Goran Šafarek: Najvažnije je snalaženje na rijeci – sigurnosti ispred svega!

Prirodni dijelovi Drave i Mure, kao i dijela Dunava su pod pritiskom nepotrebnih regulacija, iskapanja sedimenta i izgradnje hidroelektrana. Mnoge od ovih aktivnosti poduzimaju se bez saznanja javnosti ili lokalnog stanovništva. Kako bi se zaustavile štetne radnje potrebno je redovito izlaziti na rijeke, evidentirati slučajeve i prijaviti ih nadležnim tijelima. Za to su tu „River Watcheri“ ili „Čuvari rijeka“!

Kako bi se bolje upoznali sa „Čuvarima rijeka“ i njihovim radom, za ovaj blog s njima smo napravili seriju intervjua. Posle Rafting kluba Matis, danas razgovaramo s Goranom Šafarekom, jednim od najvećih poznavatelja hrvatskih rijeka i predsjednikom udruge Baobab.

Udruga Baobab je jedna organizacija s najdužim stažem u mreži RiverWatch. Kad i zašto ste se odlučili da se pridružite „Čuvarima rijeka“? 

To je logičan slijed aktivnosti koje u udruzi provodimo već desetak godina. Radimo znanstveno-stručna istraživanja, promoviramo prirodne vrijednosti, pišemo stručne članke i knjige te produciramo filmove o zaštiti naših rijeka. Dakle, kad smo već na rijekama, onda valja i pratiti stanje rijeka i moguće ilegalne radnje.

Koje su vještine potrebne da se postane „Čuvar rijeke“ i kako vam se ljudi mogu pridružiti ili poduprijeti vaš rad?

RiverWatch zahtijeva dobru disciplinu i redovne obilaske rijeka kako bi zabilježili promjene na rijeci. Svakako je najvažnije snalaženje na rijeci – sigurnosti ispred svega. Potom, valja poznavati teren da bi se mogle pratiti promjene. Moraju se znati osnovne prirodne karakteristike rijeke da bi se te promjene mogle staviti u kontekst. Važna je i tehnologija – GPS, GIS, obrada podataka.

Kako izgleda vaš dan kad izađete na rijeku? Kad počnu pripreme, koliko kilometara pokrivate...

Naša udruga pokriva područje od Legrada do Okrugljače, ukupno 75 km riječnog toka Drave. Krećemo rano jutro da iskoristimo što više dana, jer dionice prelazimo kajakom. Kako je prosječna brzina kajaka oko 7km/h, za ophodnju naše dionice potrebno nam je više od deset sati čiste vožnje, što je ujedno i dobar trening.

No, unatoč tome da je svaki put ista ruta, uvijek vidimo nešto novo i iznenađujuće, ne samo u negativnom smislu. Vidimo kako se mijenjaju sezone, boje poplavnih šuma, broj ptica. Znamo viđati jelene i divlje svinje kako plivaju preko Drave, a redovito viđamo vidru, crnu rodu, orla štekavca i druge tipične vrste ovog područja.

A najljepši su mi sprudovi gdje se čovjek može odmoriti, pojesti nešto i uživati. Tada imam osjećaj da sam jedini na rijeci!


Što ste najzanimljivije otkrili ili prijavili na vašem posljednjem izlasku na rijeku Dravu? 

Najvažnija točka je kod Pitomače gdje je mjesto iskapanja šljunka. Na sreću nismo imali velike intervencije do sada jer je u našoj županiji većina destruktivnih aktivnosti na rijeci na vrijeme spriječena. Štoviše, stare regulacije pomalo se raspadaju, a priroda se pomalo vraća. Pogotovo sam sretan što će na mojoj dionici uskoro započeti projekt oživljavanja rijeke (program LIFE).

Najveći problem su za sada nelegalne građevine (bajte) i ometanje ptica za vrijeme gniježđenja. To samo dokazuje potrebu za planom gospodarenja rijekom, gdje bi se odredile zone za rekreaciju, a ključne točke ostavile životinjama i biljkama.

Za više fotografija i video uradke Gorana Šafareka posjetite: http://www.safarek.com/

Rafting klub Matis: Želimo da za buduće generacije rijeka Drava ostane onakva kakvu je mi pamtimo od malena!

