Protiv kanaliziranja Dunava! |
Više od 50 kilometara poplavnih šuma Dunava moglo bi uskoro postati žrtvom nezakonitog i veoma destruktivnog projekta regulacije, kojim se želi rijeku punu života i biološke raznolikosti svesti na umjetni kanal. Opravdanje za navedeni projekt, kojeg vodnogospodarski lobiji promiču u svakoj prilici i pod svaku cijenu, je unaprjeđenje riječnog prometa Dunavom te zaštita od poplava. Niti jedan od navedenih razloga nije opravdan, uzimajući u obzir činjenicu da za oba „problema“ postoje puno manje agresivna rješenja. Stručnjaci iz WWF-a nekoliko su puta ponudili svoju pomoć kako bi se osmislio novi projekt koji će zadovoljiti potrebe ljudi ali i prirode. Projektom regulacije najviše će biti pogođeno područje između hrvatskog sela Batine i ušća Dunava i Drave u Osijeku, uključujući svjetski poznat Park prirode „Kopački rit“ na granici sa Srbijom.
Tradicionalni način životau Baranji, selo Karanac |
„Kopački rit ima jednaku prirodnu vrijednost kao što Dubrovnik ima kulturnu te bi se tako prema njemu trebalo i odnositi, štititi ga i ponositi se tim područjem jedinstvene prirodne ljepote i važnosti“ naglasio je Arno Mohl, voditelj projekta „Zaštita europske linije života“ koji WWF provodi s partnerima, nevladinim organizacijama Zeleni Osijek, Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode te Euronatur.
Prekogranični rezervat područje je kojim će upravljati pet različitih zemalja, svatko na svoj način, ujedinjeni u nastojanju da svoj dio rezervata održe zaštićenim. „Na Hrvatskoj je sada važna odluka, koja će utjecati i na moguće trendove u susjednim državama. Ukoliko Hrvatska odobri ovaj štetni projekt regulacije to bi moglo postaviti negativan presedan i za slične projekte u Srbiji i Mađarskoj“, istaknuo je Mohl.
Problemi s kojima je Dunav trenutačno suočen nisu poznati samo lokalnom stanovništvu, već su mnogi inozemni mediji prepoznali važnost isticanja istih i u svojim zemljama. Rüdiger Schnacht, dopisnik njemačkog magazina Geo i tjednika Welt, nakon posjeta Baranji rekao je: „Bio je ovo poučan izlet u kojemu smo shvatili svu problematiku i doista mi je drago što ću čitateljima u Njemačkoj moći prenijeti o kakvom je području riječ. Njemačka se suočila s problemom kanaliziranja rijeka koji je golem. Ukazujući na jedan problem moguće je probuditi svijest tisuća ljudi i upravo je to ono što ću napraviti kroz priču o Kopačkom ritu“.
Prekogranični rezervat područje je kojim će upravljati pet različitih zemalja, svatko na svoj način, ujedinjeni u nastojanju da svoj dio rezervata održe zaštićenim. „Na Hrvatskoj je sada važna odluka, koja će utjecati i na moguće trendove u susjednim državama. Ukoliko Hrvatska odobri ovaj štetni projekt regulacije to bi moglo postaviti negativan presedan i za slične projekte u Srbiji i Mađarskoj“, istaknuo je Mohl.
Problemi s kojima je Dunav trenutačno suočen nisu poznati samo lokalnom stanovništvu, već su mnogi inozemni mediji prepoznali važnost isticanja istih i u svojim zemljama. Rüdiger Schnacht, dopisnik njemačkog magazina Geo i tjednika Welt, nakon posjeta Baranji rekao je: „Bio je ovo poučan izlet u kojemu smo shvatili svu problematiku i doista mi je drago što ću čitateljima u Njemačkoj moći prenijeti o kakvom je području riječ. Njemačka se suočila s problemom kanaliziranja rijeka koji je golem. Ukazujući na jedan problem moguće je probuditi svijest tisuća ljudi i upravo je to ono što ću napraviti kroz priču o Kopačkom ritu“.
Novinari u Batini, na tromeđu Hrvatske, Srbije i Mađarske |
BBC-jev izvjestitelj Nick Thorpe, autor knjige o Dunavu koja će biti objavljena krajem ove godine, oduševljen je „Europskom Amazonom“. „Treći sam put u Hrvatskoj, ali prvi put moj boravak ovdje nije povezan s konfliktima. Gledati Hrvatsku kroz prizmu prirode je prekrasno. Dobro je što WWF i druge nevladine organizacije promiču ideju zaštite prirode. Naša svijest o očuvanju okoliša je neophodna a ovdje smo upoznali lokalno stanovništvo koje je u tome pronašlo smisao života“, ističe Thorpe.
Mađarska, čiji bi dio Prekograničnog rezervata zajedno s hrvatskim već idućeg mjeseca trebao biti proglašen UNESCO-vom baštinom, nedavno je zaustavila projekte regulacije rijeka. WWF traži od hrvatske vlade da slijedi odluke svojih kolega i odlučno odbaci regulaciju Dunava. „Ako Hrvatska godinu dana prije ulaska u EU shvaća ozbiljno zakone Europske unije, novi ministar Mihael Zmajlović mora odmah odbaciti projekt regulacije Dunava", zaključuje Mohl.
Tijekom posjeta Kopačkom ritu, novinari su upoznati i s projektom obnove močvarnih staništa, odnosno ribnjaka koje WWF obnavlja u suradnji s Društvom za zaštitu ptica i prirode te PP Kopački rit, uz financijsku potporu The Coca-Cola Company.
Mađarska, čiji bi dio Prekograničnog rezervata zajedno s hrvatskim već idućeg mjeseca trebao biti proglašen UNESCO-vom baštinom, nedavno je zaustavila projekte regulacije rijeka. WWF traži od hrvatske vlade da slijedi odluke svojih kolega i odlučno odbaci regulaciju Dunava. „Ako Hrvatska godinu dana prije ulaska u EU shvaća ozbiljno zakone Europske unije, novi ministar Mihael Zmajlović mora odmah odbaciti projekt regulacije Dunava", zaključuje Mohl.
Tijekom posjeta Kopačkom ritu, novinari su upoznati i s projektom obnove močvarnih staništa, odnosno ribnjaka koje WWF obnavlja u suradnji s Društvom za zaštitu ptica i prirode te PP Kopački rit, uz financijsku potporu The Coca-Cola Company.
Nema komentara:
Objavi komentar