Projekat obnove vlaznih staništa duž Dunava dobitnik Svetske nagrade za inovacije u industriji napitaka

Dodela nagrada u Nunbergu 

Coca-Cola sistem je dobitnik Svetske nagrade za inovacije u industriji napitaka (World Beverage Innovation Award) za projekat obnove vlažnih staništa duž Dunava koji obuhvata i Specijalni rezervat prirode Gornje Podunavlje. Ovu nagradu dodeljuje FoodBev Media Ltd., a ovogodišnja ceremonija dodele nagrada održana je tokom međunarodnog sajma Brau Beviale, u Nemačkoj. Ovo priznanje došlo je kao kruna trogodišnjih zajedničkih napora Coca-Cola sistema i WWF-Svetskog fonda za prirodu na očuvanju vodenih resursa Srbije.

“Očuvanje vode, kao ograničenog resursa, iz godine u godinu postaje sve važnija globalna tema. Kako je voda ujedno i glavni sastojak naših proizvoda, zalažemo se za njeno efikasnije korišćenje kroz održivo poslovanje i partnerstvo sa WWF-om. Konkurencija na ovom prestižnom takmičenju je bila zaista velika, a samo u kategoriji Najbolja incijativa u oblasti održive zaštite životne sredine bilo je preko 15 sjajnih projekta. Ponosi smo što su naši napori prepoznati, ali naš posao je tek započet. Kroz ovaj projekat Coca-Cola sistem nastoji da ispuni svoj globalni cilj – da do 2020. godine prirodi vratimo svu vodu koju koristimo za proizvodnju širom sveta“, izjavila je Milica Stefanović, predstavnica Coca-Cola sistema u Srbiji.

Specijalni rezervat prirode Gornje Podunavlje deo je budućeg UNESCO Prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav, poznatijeg i kao Evropski Amazon.
Rad na očuvanju vodenih resursa nastaviće se kroz novo sedmogodišnje partnerstvo sa WWF- Svetskim fondom za prirodu za obnovu vlažnih i plavnih područja duž Dunava, u šest zemalja Evrope, među kojima je i Srbija.

Svetske nagrade za inovacije u industriji napitaka (World Beverage Innovation Award) dodeljuju se na globalnom nivou kompanijama za proizvodnju napitaka koje kroz svoje poslovanje pokazuju izuzetne inovacije na polju održivog razvoja, proizvodnje, pakovanja, marketinga, dizajna i komunikacija.

Aleksandra Stamenković, WWF

Sajam torti, kolača i poljoprivrednih proizvoda

Poštovani,

pozivamo Vas da svojim prisustvom uveličate treći po redu Sajam torti, kolača i poljoprivrednih poizvoda, koji će biti održan u Bačkom Monoštoru (Dom kulture), u subotu, 08. novembra 2014. godine, sa početkom u 12h.

Manifestacija je osmišljena kao idealan način za promociju domaće radinosti kroz poljoprivredne poizvode, prerađevine, torte i kolače, s ciljem unapređenja i razvoja sela, akcentovanja poljoprivrede kao osnovne delatnosti na selu, afirmisanja žena i njihovog stvaralaštva, te razvoja agro i eko turizma, kao dodatne aktivnosti na gazdinstvu.

Izlagči na ovom sajmu su prvenstveno žene, kako individualno, tako i predstavnice ženskih udruženja sa teritorije Grada Sombora, poljoprivredni proizvođači, seoska domaćinstva, porodične firme, preduzetnici… Žene i svi izlagači predstaviće svoje proizvode: torte, kolače, med i proizvode od meda, rakije, vina, domaće sokove, začinsku papriku, suhomesnate proizvode, sireve, zimnicu – pekmeze, džemove, kompote, salate…

Program manifestacije:

12h – otvaranje sajma sa nastupom dečije grupe KUDH-a “Bodrog”

14h – predavanje za poljoprivredne proizvođače u saradnji sa Poljoprivrednom stručnom službom Sombor

15h – tombola

15:45h – proglašenje najistaknutijih izlagača

16h – predstava “Ženski razgovori”

Vidimo se!