Prirodni dijelovi Drave i Mure, kao i dijela Dunava su pod pritiskom nepotrebnih regulacija, a njihov šljunak i pijesak se iskapaju i iskorištavaju, što značajno utječe na stanje vodnog tijela i uzrokuje spuštanje razine podzemnih voda. Praksa iskapanja sedimenta ozbiljno šteti prirodnim rijekama s obzirom da spuštanje razine podzemnih voda utječe i na poljoprivredu, šume te na izvore pitke vode te time i na lokalno stanovništvo. Takve mjere protivne su praksi Europske unije i u suprotnosti su sa svim međunarodnim naporima onih koji štite prirodu.

Mnoge od ovih aktivnosti poduzimaju se bez saznanja javnosti ili lokalnog stanovništva. Kako bi se zaustavile štetne radnje potrebno je redovito izlaziti na rijeke, evidentirati slučajeve i prijaviti ih nadležnim tijelima. Za to su tu „Čuvari rijeka“!

Kako bi se bolje upoznali sa "Čuvarima rijeka" i njihovim radom, za ovaj blog smo napravili intervju s Filipom Jalušićem - koordinatorom "Čuvara rijeka" iz rafting kluba Matis, najnovijim članom mreže "Čuvara rijeka".

Rafting klub Matis najnoviji je član mreže RiverWatch. Zašto ste se odlučili da se pridružite „Čuvarima rijeka“?

Rijeka Drava je ono što nam je svima od malih nogu zajedničko, ono što spaja naše županije, a kasnije je spojilo i nas. Još kao klince bi nas roditelji vodili na Dravu, tu smo svi naučili plivati, bacali kamenje u vodu, lovili ribice u plićaku, a komarci bi lovili nas...i možemo ponosno reći da smo imali zdravo djetinjstvo.

Tu smo i kasnije kao tinejdžeri dolazili učiti pecati, kako zapaliti logorsku vatru, složiti šator ili sklonište, kampirali, istraživali, zabavljali se, zaljubljivali se - prije svega u tu netaknutu prirodu.

Kasnije, kao već gotovo odrasle i zrele osobe, počeli smo Dravu istraživati i upoznavati na malo drugačiji način, ploveći njome. Dva Varaždinca Nikola Želimorski i Saša Njari, te Međimurac Filip Jalušić su tako bez razmišljanja prihvatili poziv u organizaciju „Riverwatcha“ – „Čuvari rijeka“ koji je stigao početkom 2015.godine. Nakon nekoliko mjeseci priprema Ugovora i educiranja o obavezama „Čuvara rijeka“, bili smo spremni i za prvi monitoring u lipnju. Filip i Saša su ti koji odlaze kanuom u monitoring, dok ništa ne bi bilo moguće bez podrške i logistike od strane Nikole, a također imamo i veliku podršku od ostalih članova kluba.

Zašto to radimo? Odgovor je već jasan iz gore navedenog. Želimo da za buduće generacije rijeka Drava ostane onakva kakvu je mi pamtimo od malena!

.Koje su vještine potrebne da se postane „Čuvar rijeke“ i kako vam se ljudi mogu pridružiti ili poduprijeti vaš rad?

Prema definiciji krovne ekološke organizacije WWF preko koje postoji ovaj program, „Čuvari rijeka“ su njihove oči na terenu. Po mojem osobnom mišljenju, svatko tko dijeli istu ljubav prema prirodi i rijekama, te volju da napravi nešto za njihovo očuvanje, može bez ikakvih posebnih vještina postati „Čuvar rijeke“.

Naša prednost je ta da jako dobro poznajemo dio Drave koji je pod našim monitoringom, te što smo kao članovi rafting kluba Matis vješti u veslanju i raspolažemo sa resursima kluba: čamcima i svom potrebnom opremom za izlaske na rijeku, a nije nam strano ni snalaženje sa kartama, navigacijom, boravak u prirodi i sl.

