talase ublažiti i smanjiti njihov uticaj nizvodno. U našoj zemlji dobri primeri kako ova područja mogu smanjiti posledice poplava su Specijalni rezervati prirode Gornje Podunavlje, Obedska bara, Karađorđevo i Zasavica, kao i Park prirode Lonjsko polje u Hrvatskoj, velika retenzija koji štiti kako Beograd, tako i Zagreb od poplava. Ovakvih prirodnih sistema odbrane od poplava bi trebalo biti znatno više”, dodala je Dimovićeva.

Aleksandra Stamenković, WWF

Zimski spust na rijeci Dravi

Vesela ekipa na Dravi

Prošle subote održan je na rijeci Dravi u organizaciji rafting kluba Matis, šesti po redu “Zimski spust”. Na ovogodišnjem susretu okupilo se oko dvjestotinjak ljubitelja prirode, veslanja i dobrog društva. Iako je bilo hadno i puhao je vjetar, vrijeme nije spriječilo dobru atmosferu i zabavu. Svake godine povećava se interes i broj ljudi, te se ove godine spustu pridružilo i petnaest Mađara te je Zimski spust dobio međunarodni karakter.

Naše rijeke, naše blago

 Veslalo se u čamcima i kanuima od Svibovca Podravskog pa sve do Dravskih bazena u Varaždinu. Zimski spust je pod pokroviteljstvom WWF-a i ovogodišnji slogan glasio je “Naše rijeke, naše blago” Cilj je osvještavanje ekološke važnosti i prirodnih ljepota rijeke Drave. Kako je sigurnost uvijek na prvom mjestu, Zimskom spustu prisustvovao je i 20-ak GSS-ovaca koji su budno pazili na svaki čamac i zaveslaj. Po završetku veslanja, ekipu je čekalo veselo druženje uz topli obrok i kuhano vino.

Drava 

Nikola Želimorski, rafting klub Matis  

Solarna elektrana u Prekograničnom rezervatu Mura-Drava-Dunav puštena u pogon

Solarna energija, čist i zelen izvor energije

Suradnjom WWF-a, Svjetske organizacije za zaštitu prirode i tvrtke Fronius, jedne od vodećih u proizvodnji solarnih pretvarača, donirana je solarna elektrana Javnoj ustanovi za zaštitu prirode «Međimurska priroda».

Solarna elektrana od 9. prosinca proizvodi struju, pretežito za vlastite potrebe. Elektranu je 19. prosinca svečano otvorio župan Međimurske Županije, gosp. Posavec. Otvorenju su, između ostalih, prisustvovali predstavnica WWF-a, gđa. Ivana Korn Varga te gradonačelnik Murskog Središća g. Srpak.

Na dan otvorenja elektrane sunce je sjalo u punoj snazi te je 50-ak ljudi imalo priliku vidjeti kako raste broj proizvedenih W struje.

Javna ustanova pod vodstvom ravnatelja g. Goluba upravlja i prvim hrvatskim Regionalnim parkom Mura Drava. Park je uspostavljen 2011. godine. Iste godine potpisana je i UNESCO deklaracija te je Prekogranični rezervat biosfere osnovan između Hrvatske i Mađarske. Do 2016. godine pridružiti će im se Austrija, Srbija te Slovenija i time će se uspostaviti prvi svjetski pentalateralni Prekogranični rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav.


WWF je donirao pet solarnih elektrana u Europi te se odlučio za doniranje elektrane unutar Prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav upravo kako bi potaknuo održivost tog jedinstvenog područja. Prekrasna netaknuta priroda spomenutog rezervata prepoznata je na međunardnoj razini i želja WWF-a je da se lokalno stanovništvo potakne i educira o održivim izvorima energije. U samo jedan sat, Sunce može osigurati dovoljno energije za opskrbu čovječanstva tijekom čitave godine. WWF ističe kako je krajnje vrijeme da se okrenemo obnovljivim izvorima energije i smanjimo upotrebu fosilnih goriva.

Ušteda koju će javna ustanova Međimurska priroda i državni proračun imati kreće se oko 7000 HRK na godišnjoj razini. U Europi održivi izvori energije zapošljavaju 1,2 milijuna ljudi. WWF svakako savjetuje korištenje sunca kao izvor energije s obzirom da je to održiv i zelen izvor energije.

Ivana Korn Varga, WWF

Five parks in the region received the European Charter for Sustainable Tourism

Representative of Gornje Podunavlje SNR with deserved certificate 

The directors of Una National Park (Bosnia and Herzegovina), Lonjsko Polje and Medvednica Nature Parks (Croatia), Fruška Gora National Park and Gornje Podunavlje Special Nature Reserve (Serbia) received an important acknowledgement in the European Parliament in Brussels on December 11, 2014. They will enter the New Year 2015 as the first parks in the region with the prestigious acknowledgement – the European Charter for Sustainable Tourism.

The process of preparation of the parks for this acknowledgement started two years ago when they entered the Europarc Federation via the WWF Dinaric Arc Parks project. The parks established forums of the stakeholders which had a couple of meetings and created their strategies on sustainable tourism – promotion and communication strategies are among them. After they delivered their nominations in February this year, their strategies were reviewed by a team of verificators that later visited the parks and talked with the stakeholders and got familiar with management, business and offer of the parks.

The main goal of the Ceritficate is to improve the quality of services in the parks with an aim of nature protection. Sustainable tourism complies the needs of the present-day tourists and hosts, but it also protects and improves future opportunities. It is the way of management of all the resources in the way that it satisfies economic, social and aesthetic needs of tourists and at the same time keeps cultural identity, important environmental processes and biodiversity.

WWF will try to support these parks in the future to conduct all the activities planned through their strategies on sustainable tourism and to encourage them to get better than they are. They have received the Cerificate in the five-year period and the verification process will be conducted again after that.

Among the parks that are members of the association 'Parks Dinarides – network of the protected areas of Dinarides' there are a couple of parks that want to give over the nominations for this certificate. They are headed by Kornati National Park from Croatia and Biogradska Gora National Park from Montenegro.

Petra Boić Petrač, WWF