Dečija nedelja u “Evropskom Amazonu”

Dečija nedelja 

Obeležavanje Dečije nedelje u svetu i kod nas tradicionalno se održava u prvoj nedelji oktobra i tada se deci posvećuje mnogo pažnje. Tim povodom je JP “Vojvodinašume“, kao upravljač SRP Gornje Podunavlje, organizovalo promotivnu šetnju Rezervatom za đake osnovne škole 22. oktobar iz Bačkog Monoštora u saradnji sa monoštorskim Udruženjem građana Podunav.

Kroz 15 km dugu šetnju šetnom stazom Štrbac osnovci su tokom posete uz puno interesovanja upoznali sa zaštićenim i ugroženim vrstama flore i faune prisutnim u rezervatu, te barskim, šumskim i livadskim ekosistemima i ostalim bogatstvima koja nam priroda svakodnevno pruža.

Osim toga, učenici su dosta naučili i o zajedničkim aktivnostima WWF-a i JP Vojvodinašume na održavanju biodiverziteta i različitih ekosistema, kao i o njihovom vraćanju u prvobitno stanje. Tom prilikom su obišli i jedan od projektnih lokaliteta – baru Semenjaču. Ovaj lokalitet je inače deo regionalne inicijative WWF-a i Coca-Cola sistema za obnovu vlažnih područja duž Dunava.

Aleksandra Stamenković,

WWF

Hrvatska troši prirodne resurse gotovo dvaju planeta

Zagreb – Populacije divljih životinja u samo 40 godina smanjile su se za više od polovice, otkriva novi WWF-ov Izvještaj o stanju planeta 2014. Prema novom izdanju vodeće studije o stanju planeta, istraživanja koje se provodi svake dvije godine, kontinuiran pad populacija biljnog i životinjskog svijeta traži hitna zajednička i održiva rješenja kako bi spasili planet kakav znamo.

Izvještaj o stanju planeta 2014 objavljen je danas u cijelome svijetu, a i Hrvatska je među zemljama koje pretjerano iscrpljuju Zemljine resurse. Izvještaj pokazuje da naš ekološki otisak, kojim mjerimo potrošnju prirodnih resursa čovječanstva, nastavlja rasti i da bi nam bio potreban jedan i pol planet kako bi se obnovili svi neophodni resursi.

„Biološka raznolikost ključni je dio sustava koji održavaju život na Zemlji i barometar za ono što radimo na ovom planetu, našem jedinom domu. Hitno trebamo hrabru globalnu akciju u svim segmentima društva kako bi izgradili održivu budućnost“, ističe Petra Remeta iz hrvatskog ureda WWF- ova Mediteranskog programa. „Izvještaj otkriva da i Hrvatska troši više prirodnih resursa negoli joj je dostupno. Naš način života iziskuje gotovo dvije planete, što je dugoročno gledano neodrživo. Promjene se moraju dogoditi na svim razinama društva, a posebno u energetici i proizvodnji, gdje svoje djelatnosti moraju temeljiti na obnovljivim izvorima energije i učinkovitom iskorištavanju sirovina. Održivo poslovanje u ovim gospodarskim sektorima preduvjet je ukupnom smanjenju ekološkog otiska“, nastavlja Remeta.

U usporedbi s Hrvatskom , koja troši resurse 1,86 planeta, Bosna i Hercegovina i Srbija imaju niži ekološki otisak, iako i dalje prevelik za Zemljinu održivost. Stil života u BiH iziskuje prirodne resurse 1,46 planeta, dok u Srbiji zahtjeva 1,43, što je istovjetno globalnom prosjeku ekološkog otiska. Slovenija troši čak 2,64 planeta.

Ekološki otisak pokazuje da svih 27 država članica EU živi iznad mogućnosti jednoga planeta. Kada bi svatko na planetu živio život prosječnog stanovnika Europske unije, čovječanstvo bi trebalo 2,6 planeta da bi održalo naše potrebe za prirodom. S tim u svezi Remeta naglašava: „Zabrinjava spoznaja da se i u Europskoj uniji, koja je godinama prednjačila u ovim pitanjima, sve manje pažnje posvećuje zaštiti okoliša i održivom razvoju. Štoviše, prvi put u 25 godina nema povjerenika za okoliš, što predstavlja značajno nazadovanje za okolišnu problematiku. Dodatni korak unatrag je i planirana deregulacija direktiva o pticama i staništima, inače okosnica zaštite prirode u EU“.