Na svakom našem monitoringu su dobrodošli svi koji žele pomoći na bilo koji način. Sve više ljudi se uključuje te nam sami javljaju ako negdje zamijete onečišćenje prirode, vađenje većih količina šljunka i pijeska, te bilo kakve veće građevinske zahvate uz rijeku. Težimo i tome da se što bolje povežemo sa nadležnim tijelima poput ribočuvara, komunalnih redara, građevinske inspekcije itd., kako bi kod svake prijave bili ozbiljno shvaćeni te kako bi se na svaku prijavu moglo adekvatno i brzo reagirati.

 Kako izgleda vaš dan kad izađete na rijeku? Kad počnu pripreme, izrada plana rute, kad se krene ujutro, kako dugo traje...

Pripreme počinju oko tjedan dana prije izlaska na rijeku. S obzirom da smo svi u radnom odnosu i sa privatnim obavezama, monitoring većinom planiramo za vikend.

Naša domena je oko 50 kilometara toka Drave, od granice sa Slovenijom (323 rkm) do jezera Dubrava (275 rkm). Za obilazak cijelog područja potrebno nam je 2 do 3 dana jer se pored samog monitoringa dosta vremena potroši na vožnju do startnih točaka i priprema čamca i opreme, vožnja od kraja dionice na početak sljedeće i sl.

Generalno se kreće u petak popodne te riješi ili 1. ili 3. dionica te započne 2. usred koje kampiramo i nastavljamo sljedeći dan. A ako je potrebno, kampiramo i u noći sa subote na nedjelju. Ipak volimo boraviti u prirodi pa nikud ne žurimo.

Što ste najzanimljivije otkrili ili prijavili na vašem posljednjem izlasku?

Nekih znatnih nepravilnosti srećom na našem području nismo zamijetili. Nakon zadnjeg monitoringa, tokom neslužbenog posjeta Dravi, primijetili smo neprijavljenu izradu rampe za spuštanje čamaca u rijeku, te pripremu za betoniranje iste. Slučaj smo preko „Čuvara rijeka“ prijavili nadležnim tijelima te od nekih dobili i ne baš očekivanu reakciju. Čak su nas spominjali i u negativnom kontekstu, ali nama je bitno da smo zaustavili započetu ilegalnu gradnju. Iako je to svakodnevica u našem kraju.

           

Sa posljednjeg izlaska izdvojili bi možda jednu od rijetko viđenih vrsta – crnu rodu, koju smo imali priliku vidjeti pa i zabilježiti kamerom. Među pozitivnim stvarima, u svakom slučaju treba napomenuti kolonije bregunica i vodomara, brojne čaplje i labude, te ostale ptice koje su neizbježan dio ovog toka Drave. Također su i sve brojniji tragovi dabra na tom području, a ponekad se uz obalu pojavi i pokoja žedna srna.

           

Upravo očuvanje ovakvih prirodnih ljepota je krajnji cilj i razlog zašto radimo to što radimo.

Crna roda

Populations of sand martin along the Drava River are increasing

Every spring for the last 10 years WWF and its partners are doing bird monitoring along the Mura, Drava and Danube River. 

This year is the first that we can report an increase of the bird populations and we are very happy to report that the biggest population of sand martins (Riparia riparia) has been identified on one location on the Drava River (Libanovec, close to Koprivnica). All together we counted 800 pairs of sand martin, 15 pairs of bee-eater (Merops apiaster) and 1 pair of kingfisher (Alcedines).

The increase of populations came because last year’s floods destroyed some of the water infrastructure along the Drava River that enabled the side bank erosion and formation of steep banks. This resulted in creation of bigger habitat for sand martin that lives on river steep banks.

In general, number of birds along the Mura, Drava and Danube River is decreasing. The situation on the Drava River is most difficult and out of 11 species identified only one species, bee-eater, is slowly increasing in numbers, while all other species are in big downwards spiral.

 Number of pairs of sand martin on the Drava River banks decreased from  12.232 in 2005 to 3.999 pairs in 2015. However, this year could bring an upwards trend and we hope that the conditions will not change and that the populations will continue to increase.

River Mura nominated for International Thiess River Prize

Restoration projects along the Mura in the Austrian province of Styria have started 20 years ago with the project "River Mur" which managed now to be among the three world’s best candidates for the environmental award of the "International River Foundation" (IRF).

"River Mur" already won the European River Prize in autumn 2014, prevailing against ten other European river basin management projects. With this achievement, the “River Mur” project has automatically qualified for the "International Thiess River Prize", which is awarded annually by the IRF.