Opadanje populacija najznačajnijih vrsta

Populacije riba, ptica, sisavaca, vodozemaca i gmazova smanjile su se za 52% od 1970. Slatkovodne vrste pretrpjele su pad od 76% što je dvostruko veći gubitak nego kod kopnenih ili morskih vrsta. Većina nestalih vrsta dolazi iz tropskih područja, dok je Latinska Amerika doživjela najdramatičniji gubitak vrsta. Najveća prijetnja biološkoj raznolikosti dolazi od kombiniranih učinaka uništavanja i gubitka staništa. Lov i ribolov su također značajne prijetnje dok klimatske promjene postaju sve više zabrinjavajuće i odgovorne za moguće izumiranje vrsta.

Dok je gubitak biološke raznolikosti u svijetu na kritičnim razinama, Izvještaj o stanju planeta 2014 ističe kako učinkovito upravljanje zaštićenim područjima može podržati biljni i životinjski svijet. Nepal je zbog povećanja svoje populacije tigrova u posljednjih nekoliko godina zabilježen kao dobar primjer.

Ekološki otisak raste

Potražnja čovječanstva je više od 50% veća od onoga što priroda može obnoviti. To znači da šume krčimo brže nego što stabla uspiju ponovno narasti, slatkovodne izvore crpimo brže nego što se obnavljaju podzemne zalihe vode, ugljični dioksid (CO2) ispuštamo brže od prirodnih procesa njegova uskladištavanja u biomasu ili more.

„Ekološki dug“ glavni je izazov 21. stoljeća jer gotovo tri četvrtine svjetskog stanovništva živi u zemljama koje se bore i s ekološkim deficitom i s niskim primanjima. Ograničenje resursa zahtjeva da se moramo usredotočiti na to kako poboljšati ljudsko blagostanje preko drugih načina, ne isključivo preko gospodarskog rasta.

Odvajanje odnosa između ekološkog otiska i razvoja ključni je globalni prioritet naveden u izvještaju. Dok je ekološki otisak per capita u zemljama s visokim dohotkom pet puta veći od zemalja s niskim dohotkom, istraživanje pokazuje da je moguće postići povećanje životnog standarda i s održivom potrošnjom resursa.

10 zemalja s najvećim ekološkim otiskom per capita su: Kuvajt, Katar, Ujedinjeni Arapski Emirati, Danska, Belgija, Trinidad i Tobago, Singapur, Sjedinjene Američke Države, Bahrein i Švedska.

Poveznica s klimatskim promjenama

Globalne emisije ugljičnog dioksida (CO₂) – glavni uzrok globalnog zagrijavanja – već utječu na biološku raznolikost i biokapacitet planeta, zajedno s ljudskom dobrobiti, naročito u odnosu na opskrbljenost hranom i vodom.

Izvještaj dolazi nekoliko mjeseci nakon studije Ujedinjenih naroda, koja je upozorila na povećanje utjecaja klimatskih promjena te daje dokaze da klimatske promjene već utječu na zdravlje našeg planeta. Preko 200 svjetskih riječnih slivova, koji pružaju dom za više od 2,5 milijarde ljudi, doživljava tešku nestašicu vode najmanje mjesec dana svake godine. Kako već blizu jedne milijarde ljudi pati od gladi, izvještaj pokazuje da klimatske promjene, u kombinaciji s promjenama u namjeni zemljišta, ugrožavaju biološku raznolikost i mogu dovesti do daljnjih nestašica hrane.

Konstruktivni pregovori o međunarodnom klimatskom sporazumu su jedna od mogućnosti koje postoje za kontrolu tih negativnih trendova. Globalni sporazum otvorio bi put za uspostavu nisko-ugljičnog gospodarstva s obzirom da je korištenje fosilnih goriva trenutno dominantan faktor u ekološkom otisku.

Kako možemo izliječiti planet?

WWF-ov dokument „Perspektiva jednog planeta“ pokazuje kako svaki kutak svijeta može doprinijeti održavanju otiska kojim ne bismo premašili resurse našeg planeta te Zemlji tako omogućili obnovu. Prateći taj WWF-ov program, društvo bi moglo započeti promjenu smjera trendova navedenih u Izvještaju o stanju Zemlje 2014.

„Bez prirode nema opstanka, ona je odskočna daska za prosperitet. Svi trebamo hranu, svježu vodu i čist zrak, gdje god u svijetu živjeli. U vrijeme kada toliko ljudi živi u siromaštvu, bitno je da radimo zajedno kako bi stvorili rješenja koja će biti najbolja za sve,“ zaključuje Remeta.

Cijeli izvještaj, sažetak i popratni materijal možete pronaći na našim stranicama 

WWF: Samo se priroda može valjano obraniti od ekstremnih poplava s kojima se Hrvatska suočava

ZAGREB/BEOGRAD – U vidu sve češćih poplava velikih razmjera koje su ove godine zadesile Hrvatsku, Srbiju i susjedne zemlje, svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF ističe kako je upravo priroda u svom netaknutom obliku najbolja obrana od poplava. Snažna regulacija tokova rijeka kao i sužavanje poplavnih područja pojačali su poplave nizvodno, jer se vodni val nema kamo polako razlijevati, već brzo dođe do nizvodnih dijelova te tamo uzrokuje veće štete nego što bi inače. Tako je sa svim nizinskim rijekama, a planirani sustav obrane od poplava u obliku akumulacija (za hidroenergiju) i nasipa ne funkcionira u takvim ekstremnim uvjetima, jer nemaju dovoljan kapacitet.

Samo prirodni sustav retencija odnosno poplavnih područja može takve vodne valove ublažiti i smanjiti utjecaj nizvodno. Zato moramo biti ponosni i svjesni područja poput Kopačkog rita i Lonjskog polja, kao prirodnih sustava obrane od poplava kakvih bi trebalo biti puno više.
«Uzaludno se nadati da će nas sustav obrane od poplava, kakav današnje upravljanje vodama nudi, obraniti od ekstremnih poplava, kao ni dolazak suša, kojih će biti sve više zbog klimatskih promjena koje su već sada očigledne», izjavila je Ivana Korna Varga iz Mediteranskog programa WWF-a. «Vodne građevine bi se trebale uklanjati iz vodotokova, riječne nizine što više otvarati, kako bi rijeke dobile više prostora za svoju prirodnu dinamiku koja najbolje zna regulirati velike vodne valove, kao i sušna razdoblja», istaknula je.
Nažalost, danas se još uvijek najviše financiraju klasične metode regulacije vodotokova.

Trenutni sustav obrane od poplava uključuje velike vodoregulacijske zahvate poput kombinacija brana, produbljivanja korita i kanaliziranja, obaloutvrda i obalnih nasipa te uklanjanje vodene vegetacije. Ekstremne padaline kakve su zabilježene ovih dana, tlo zasićeno vodom od prijašnih padalina koje su posljednjih mjeseci izuzetno učestale, te riječna korita prepuna vode, dovela su do snažnih poplava. „Rečne doline treba što više otvarati, kako bi reke dobile više prostora za svoju prirodnu dinamiku koja najbolje reguliše velike plavne talase“, istakla je Duška Dimović iz WWF Dunavsko Karpatskog programa.

Gornje Podunavlje

Prirodna plavna područja mogu ovakve plavne talase ublažiti i smanjiti njihov uticaj nizvodno. U našoj regiji dobri primjeri kako ova područja mogu smanjiti posljedice poplava su specijalni rezervati prirode Gornje Podunavlje, Obedska bara, Karađorđevo i Zasavica, kao i Park prirode Lonjsko polje u Hrvatskoj, velika retenzija koji štiti kako Beograd, tako i Zagreb od poplava. Ovakvih prirodnih sistema odbrane od poplava bi trebalo biti znatno više.