Projects from around the world competed for the Thiess river restoration award, which will be presented at the International River Symposium in Brisbane, Australia on September, 22nd 2015. Next to the "Mur River" project, the Australian “Lake Eyre Basin” project and the Jordanian “Jordan River” restoration project are in the finals.

The Mura River covers a length of about 300 kilometers through Styria and ever since the early decades of the 20th century, continuous regulation has greatly changed the original course of the river. This has led to degradation of the riverbed and with it to a loss of biodiversity, a drying out of floodplain forests and an increased risk of flooding. This is why extensive restoration measures have been implemented on the entire Mura since 1995. Approximately 14,5 million Euros were invested by the province of Styria, the Austrian Ministry of Agriculture, Forestry, Environment and Water Management and the EU in order to bring back the Mura’s flow to a near-natural state. So far, six EU projects along the Mura were implemented, which lead to the revitalization of about 30 river kilometers.

“The fact that the Mura is nominated for such a big environmental prize nicely shows that river restoration on the Mura is the right way to go. It surely is also a big  motivation for everyone involved to follow this successful path in future and to bring back life to other parts of the Mura as well”, says Arno Mohl, freshwater expert at WWF. “Therefore, plans by the Slovenian energy lobby to build a total of 8 hydropower plants along the Mura in the Slovenian-Austrian border region are contradicting the spirit and justification of this international recognition” Mohl adds. This is in particular true, as long stretches of the Mura are already destroyed and used for electricity production through a chain of about 26 hydropower dams.

The nomination also emphasises the importance of studies such as the WWF Restoration Potential Study, which shows a staggering restoration potential for the future 5-country Transboundary UNESCO Biosphere Reserve “Mura-Drava-Danube” (TBR MDD)”: within the Mura-Drava-Danube river area, a total of 650 kilometers of river banks could be restored, 120 side-channels reconnected and 165,000 hectares of floodplains newly created.

WWF „Karavan za živi Dunav“ posetio Novi Sad, Sombor i Bački Monoštor u Srbiji

„Karavan za živi Dunav“ Svetskog fonda za prirodu (WWF) koji na interaktivan i edukativan način prikazuje značaj vode kao prirodnog resursa i neophodnost zaštite i obnove vlažnih staništa, posetio je Novi Sad, Sombor i Bački Monoštor. Stanovnici ovih mesta imali su priliku da prođu kroz poligon zanimljivih, dinamičnih i edukativnih igara i saznanju više informacija o Dunavu, biljkama i životinjama koje ga naseljavaju, značaju vodenih ekosistema u životima svih nas, kao i o prirodi uopšte. Tokom posete Srbiji, više od 2.200 ljudi posetilo je interaktivnu izložbu, od čega je 180 ljudi učestvovalo u poligonu kako bi proverili, ali i unapredili svoja znanja o rekama i važnosti očuvanja istih.  WWF „Karavan za živi Dunav“ u Novom Sadu „Da bi Dunav i dalje bio reka koja daje i podržava život, obezbeđuje hranu i sklonište, mesto za odmor i rekreaciju, vodu za vodosnadbevanje i navodnjavanje, da bi nas štitio od velikih poplava i smanjio negativne uticaje od klimatskih promena, potrebno je da ne zagađujemo njegove vode i obale, da čuvamo njegove plavne zone, da unapređujemo njegov biodiverzitet i da negujemo održivo korišćenje njegovih resursa“, izjavio je dr Slobodan Puzović, pokrajinski sekretar za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu životne sredine koji je podržao WWF „Karavan za živi Dunav“, jer ističe značaj Dunava za životnu sredinu i stanovništvo koje naseljava njegove obale.    O važnosti zdravih i čistih slatkovodnih staništa „Karavan za živi Dunav“ brojnim zanimljivim i edukativnim igrama, radionicama i kvizovima znanja za decu i odrasle, edukuje građane o važnosti očuvanja reka, ujedno pružajući im i dobru zabavu za celu porodicu.   WWF „Karavan za živi Dunav“ u Somboru „WWF zajedno sa partnerima radi na zaštiti i očuvanju reke Dunav i njenih pritoka u celom regionu, kao i na podizanju svesti javnosti o značaju vode kroz edukaciju što zapravo i jeste glavni cilj Karavana za živi Dunav. Kako bi se jedinstvene vrednosti Dunava očuvale, neophodno je da čovek mudro i integralno upravlja njegovim slivom kroz povezivanje sektora vodoprivrede, zaštite prirode, šumarstva, poljoprivrede i energetike. Ako bi se plavnim područjima vratila njihova prirodna uloga i kapacitet da zadržavaju vodu, bile bi obezbeđene dobrobiti za ljude i prirodu, poput prečišćavanja voda,  zaštite biodiverziteta, ublažavanja efekte poplava i pružanja usluga ekoturizma”, izjavila je Duška Dimović, direktorka programa WWF u Srbiji.     Duž Dunava regulacijom rečnog vodotoka prvenstveno za potrebe rečne plovidbe, poljoprivrede i izgradnje brana u poslednjih 150 godina uništeno je 80 odsto prirodnih vlažnih područja, kao biološki najproduktivnijih staništa. Posledice su višestruke, među njima su i smanjenje populacija riba, narušavanje staništa koja naseljavaju brojne vrste biljaka i životinja, pogoršanje kvaliteta voda, kao i smanjenje površina vlažnih staništa koje su prirodni rezervoari i značajno ublažavaju uticaj poplavnih voda.    WWF „Karavan za živi Dunav“  je putujuća izložba sa edukativnim programom koji govori o važnosti reka, močvara i jezera kao i dobrobitima koje nam pružaju. Deo je regionalne inicijative za obnovu vlažnih i plavnih područja duž reke Dunav i njegovog sliva koju zajednički sprovode WWF i Coca-Cola sistem. „Karavan za živi Dunav“ posetiće u Srbiji i Sombor i Bački Monoštor, a do kraja leta obići će više od 25 mesta u Mađarskoj, Austriji, Bugarskoj, Rumuniji, Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji.