WWF Adria traži direktora

Ako ste zainteresirani, ili znate nekoga koga vidite kao idealnu osobu na čelu WWF Adria, regionalnog ureda WWF-a za našu regiju, prijave su u tijeku...

http://croatia.panda.org/?228851/Director-WWF-Adria

WWF na jubilarnom desetom Bodrog festu u Bačkom Monoštoru

Štand WWF-a

 Bački Monoštor, 9. avgust 2014 – Kao i prethodnih godina, u „selu na sedam Dunava“, nadomak „Evropskog Amazona“, WWF-Sveski fond za prirodu u Srbiji uključio se u jubilarni deseti Bodrog fest interaktivnim edukativnim programom.

Bački Monoštor se nalazi nadomak Specijalnog rezervata prirode „Gornje Podunavlje” koji predstavlja deo budućeg UNESCO Prekograničnog rezervata biosfere „Mura-Drava-Dunav”(poznatijeg i kao Evropski Amazon). Ovaj predeo je od izuzetnog značaja za rad WWF-a koji duže od jedne decenije sa mnogobrojnim lokalnim partnerima ulaže napore kako bi se zaštitila plavna područja kao biološki najproduktivnija staništa.

S tim u vezi, jedan od bitnih segmenata učešća WWF-a bila je i prezentacija inicijative za očuvanje “Evropskog Amazona” koja teži da osigura zaštitu i dobro upravljanje prekograničnim rečnim ekosistemom Mure, Drave i Dunava u cilju očuvanja jedinstvenih prirodnih i kulturnih vrednosti, te samim tim i bolje životne uslove za stanovnike ovog područja.

Predstavljena je i regionalna WWF inicijativa „Parkovi dinarskog luka” čiji je cilj stvaranje mreže i povezivanje 80 zaštićenih područja sa područja Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Kosova*, Makedonije, Slovenije i Srbije. Aktivnosti ove inicjative doprineće stvaranju i osnaživanju saradnje između zaštićenih područja, stvaranju saradnje sa privatnim sektorom i unapređenju svakodnevnog poslovanja kroz razmenu iskustva i primere dobre prakse.

Mnogobrojni gosti Bodrog festa su tokom dva dana uživali u degustaciji lokalnih gurmanluka, a svoje rukotvorine predstavili su im čuveni monoštorski korpari, čamdžije, rogozari, metlari, klompari, koritari. Ove godine manifestaciju su uveličale različite ekološke organizacije iz Srbije, Evrope i čitavog sveta. Pored WWF-Svetskog fonda za prirodu prisutni su bili i IUCN – Međunarodna unija za zaštitu prirode, Euronatur, predstavnci 17 zaštićenih prirodnih područja iz celog Podunavlja, volonteri međunarodnog radnog kampa pod nazivom „Otvorena kapija Gornjeg Podunavlja“ iz Holandije, Španije, Poljske, Rusije, Austrije i Kine. 

Radionice za decu

Jubilarni deseti Bodrog fest ugostio je predstavnike 17 zaštićenih područja Podunavlja koja su članovi međunarodne DanubeParksmreže zaštićenih područja. DanubeParks mreža osnovana je 2009. godine u cilju poboljšanja očuvanja prirode i mudrog upravljanja prirodnim i kulturnim nasleđem, unutar i izvan granica zaštićenih područja uz Dunav.

O Bodrog festu

Od 2005. godine, drugog vikenda avgusta u Bačkom Monoštoru se održava festival kulture i tradicije Bodrog fest. Značaj ove manifestacije ogleda se u očuvanju tradicije i kulture, kao i prirodnih bogatstava sela. Osnovna ideja je da se kroz stare zanate, domaće proizvode, tradicionalna jela, piće, običaje, nošnje, igre i pesme, kao i prirodna bogatstva, ovo selo gostima predstavi kao turistička destinacija.

Jedna od dimenzija festivala je i promovisanje i razvoj ekološke svesti, sa posebnim akcentom na očuvanje prirode u Specijalnom rezervatu prirode „Gornje podunavlje“ i budućem UNESCO Prekograničnom rezervatu biosfere „Mura-Drava-Dunav“, tako da se svake godine na festivalu organizuju brojne aktivnosti kao što su radionice, prezentacije, diskusije, u kojima učestvuju predstavnici različitih ekoloških organizacija kako iz Srbije, tako i čitavog sveta.