„Velikim skokom“ u Muru, Dravu i Dunav obilježen Dan „Europske Amazone“

S proslave Dana „Europske Amazone“ došla jasna poruka za očuvanje naših rijeka: „Naše rijeke su naše blago!“

Građani masovnom participacijom u „Velikom skoku“ poslali poruku da žele prirodne, čiste i zdrave rijeke

Osijek, Varaždin, Legrad, Križnica, Vukovar – WWF je u nedjelju, na treću godišnjicu proglašenja UNESCO-vog prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav između Hrvatske i Mađarske, u suradnji s lokalnim partnerima Rafting klubom Matis, ZEUS-om i Zelenim Osijekom organizirao najveću proslavu Dana „Europske Amazone“ do sad. U „Velikom skoku“ i raznim drugim događajima na pet plaža duž Mure, Drave i Dunava sudjelovalo je više od tisuću ljudi.

Rijeke su nezamjenjive arterije Europe koje teku preko svih granica, osiguravajući život lokalnim zajednicama, tvrtkama i ekosustavima. Predugo političari nisu uspjeli da održe svoja obećanja o zaštiti europskih rijeka i zato se „Veliki skok“ organizira kao glasan poziv da ljudi iz cijele Europe žele svoje rijeke i jezera natrag – u čistom i zdravom stanju!

 „Organizacijom proslave Dana Europske Amazone i organizacijom raznih događaja na i uz rijeku željeli smo upozoriti na važnost prirodnih rijeka. Regulacija i hidroelektrane direktno utječu na našu djelatnost raftinga te je nama i našim gostima iznimno važno da se što više rijeka očuva u prirodnom stanju jer je jedino tako moguće uživati u svim njihovim blagodatima“, rekao je Nikola Želimorski iz Rafting kluba Matis iz Varaždina, koji su i dio mreže Čuvara Rijeka (RiverWatcher-a).  

Dan „Europske Amazone“ je proslava nevjerojatnog riječnog krajolika kojeg dijele Austrija, Hrvatska, Mađarska, Slovenija i Srbija. Svake godine se obilježava na 14. Srpnja, rođendanu Martina Schneidera Jakobyja iz organizacije EuroNatur, prerano preminulog začetnika ideje o penta-lateralnom prekograničnom rezervatu biosfere. Još jedan razlog ovom terminu je i treća godišnjica otkako je UNESCO proglasio Prekogranični rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav u Hrvatskoj i Mađarskoj svjetskom prirodnom baštinom.

„ZEUS-u je ovo treća godina kako uspješno organizira BIG JUMP u Donjem Međimurju i bližoj Podravini. Više od 15 godina naša udruga radi na promociji posljednjih europskih prirodno meandriranih rijeka Mure i Drave u svome zavičaju. Uz Dan Europske Amazone ove godine napravljen je iskorak u smjeru promocije očuvanih i revitaliziranih pasmina izvornih domaćih životinja te naglašen apel za većim angažmanom u projektima zaštite i očuvanja prirodnih rijeka u Hrvatskoj“, rekao je Goran Čižmešija, predsjednik ZEUS-a i koordinator RiverWatch mreže za Međimurje.

Proslava Dana „Europske Amazone“ završila je skokom u Dravu, kao dio europske akcije „Veliki skok“, zbog koje su tisuće stanovnika Europe točno u 15 sati skočili u svoje rijeke. Na plažama u Osijeku, Varaždinu, Legradu, Križnici i Vukovaru pridružilo se im je i više od tisuću ljubitelja rijeka u Hrvatskoj.

„Proslava Dana Europske Amazone i organizacija „Velikog skoka“ dio je kampanje `Naše rijeke, naše blago´ kojom želimo upozoriti na rad i značaj Čuvara Rijeka za očuvanje Mure, Drave i Dunava. Redovnim patroliranjem čamcima po rijekama i njihovim rukavcima oni otkrivaju i prijavljuju ilegalne radnje poput krivolova i nelegalnog vađenja šljunka, a mreža je aktivna i u monitoringu populacija ptica i riba“, rekao je Dinko Pešić, koordinator mreže Čuvari Rijeka, koji su dio WWF-ovog projekta „Zaštita europske linije života”. 

Slovenia asked for EU funding for financing dams in Natura 2000 area on the Mura River

The decision to build a hydropower dam at Hrastje Mota on the Mura River in the Slovenian part of the planned TBR MDD is further pushed ahead. Though the Environmental Impact Assessment on this project is still ongoing and results not know yet the Slovenia government asked already for EU funding for this project.

According to Radiotelevizija Slovenija (see link), the planned Mura dam at Hrastje Mota was included by the Slovenian government into the draft National Reform Programme, which was sent to Brussels last week to be considered for funding under the Juncker's investment plan.

As we reported in February, funding for planned dams on the Drava River in Croatia was already declined by Juncker's commission. “We expect that the EU Commission will again not grant funding for this nature destructive dam project on the ecological important Mura River” says Arno Mohl, conservation expert at WWF.

Detect languageAfrikaansAlbanianArabicArmenianAzerbaijaniBasqueBengaliBelarusianBulgarianCatalanChinese (Simp)Chinese (Trad)CroatianCzechDanishDutchEnglishEsperantoEstonianFilipinoFinnishFrenchGalicianGeorgianGermanGreekGujaratiHaitian CreoleHebrewHindiHungarianIcelandicIndonesianIrishItalianJapaneseKannadaKoreanLaoLatinLatvianLithuanianMacedonianMalayMalteseNorwegianPersianPolishPortugueseRomanianRussianSerbianSlovakSlovenianSpanishSwahiliSwedishTamilTeluguThaiTurkishUkrainianUrduVietnameseWelshYiddish

AfrikaansAlbanianArabicArmenianAzerbaijaniBasqueBengaliBelarusianBulgarianCatalanChinese (Simp)Chinese (Trad)CroatianCzechDanishDutchEnglishEsperantoEstonianFilipinoFinnishFrenchGalicianGeorgianGermanGreekGujaratiHaitian CreoleHebrewHindiHungarianIcelandicIndonesianIrishItalianJapaneseKannadaKoreanLaoLatinLatvianLithuanianMacedonianMalayMalteseNorwegianPersianPolishPortugueseRomanianRussianSerbianSlovakSlovenianSpanishSwahiliSwedishTamilTeluguThaiTurkishUkrainianUrduVietnameseWelshYiddish

Text-to-speech function is limited to 100 characters

Options : History : Help : Feedback